
Windows 12: veći zahtjevi za resursima zbog uvođen
Vezano uz: Windows 12: veći zahtjevi za resursima zbog uvođen


Ono što je meni nelogično u ovoj priči je inzistiranje da CPU ima određenu jačinu, a grafička koja inače odrađuje takve podatke i brža je višestruko, se ne spominje. Kao da kažeš da ti treba auto koji će moći preorati njivu, a traktor ko jebe.
Nije tu bitna ta klasična CPU jačina ili performanse,nego da CPU več na sebi ima integriran dodatni AI hardverski akcelerator tu je kvaka.Neki najnoviji Intel procovi to več imaju, ili kao što vidiš to sad ima i večina najnovijih AMD Mobilnih/Desktop APU procesora.
..
-točno.. osim što to (ni)je AI, klasičan čip-simd-instrukcija kao i ostale koje se ekšli koriste-traže za bilo što od mmxa nadalje (ili ćemo fpu brojiti kao prvi 'dodatak' cpu umjesto vanjskog coprocesora, kao i ostali 'vanjski' dodatci, gpu, ram, ostalo, što je u slučaju SoCa već integrirano ili m3-apple čip..
-cpu ili gpu je čip, hw, platforma x86 ili risc je sporedna, kao što je za auto sporedno dizel-benzin.. odnosno razlike u optimizaciji, načinu rada i taskova za koji su primjereni cpu ili gpu uz broj jezgara koje omogućuju paralelizam vs samog clocka koji pojedinu operaciju izvrši brže, tj treba li 'banddwidht ili ping' u brzini mada to mnogima nije jasno-smixano, kao autoceste s više traka vs jedne trake dok brzina vozila po traci znači nešto drugo no ne i koristan teret koji preveze npr motorkotač vs šleper itd ...
-sadašnje instrukcije su npr avx.. potrebne za sve što se od računala danas očekuje, kao enkripcija, kompresija, dok po textu ai-dio nije ni blizu, ni naveden kao uvjet, što bi bilo da je to uvjet.. tj kažu upravo suprotno, da će raditi.. 'samo' kažu da treba 'jače' pri čemu gledaju kao soc, cpu, s integriranom gpu pri čemu je sporedno koji dio čipa što radi.. rezultat je ono što je dovoljno ili nije, bitno.. a to može i dodatna gpu.
-m2, konzola kao pleyka, nucovi.. ili mobiteli su više u tome, klasična računala manje, tj komponente-modularno, dok se sve više ide na soc.
-tj nije ai dio neki drugačiji, nego je samo klasična computing snaga 'jača'.. rezultat, koji opet nije nikakva a-i, inteligencija, nego običan, dosadašnji isti soft, algoritam, osim što se prefix ai na sve lijepi kao hype-reklama..
-dakle, točno.. i ne, netočno, jer za sad nema nikakvog dodatnog dijela, simda, nečeg, nego se o tome onako priča.. kao što je i ovaj text-tema.. i za sad ne postoji nit je nešto što će tad biti uvjet za win12 (osim da ga planiraju za možda stotinjak godina..).
-članak kaže cca 40tflopsa.. nikakav ai, dok će marketing reći upravo ai, za isti cpu-gpu, kojeg bi i apple kao m3 mogao nazvati ai i tako bolje prodavati, no oni ne prodaju cpu nego računalo, mac.. pa im takve bedastoće ne trebaju kao možda intelu-amd-u.. dok govorimo o osu, tj softu, win12, a ovo je hw.. itd itd.. :)
Kompliciraš bez potrebe, AI je na Desktopu za sad ionako manje više samo marketing.
A dalje znamo, Windows 12 kakav več bude ionako če iskoristit samo onaj AI hardver koje je danas uguran u neki procesor.
Kao da Mikrošuft ne zna, kakav se hardver nalazi iza AI oznaka na Intel i AMD Desktop/Mobile procovima.Svi sve znaju, a dalje je nebitno s obzirom da je Windows samo alat pa koristiš kaj ti treba.Boli mene đon za AI i Windows 12, ja i večina korisnika(firme pogotovo)ionako ubuduče guraju stare Windowse jer nam drugo niti ne treba.

Jedino ne kuzim iscudjavanje, ram je barem jeftin, neki stvarni razlog za ne imati barem 16gb.... ne vidim ga.
Ok, firme nece ulagati, ni ne treba im, slazem se, no, "prema istom izvoru, Microsoft će za Windowse 12, uzevši u obzir sve AI funkcije, povećati minimalnu količinu tražene radne memorije na čak 16 GB."
Pazi, jbt, 16gb rama, 2025 godina.....
Iako cvrsto vjerujem da postoje korisnici koji win 10/11 koriste na minimalnih 4gb rama, no vjerujem da si je vecina ipak lupila barem 2 samara i nadogradila to na 8gb. O kucnim korisnicima koji koriste 4gb rama necu, to je jednostavno apsurdno u danasnje vrijeme.
Posebice u eri kada je 32 gb rama moguce uzeti za 60-70E, sto je cifra koju vecina korisnika daje za ventilatore, kucista, tipkovnice, slusalice, miseve i ostale daleko manje bitne stvari nego memorija, tako da......
o ostalome nemam misljenje, da se mene pita, jos bih koristio XP.....

Kompliciraš bez potrebe, AI je na Desktopu za sad ionako manje više samo marketing.
A dalje znamo, Windows 12 kakav več bude ionako če iskoristit samo onaj AI hardver koje je danas uguran u neki procesor.
..
-ai hardware? ugrađen u neki cpu? -nije. uz to ti i članak kaže, barem za sad, specifikacije ne traže ni jednu novu funkciju-instrukciju u odnosu na postojeće cpu.. pa sad ili su već sadašnji cpu ai-cpu ili nisu, kažem-nisu.
(dok memulici za post iznad kažem da nije brži algoritam, nego će tražiti jači hw.. da bi se izvršavao dovoljno brzo, jače od sadašnjeg-prosječnog, po msovom benču, ''barem 40 tops-a'' što god im to značilo.. dok nabrajaju buduće cpu koji će možda to zadovoljiti.. ili pročitajte članak..).
-cpu koji za sad ulaze u tu computing snagu ako je to nešto kao ms verzija flops-a, tera-flopsa, tad su cpu tigerlake gen unutar tog, 30-60tflopsa.. (za float 32-64..) i nemaju nikakav ai dio, dok imaju npr avx2/512 i fma.
-ili reci koji je to dio u cpu, ai hardware.. dok ja kažem da uopće za sad nije hw, kao što kaže i članak, dok je to soft recimo nasljednik cortane, običan soft, koji hypeovski uvodi ai u win.. marketing, hype, buzzword, bezvezarija.
citat, ai aplikacije će biti proširen, spušten s clouda na računala.. soft, ne hw. i završava s rečenicom te se zahtijevi za cpu neće mijenjati (u odnosu na postojeće, win11, tpm2.0..), uz opasku da je sve to za sad samo navodno..
-jedino nije baš jasno koju to benč jedinicu koristi ms, flopse? 32-64? no pošto se navode cpu, kao i snapdragon x-elite i lunarlake (već tigar zadovoljava ili tu negdje ako su to t-flopsi.. dok x1 treba malo više, opet ako je to u flopsima)
edit: .. ekšli ima jedna nova instrukcija-fičer, WoV, wake on voice, kao i WoL, služi upravo tome... da se glasom upali iz stdbya, no nije bitan fičer za os, tj to je samo jedan od načina paljenja, sporedno za os ili ai prefixe.

-ai hardware? ugrađen u neki cpu? -nije. uz to ti i članak kaže, barem za sad, specifikacije ne traže ni jednu novu funkciju-instrukciju u odnosu na postojeće cpu.. pa sad ili su već sadašnji cpu ai-cpu ili nisu, kažem-nisu.
Znači li to da računalo ne može simulirati rad neuronske mreže u sada postojećem HW/SW jer CPU nema instrukcijski set nužno potreban za tako nešto? Ti to ozbiljno?
To mi dođe kao da veliš da računalo ne može simulirati mehaničko opterećenje jer nema HW(potrebnu masu) i SW(potreban instrukcijski set).

8gb sam imao prije 20g pa do kada više nedavno sam probao Apple m1 s 8gb na 4k ekranu majko kristova pa Lightrome umire do te mjere da nemres ništa raditi, zasto bi na Windowsima bilo išta drugacije
16gb je danas minimum za bilo kaj i donekle fluidan rad u bilo cemu, sve ispod toga(8gb moduli za barem 2x8 konfiguraciju) doslovno treba maknuti s trzista
Bravo, slažem se...iako sam se na 16 GB prebacio tek prije 8 godina :-)
Ovo je jedino veliki skok za hrpu low-end uređaja kojima je pozadina Windows (razni uređaji koji nam prikazuju reklame, blagajne, poslovni laptopi koji se sporo mijenjaju...). No, za sve te uređaje će ionako admini poskidati sve ove napredne opcije da mogu ići na novu verziju Win i to je to, a svi ostali smo ionako već neko vrijeme na 16 GB.
Probao sam staviti svoj kućni 8 godina star laptop sa 8 GB RAM-a na 4k monitor i nešto raditi, pa to je strašno ...apsolutno besmislen poduhvat koji zahtjeva snižavanje na nenativnu rezoluciju

8gb sam imao prije 20g pa do kada više nedavno sam probao Apple m1 s 8gb na 4k ekranu majko kristova pa Lightrome umire do te mjere da nemres ništa raditi, zasto bi na Windowsima bilo išta drugacije
16gb je danas minimum za bilo kaj i donekle fluidan rad u bilo cemu, sve ispod toga(8gb moduli za barem 2x8 konfiguraciju) doslovno treba maknuti s trzista
Bravo, slažem se...iako sam se na 16 GB prebacio tek prije 8 godina :-)
Ovo je jedino veliki skok za hrpu low-end uređaja kojima je pozadina Windows (razni uređaji koji nam prikazuju reklame, blagajne, poslovni laptopi koji se sporo mijenjaju...). No, za sve te uređaje će ionako admini poskidati sve ove napredne opcije da mogu ići na novu verziju Win i to je to, a svi ostali smo ionako već neko vrijeme na 16 GB.
Probao sam staviti svoj kućni 8 godina star laptop sa 8 GB RAM-a na 4k monitor i nešto raditi, pa to je strašno ...apsolutno besmislen poduhvat koji zahtjeva snižavanje na nenativnu rezoluciju
Ja sam kao .net backend i frontend developer imao 8GB u laptopu do prije par godina (Windows 10).
I sve mi je radilo prihvatljivo dobro, nekoliko visual studija istovremeno, hrpa pomoćnih appsa i pluginova, sql management studio i sl.
Nakon što sam ubacio još 8GB nisam primjetio nikakve okom vidljive promjene u performansama.
Za većinu ljudi je i 8GB potpuno dovoljno, naravno da je bolje više nego manje i ne kažem da treba štediti na RAMu.
Sad imam 32GB u službenom laptopu i toliko mi uopće ne treba, osim kad bih vrtio virtualke gore. Kod kuće u svakom računalu imam od 16-32GB RAMa.

-ai hardware? ugrađen u neki cpu? -nije. uz to ti i članak kaže, barem za sad, specifikacije ne traže ni jednu novu funkciju-instrukciju u odnosu na postojeće cpu.. pa sad ili su već sadašnji cpu ai-cpu ili nisu, kažem-nisu.
Znači li to da računalo ne može simulirati rad neuronske mreže u sada postojećem HW/SW jer CPU nema instrukcijski set nužno potreban za tako nešto? Ti to ozbiljno?
To mi dođe kao da veliš da računalo ne može simulirati mehaničko opterećenje jer nema HW(potrebnu masu) i SW(potreban instrukcijski set).
-ajd izvuci takav moj citat? -čemu imputirati nešto, onako kako ti želiš to predstaviti? ..
-što kaže članak? kaže da će postojeći cpu biti isti, nemaju nove fičere kao neki ai-simd.. i po navedenom win12 kao i msov ai ga neće ni tražiti, tj kažu da će identični zahtijevi biti kao za win11, uz to da će trebati jača computing snaga, 40 topsa, kao i više rama što je logično ako sad računala za normalan rad (nepostojeća-nedefinirna kategorija, recimo uredsko-osnovno, vs jače, gaming-workstation klase, lakše na nvidia gpu gdje je granica gaminga 1050, ispod je slabije-uredsko, iznad je gamersko, dok za profi imaju tesla-quadro liniju.. s intelom-amdom nije tako lako, celeron-i7-9..xeon .. teoretski svi, tj bitne simdove imaju, omogućeno, no intel može kad poželi nešto onemogućiti, jer ovo je ipak najava-nagađanje.. ne intelovo 'obećanje' i sl.
-koliko rama? ako je sadašnji minimum 4, realno 8 za ok-većinu, za jače se koristi 16-naviše.. dok o appsu-taskovima ovisi koliko stvarno a to je za svakog korisnika različito-specifično, ne neko generičko pravilo, tj ona normalna-prosječna-početna grupa (koja ekšli ne postoji kao neki definiran standard..).. i tako nagađaju da će win12 tražiti cca 12-16gb rama.. čisto zato jer današnji osevi traže (ne traže osevi, rade s manje..) 4-8 i na to dodaju ipak malo zahtijvniji task kao ai-nešto, recimo u klasi igre-gaminga, nešto što tad traži toliko snage više i ne samo snage nego i rama jer bez njega ništa ne radi neovisno o snazi tj zato svaki šleper ima kontejner za teret bez kojeg bi šleper neovisno o snazi bio besmislen.. zar ne? :)
-no to nije nikakav ai hw, to je obična computing snaga računala, dok u članku govore samo o cpu, ne o dodatnoj gpu koja može biti dio koji to odrađuje odnosno govore o cpu s integriranom grafikom kao i9, sd-x1-elite i sl. a to nisu nikakvi ai cpu nego normalni-obični, isti.. fičer kojeg ima novi intel, wov, nema veze s ai-softom nego način paljenja, kao što to stara računala mogu npr pomakom miša ili tipkovnicom ili mrežno ili ... kako god.
-no, ponovo na tvoju rečenicu-pitanje, drugi dio.. .. jer cpu nema instrukcijski set nužno potreban za tako nešto? .. -to je ekšli tako, tj današnji os bez npr sse4.2 ne radi, bez avx-a nema win11, win12.. bez tpm-a koji nije instrukcija nego naprosto čip-ključ-dodatak.. no i to onako, može i ne može, kao uvjeti za install win11, što sve nasljeđuje kao uvjete win12.. tad bez modifikacija koje možemo za win11, ne možeš instalirati os bez tpm-a, bez uefi-fičera, .. i naravno bez osnovnih simdova koje os uvjetuje, npr macos-11+ može stariji, ne noviji, itd..
ms win11 req.
-za npr video konferenciju traži mic-kameru-zvuk... to je hw.
-za hevc, browsere itd.. recimo intel-i9-14900.. spec. ima sse4.2-avx2.. bez tog ne može i to ne samo osevi kao macos, nego i npr adobe-cloud kao primjer što soft-os-appsi-ostalo traži od cpu-platforme da bi nešto radilo ili se uopće moglo instalirati-pokrenuti..
-pri tome os ne traži za sebe npr ram, ne traži ni hevc, ni avx.. nego je to ono što traže apps kao browser, igre, office.. sve što koristiš... os bi radio na daleko manje rama, slabijem-starijem cpu, ... no bio bi besmislen, beskoristan, sam za sebe..
-hoće li sutra intel renejmati neki fičer-simd i nazvati ga ai? .. moguće, već viđeno, kao i za dx90c kojeg je podržavao u spec pa je ipak bilo nedovoljno, renumerirano-rebrendano-rerequirano.. tek od gt2 zadovoljava nove fičere kao aero, opet ne zbog osa nego appsa koje se koriste a koje koriste gui fičere pa se tad i npr šah ruši jer nema odgovarajući hw-driver-snagu.. mada 'radi'..
-za sad takav ai dio-fičer-naziv ne postoji u cpu, nit se po najavi ovog texta to planira.. za sad, a što će biti, vidjet ćemo, hype-marketing to lako napravi pri čemu će i dalje biti isti cpu-jezgra-fičer, kao što je za granicu postavljena serija i-8000 i godina 2018 mada je cpu serije 7 identičan, apsolutno istih fičera-instrukcija i sve što radi na 8 radi jednako na 7.. osim što se win11 ne želi instalirati bez modifikacije i 'smiješnije' radi normalno.. jer je ekšli isto, samo odluka ms-a, ne stvarni hw, kao da flomasterom na fići napišemo ferrari, odmah je brži-jači-bolji.. ili je isti?
-instrukcijski set? .. da, to je uvjet, npr ne može 64bitni os ako cpu nema x64bitni simd.. i to je tad granica-uvjet, pravi. Koji takav uvjet traži win11-12? .. traže 40tfopsa i nagađaju koliko rama ofrlje duplo, ok?
-od sadašnjih cpu top modeli zadovoljavaju te uvjete dok će naravno svaki biti isporučen s vjerojatno više rama, tj to se stavlja u top modele, koje ne isporučuju s recimo 4gb barem 16... desktop-laptop, vjerojatno iznad 30gb, dok ni stotinjak i više danas nije nešto čudno, jeftino-lako, za direktore i sl. ..
-ako računalo nema hw, nema sw.. što tad ima? računalo? kutija šibica ima nešto.. a hw+sw = računalo, makni bilo što i nema računala. onak, što želiš dokazati, insinuirati, .. čemu-kome? Zašto bi tako konstruirao rečenicu neku tvrdnju koji si ti postavio? Odnosno, želiš li ti tako nešto tvrditi, tad to čini u prvom licu, u svoje ime-nick.. ne u moje, ok?

onak, što želiš dokazati, insinuirati, .. čemu-kome?
Dokazati? Insinuirati? Zapravo ništa od toga. (No fora mi je kako i koliko vremena trošiš na tumačenje što AI nije.)
A ja te pitam, što bi po tebi AI trebao(?) biti. Čisto da vidim gdje je po tvom mišljenju 'letvica'.

Memorija je jeftina ali puno ljudi ima popunjene slotove sa16gb zbog dual channel. A ako je minimum 16gb to znaci treba 24 ili 32 za normalan rad. A nemas vise gdje ubosti.

RAM je još uvijek toliko jeftin, iako opet raste cijena, da bilo šta ispod 32GB je debilizam danas kupovat pogotovo što ga u DDR 4 i čak 5 verziji dobiješ za manje od 100 eur-a (2x16GB)- istina ne najbržeg ali razlika je ionako večini neprimjetna a količina bome je, bar meni kod foto i video obrađivanja, toliko da sam gledao ubost 64GB jer ih dobijem za 150 eur.
Za win sumnjam da če dignit za više od 8GB jer bi sa time izgubili previše novih licenci a od toga žive.

Ne volim ove teme jer onda dođem do pitanja da povećam bar na 64 GB RAM, pa provjeravam jel uopće podršku imam za ddr5, pa koliko to košta, da li bi se primijetilo na obradi 4k videa....
No,to su sve pitanja koja si ne bi trebali postavljati oni koji će pc koristiti za browser, office i lagani gaming te da bi im AI pronašao fotku na kojoj se sunčaju prošle godine na Hvaru

A ja te pitam, što bi po tebi AI trebao(?) biti. Čisto da vidim gdje je po tvom mišljenju 'letvica'.
-što bi trebo biti? možda ono što riječi znače? umjetna inteligencija? .. i ono s čim se ne slažem, jer to naprosto nije, jer je hype-reklama-buzz, laž, netočno, običan soft-algoritam na običnim računalima.

Umjetna teleblesancija će se koristiti da izolira nepoćudne i tako omogući nastajanje Orwellovske naddržave u kojoj smiješ reći samo što ti kažu da smiješ.
Inače ti odsjeku izvore prihoda, slobodu, a možda i život. Prvo će rezati prominentne figure, stručnjake, znanstvenike, mislioce, a onda i sve ostale, obični puk.
Režu na način da preko neke nikad-čuo udruge zatraže nasilno ukidanje prihoda osobi koja ne misli kako oni žele. Lažno ga optuže za mržnju.
Iako nikakve mržnje nije bilo. Mržnja je osjećaj kao što je i ljubav i nema načina pouzdano je izmjeriti. Većina ljudi koji su ikada mrzili (a skoro svi su) nikad nisu ubili. Psihopatske ubojice nemaju nikakvu mržnju, a ipak ubijaju bez ikakvih osjećaja pa ni mržnje.
To je jedna opasnost, tihi rat koji se upravo dešava, a čovječanstvo gubi.
Pitanje tko to organizira, tko financira te udruge koje mrze demokraciju, mrze slobodnu i kritičku misao na kojoj počiva civilizacija i dostignuća? Trebalo bi istražiti, udružiti se prije nego bude kasno.

-što bi trebo biti? možda ono što riječi znače? umjetna inteligencija? .. i ono s čim se ne slažem, jer to naprosto nije, jer je hype-reklama-buzz, laž, netočno, običan soft-algoritam na običnim računalima.
Do sad si bio poprilično elokventan u opisivanju što AI nije, neobično za tebe što ti ponestaju riječi kad bi trebao opisati što bi AI trebao biti.

Moglo bi biti zanimljivo pogotovo impletacija AI u Office, Osobno i dalje sam na Win10 sve mi radi bez problema i nevidim razloga za prelazak, Laptop je dosao sa Win 11 ali sam stavio 10 cisto zbog navike.

-što bi trebo biti? možda ono što riječi znače? umjetna inteligencija? .. i ono s čim se ne slažem, jer to naprosto nije, jer je hype-reklama-buzz, laž, netočno, običan soft-algoritam na običnim računalima.
Do sad si bio poprilično elokventan u opisivanju što AI nije, neobično za tebe što ti ponestaju riječi kad bi trebao opisati što bi AI trebao biti.
-meni ponestaje riječi? :)) oximoronizam..
-može ovako? .. ne što 'ja kažem' nego što nam kaže google-tražilica?
google.. i linkovi.
na tech, britannicu, wiki, eu, google.. svaki s nekim svojim opisom, objašnjenjem, krtiterijem s kojima se manje više možemo složiti ili ne moramo 100%.. no oni određuju pravila, terminologiju, ne ja-mi.
-recimo britannica, opsežno, od touringa i sve vezano uz računala, kaže za AI da je: to mogućnost riješavanja problema na način kako to inače rade inteligentna bića, ljudi, odnosno što je inteligencija, ljudi-kukca-ostalih bića.. i povratak ose u košnicu sa hranom..
-što je npr chaptgpt? što je sadržaj koij generira? slika je i dalje slika, nije postala ai-slika, neovisno tko je naslikao, kojim kistom-bojom-tehnikom ili čijom rukom, tj slika je naprosto slika, printana na papiru ili ekranu ostaje slika-sadržaj.. tad ne možemo koristiti ai-sliku kao legitimni naziv ako želimo jasnoću u komunikaciji značenja neke riječi, kao što je slovo a upravo slovo a, nije slovo b.. ili neko drugo, pri čemu su slova 'ravnopravna' no to ne znači da ih zato možemo tumbati-mijenjati tj time mijenjamo značenje ili komunikaciju, i zato to 'ne smijemo'. .. kao dio koji u kontekstu inteligencije traži kriterij kako ćemo što nazvati-označiti, varijabla x ili a u matematičkoj fomuli je svejedno, no kad jednom odlučimo za x tad se ne mijenja u druga slova, koncenzus.. itd.
-jel chapt ai? nije, to je frontend prema nama, koji možda radi na nekom ai-ju, odnosno ako je chapt ai tad je i win-os isto ai, interfejs mobitela, tv-a.. vešmašine?
-radi nešto? radi i vešmašina, bojler, pri čemu bojler ne zna što radi ni zašto, bojler je glup-stroj-čekić-bager, kao što je abakus ili calculator samo pomagalo, dok je algoritam npr za dijeljenje ono što je inteligencija stvorila, pravilo, po kojem ćeš u koracima doći do točnog riješenja, to je stvorila inteligencija, no nije calculator time postao inteligencija i dalje je samo alat-sredstvo-lopata ili bager. .. no hype radi upravo to, svemu doda naziv ai, ai čarape?
-tema win12, zahtijevi-uvjeti.. hw ili resursi, isti hw, cpu-ram tj ni po čemu nešto novo-drugačije, ni jedan novi fičer-uvjet.. osim računalne-computing snage da to sve zajedno radi glatko, tj ako ne radi u stvarnom vremenu (brzo) tad je beskorisno za takvo korištenje, npr simultani glasovni prevoditelj kao iz startreka i sl. .. dok translator texta imamo odavno, no mora biti brži da bi istu stvar radio simultano u korištenju npr računala umjesto miša glasovnim naredbama.. npr diktiranje ovog texta umjesto tipkanja kao što su nekad to radili klasični direktori i tajnice-daktilografkinje..
-pri tome, razlika, računala-soft uz dovoljno resursa, snage-brzine, adresnog prostora kao ram-storage-baza, može jednom digitalizirano koristiti višestruko, paralelno, kao što calculator može u stotinki izračunati logaritam na pedesetu decimalu dok bi čovjek za to trebao duže vrijeme uz ljudske greške i potrebu za provjerom točnosti rezultata a stroj to eliminira samim svojim dizajnom tj ne moramo provjeravati točnost rezultata ako nam ispravan calculator izbaci sumu-zbroj-razlomak-korjen nekog broja.. točan je ili kvar (ne radi). ... i razlika, ona daktilografkinja s direktorom, možda zna njemački-francuski dovoljno dobro da može čuti na jednom jeziku i tipkati prijevod na drugom, no računalo može na stotinu istovremeno, japanski, kineski, španjolski.. ako ima dovoljno dobru bazu-riječnik i kad je soft-algoritam jednom posložen, uz potrebne resurse to je to, trenutno (u sekundama, nanosekundama..) tj daleko brže nego što to ljudi mogu čak samo pisati text bez ostalih translacija u letu.. računala to danas mogu, dovoljno moćna.. no to nije ai, to je bruteforce ili lopata-bager razlika.
-dok se to prodaje u medijima kao ai... za sve, na svemu, ..
- takav banalni primjer daktilografa-direktora i mogućnosti današnjih računala, čiste snage, su rezultat ljudske tehnologije, razvoja-napretka, inteligencije, bager je rezultat, nije on inteligencija, ok?
-umjesto direktora i daktilogrfa, ubaciti-zamijeniti druge poslove, zanimanja, kuhar, proizvodna traka automobila ili kuhar u mcdonaldsu, pri čemu će robot raditi brže-točno, nema ljudske greške, nema zamora .. do kvara, no takav pogon nije ai pogon, robot-ruka je i dalje glupa, mada upravljana cnc strojem-softom-algoritmom, lopata, nema ni želju šarafiti ili variti dio zna samo za strujni impuls koji kaže stani-kreni, lijevo-desno.. tj upravljački program je ono što je inteligencija stvorila..
-tako dođemo do tvorca-stvoritelja, tko je prvi? .. čije je vlasništvo nečeg generiranog aijem? korisnika ili vlasnika aija? čija je odgovornost u slučaju autonavigacije-sudara? itd..
-da ljudi stvaraju strojeve tad je lako, tj prihvaćaš da stvoritelj ima epitet inteligentnog bića, inteligencije (neovisno jel živo biće).. ne oni drugi, koji koriste alat ili copypasteaju..?
-tko je stvoritelj ako ai generira neki soft, npr slika-glazba.. ili igru kao križić-kružič, tetris? tko je vlansik i tko je nešto stvorio, izmislio.. tko je autor tetrisa? nije google, mada je možda vlasnik gpta, možda vlasnik najveće baze podataka, no nije stvorio to google, netko drugi, kao tesla, faradej, touring.. ostali su samo copypasteaši, ponavljači, korisnici izmišljenog-stvorenog, tj rezultat izuma, inteligencije nije nešto materijalno i time ograničeno, kao znanje, pa tako kad profesor nauči učenika matematiku nije izgubio to znanje, nije profesoru oduzeto, kao kruh, zlato, nešto iz džepa, tj 'dijeljenje znanja je ekšli množenje' ako se želi razumjeti rečenica..
-jednom digitaliziran sadržaj, slika, text, glazba.. može se reproducirati neograničeni broj puta, isprintati, .. može u raznim bojama kao warholovske slike merlinke, no i dalje merlinka ostaje merlinka, dok je printer samo printer, računalo je samo alat, glupi calculator ili glupi bager (ne negativno značenje riječi glup, kao uvreda, nasuprot..).
-od touringa, šah kao primjer, evolucija-razvoj, murphyjevsko duplanje snage-mogućnosit-resursa.. tako je prije zbog daleko manje snage computinga bilo jasno da šah-algoritam ne može samo sirovom snagom, brutanem, nego treba i malo pameti, optimizacije.. logike, heuristika.
-a sad, jel to pamet ili algoritam? .. svaki driver gpu ima i takvu optimizaciju, npr provjera u 3d sceni što je vidljivo iz kuta gledanja korisnika i po tom kriteriju (ne)vidljivosti se objekt (ne)iscrtava.. sve ostalo je isto, no time se drastično može ubrzati isti task, tj preskoči sve nepotrebno, time skrati potrebne izračune svakog pixela-objekta kao što i ubrza promet-transfer sabirnicom jednako kao što to radi gradska gužva ili kad gužve nema (cesta je ista, auto je isti.. u jednom slučaju brzo dođemo do cilja u drugom, gužva, zastoj..). Pametno tj optimizacija je dodatak driveru koji upravo to radi, tj svaki dodatni mehanizam je istovremeno i usporavanje jer i to postane dio posla, tj uveća posao, no smanji ga višestruko na drugom dijelu, težem, tj da je jednako ili manje tad je besmisleno. Pošto 99% ubrzava, kao keš cpua ili bilo koje periferne jedinice, tad se koristi i ubrza iscrtavanje grafike, dok se to kao huristika odnosi na ostale kriterije npr pretraživanje baze podataka kad se traži neka osoba, što više kriterija zadamo to ćemo bolje smanjiti bazu koju treba pretražiti, muško-ženska, boja kose koja može biti promjenjena, boja očiju koja može biti neprimjetna ili pitanje što je vidljivo, visina, težina.. i tad nam po tom kriteriju ovisno o veličini baze i snazi computinga računalo na ekran izbaci rezultate, iz kojih dalje moramo pregledavati i možda pronaći traženu osobu.. optimizacija je tad indexiranje baze ključnim riječima, jer nije isto tražimo li nešto iz 100.000 ili 1.000, nije isto tražimo li osobu u gradu veličine newyorka ili svete nedelje.. to je algoritam, ne ai, tj inteligencija u tome je da mi znamo, imamo znanja, imamo anticipiranje mogućeg, predviđanja.. zato napravimo bazu koju možemo pretraživati, tj ako je to policijska baza i traže kriminalca, upravo zato smo je napravili jer smo predvidjeli da će to policiji trebati i tad predvidimo i ostale fičere kojima će to postati upotrebjivo, tj index-kriterij koji će iz baze izvuči dovoljno mali broj točnijih-vjerojatnijih rezultata kako bi u realnom vremenu pronašli traženu osobu, pri čemu to može biti bilo što drugo, put trgovačkog putnika, ruta aviona, heuristika, optimizacija, logika kao i igranje šaha ili go-a..
-jer za šah su tad znali da brutanjem ne vrijedi, jer je previše permutacija .. i tad potrebno vrijeme computinga uz potrebne resurse za obradu i držanje rezultata.. dođemo lako do astronomskih brojki, tj na papiru je ok, no u životu beskorsno ako treba recimo 1000 godina za potez ili ako za obradu količina podataka traži recimo 534553 eksabayta rama pri čemu nam možda sav silicij svemira nije dovoljan, čak ni broj atoma za zapis rezultata, npr kojeg bi teoretski mogli potrošiti beskonačnim izračunavanjem 'točnog' broja pi .. nema dovojno atoma u svemiru, nepotrebno, razbacivanje resursa i neizvedivo zbog fizičkih ograničenja + vrijeme kao i to da bi rezultat ako se i izračuna-zapiše bilo nemoguće proćitati, učitati u drugi buffer koji mora biti odgovarajuće veličine..
-zato se krenulo u heuristiku, razmišljanje, kako inteligencijom eliminirati besmisice, nepotrebno, tj ne mora biti najtočnije, najbolje, može biti i dovoljno dobro ako je važniji kriterij brzina, npr za spustiti avion ili problem trgovačkog putnika ili bumbarov let po polju dok skuplja nektar.. loš izračun-ruta i mrtav je .. dobar je oko 80% .. i živj je, što je dokaz inteligencije prirode.
-zato se učenje, baza podataka, optimizacija.. postavlja kao jedan od kriterija za ai, tj logika-znanje nam unaprijed kažu da ne mogu svi rezultati biti točni ili potrebni, i zato alpha pobjeđuje starija računala-algoritme u šahu, pri čemu mu takvom optimizacijom-logikom ostaje više vremena-resursa-computinga za ono što ekšli treba računati, potez koji treba-može povući.. ne tisuće poteza koje ne može, npr priv potez ne može biti topom jer je ispred pijun, može biti samo pijun ili konj-skakač.. time samo 10 figura može biti u prvom potezu otvaranja, time su svi ostali potezi koje algoritam bez tog kriterija obrađuje besmisleno trošenje vremena-resursa dok ih početnik može naučiti štreberski pa povući kraljevog pijuna u desetinki neovisno tko je protivnik, velemajstor ili pacer..
-tako su velemajstori napamet učili poteze, dok su timovi riješavali probleme, danima, trenirali majstora i izmišljali potez dalje neku klopku za koju do tad suprotna strana nije znala i time u nju upadala.. do dovoljno jakih računala s dovoljno resursa kad to postane beskorisno, jer računalo može više-brže u stotinki, jer je u recimo 50god napredak u sirovoj snazi i resursima ogroman, no i dalje je to brute + naravno optimizacije koje ima i običan driver za gpu, dok se ista ta optimizacija ne koristi u recimo acadu jer se tad želi znati naprezanje svakog spoja-šarafa i sl. i tad nije cilj ubrzati iscrtavanje grafike na ekranu nego imati točan izračun opterećenja tj tad nije kriterij što korisnik iz svog kuta vidi pa da se tad ono što ne vidi preskače, jer je sasvim drugi kriterij, naprezanje, neovisno što to korisnik ne vidi.. zato ista gpu u igri može biti 'brža' nego u acadu, tj ako je ista tad već znamo da nije brža, nego je samo razlika u količini posla kao i sam posao-task koji treba odraditi, nije isto iscrtati ekran ili izračunati nešto drugo.. ok?
-tako su recimo alpha računala postala dovoljno jaka, pobjede velemajstora.. no bager pobjedi lopatu, calculator pobjedi sve matematičare svijeta, .. to nije ai, to je alat-algoritam-stroj-računala i brute.
-može se primijetiit da od tog doba, šah-alpha, po medijima kreće i AI .. manje dinosaura ili morskih pasa, onako, hype, zanimljivost, može to biti igra sa zombijima ili ww2 ili srednji vijek.. moda-hype. Tj tad ljudima to postane nešto 'pametno' jer je šah igra za pametne? tad to laički poistovijete s inteligencijom, onim što ta riječ znači.. pogrešno, ili stvar tumačenja-prijevoda, tj pošto sam možda u manjini demokratski moram prihvatiti da je ai termin ono što se koristi, čak na čarapama karikirano, no tako je za vožnju po cesti, lijevo ili desno, za sve ostalo kao i demokracija.. no demokracija nema veze s činjenicama, znanstvenim kriterijima, znanjem, kao što je za znanje nevažna uk vijest o tome hoće li ili neće uk prijeći-vratiti imperijalne jedinice-inče-milje.. onak, hu-kers, isto je.. znanje-znanost ili činjenice su pri tome i dalje iste, tj masa je masa, ista, neovisno koristimo li jedan mjerni sustav ili drugi, dok u stotinki možemo obaviti konverziju clalculatorom koji je sveprisutan osim što mi i dalje razmišljamo u kunama pa je stvar navike često važnija od čiste logike-znanosti..
-ali, kažu.. apha uči .. pa je tako naučio nova otvaranja.. da, kažu, no to nije baš tako, tj isto to su nekad radili timovi oko velemajstora, rusi.. samo što to sad radi sama 'kutijica' tj računalo-algoritam sa svojom ili googleovom bazom, koju izvan partije može koristiti za 'treniranje'.. (kao jedan od buzzwordova vezanih za ai).. to je brute, ofline, imaš vremena postaviš poziciju i tražiš odgovor.. tad jednom dobiven je lako reproducirati, koristiti, tad već postoji riješenje samo ga treba pronaći, kao ona daktilografica, brute, mogućnsiti računala i pretraživanje baze podataka..
-jednostavno, zbog broja permutacija i samog trajanja prosječne partije šaha, npr 50 poteza, nije bilo smisla izračunavati npr 100 poteza, 1000.. alpha to može, jer ima resurse, tad će pobijediti svakog slabijeg koji će računati samo do 50tog.. no to je brute, ne ai-heuristika-učenje ili ono što tako samo izgleda..
-inteligencija? možda je inteligencija vlade koja je platila soft i claculatore za konverziju kuna-euro, calculatori koji ne rade ništa drugo, ne mogu poslužit djeci u prvom razredu, ni za što drugo osim kuna-euro.. to je inteligencija? .. no s druge strane je, kao gangamstyle, kao bilo što drugo, slika-design ili logo cocacole koji vrijedi više od tone zlata.. jer time je netko zaradio plaću, država porez, uzeto iz nekog eu fonda, potrošeno.. pametno, na glupost.. ili što rade yutuberi-strimeri, spava i zaradi 20.000$.. onak, super pametno na gluposti zaraditi, zar ne? jing-jang pravilo primjetno .. ili pamet u gluposti, odnosno ovisi što je cilj-kriterij, kao gpu optimizacija za neiscrtavanje nevidljivog i time brzina ili opterećenje koje nema kriterij vidljivosti, sasvim drugi kriterij i time algoritam koji tad takvu optimizacju ne koristi itd.
-unutar teme, cpu instrukcije.. nema neke nove, nazovimo je ai-instrukcije, isti cpu, manje-više isti os, + dodan copilot (dok je odbačena cortana).. to znači da razlike nema, tj samo hype ili marketing koji svemu lijepi ai jer je to trend, jer prodaje bolje nego dinosauri ili zombiji trenutno... da su to velike sise tad bi se one lijepile neovisno o smislu robe-reklame, pa tako reklamu za npr čokladu reklamira privlačna manekenka koja samo što ne svrši.. čokokada s tim ima neke veze? pranje zuba, lijep osmijeh, manekenka? moja baka nije u reklami? što nam takve reklame stvarno prodaju a što je činjenica? ai? ai čips? ili je vrećica čipsa dizajnirana korištenjem ai ja pa je time pametnija i sadržai manje mikroplastike koja ubija delfine i ispušta co2 u atmosferu?.. ono, pazi koji čips jedeš jer si tad ubojica planete? .. dok krivnju nema proizvođač te vrećice i država koja to dozvoljava nego ti kao konzument koji još plati odvoz i zbrinjavanje smeća koje na kraju u lavini padne ... itd itd.
-jedino što članak kao navodno navodi, je tad će cca computing snaga trebati oko 40tfopsa.. što god to ms-u značilo, ako je kao vrti cryzu na max tad je brzo.. :) ili jače gaming računalo današnjice pri čemu to traže za fičer koji će možda završiti kao cortana.. no s druge strane od sto ispaljenih ćoraka možda jedan pogodi, kao loto.. pa tko zna, možda ms baš sad krene s ai osom, fičerima, onak na najjače.. kao što su krenuli s mobitelima prije desetljeća..?
-da, ponestaje riječi.. :))) dobar!

Do sad si bio poprilično elokventan u opisivanju što AI nije, neobično za tebe što ti ponestaju riječi kad bi trebao opisati što bi AI trebao biti.
Eto sad si dobio svoje, nadam se da si sretan :-)

Do sad si bio poprilično elokventan u opisivanju što AI nije, neobično za tebe što ti ponestaju riječi kad bi trebao opisati što bi AI trebao biti.
Eto sad si dobio svoje, nadam se da si sretan :-)
... i proklet bio na današnji dan, a koga ja ...
Koliko sam letimičnim pogledom pohvatao čini mi se da za njega weak AI uopće nije AI.
Za njega je AI jedino i isključivo stong AI, a to je neka daleka i neizvjesna budućnost.
Uz to mislim da ne radi distinkciju između stroja za pranje veša i strojno opranog veša, nadam se da sam u krivu što se tiče ovog zadnjeg.
Edit:
Posebno mi se sviđa ovo umetnuto murphyjevsko duplanje snage-mogućnosit-resursa i touring.

Do sad si bio poprilično elokventan u opisivanju što AI nije, neobično za tebe što ti ponestaju riječi kad bi trebao opisati što bi AI trebao biti.
Eto sad si dobio svoje, nadam se da si sretan :-)
... i proklet bio na današnji dan, a koga ja ...
Koliko sam letimičnim pogledom pohvatao čini mi se da za njega weak AI uopće nije AI.
Za njega je AI jedino i isključivo stong AI, a to je neka daleka i neizvjesna budućnost.
Uz to mislim da ne radi distinkciju između stroja za pranje veša i strojno opranog veša, nadam se da sam u krivu što se tiče ovog zadnjeg.
Edit:
Posebno mi se sviđa ovo umetnuto murphyjevsko duplanje snage-mogućnosit-resursa i touring.
-nije to ništa (tek zagrijavnje..) :)
pa prvo disklejmer, odričem štetu, duševne boli, crknute miševe.. preskočiti, nije to za slabašne, pa ni one druge..
.. nastavak na vlastitu odgovornost? :)
-zatim, kako prošli post započinje, ne kako ja vidim-tumačim ai, nego ingliš britanika, wiki, google, oni koji su važniji nego ja, pa tako tamo možeš primijetiti i riječi koje sad koristiš, kao weak-strong uz ai.. i opet, to piše tamo, ne zato jer ja to tako kažem-tumačim.. ok? čim postoje kao riječi-termini, značenje, tad postoji i razlika u značenju.. smisao pisma, texta, riječi, riječnika, naziva.. je upravo to, razumjeti-komunikacija-standard.. ne što meni znači nego 'svima'.. ili standard, kriterij, što je kilogram, što metar, ne što ja kažem nego sustav-pravila da bi bilo kakva komunikacija-razgovor imao smisla.. i da bi tad 'govorili istim jezikom' ili razumjeli se..
-tako se prije može medijima spočitnuti što u reklami ne rade razliku-distinkciju, u naslovima, pamfletima, .. 'sve je ai'..
-stroj za pranje veša, aka vešmašina, može i ne mora imati programator, neki čip, os-soft, koji je tad u recimo strojnom jeziku, no veš i dalje neće biti opran strojno, nego vodom i praškom, toplinom, centrifugom, dok o aditivu mirisa lavande ovisi rezultat, bjelina, ili suhoća po centrifugi, .. na računalima je to strojni jezik, skratimo na jezik, naredba-kontrola, koja određuje-prevodi, ono što rade linker-kompajler između nas i stroja, .. tj strojni jezik je i dalje samo jezik, ne upravlja nego služi prevođenju, tj stroj razumije samo impulse, struju, brojač, naredbe koje ima intrinistički, kao tax-xor-and-not.. i eof.
-tad ne postoji strojno (jezik) oprani veš, nego je on i dalje opran vodom, radom, kemijom, dok upravljanje-kontrola-programator nije kriterij, tj sporedno jel to c, python, basic, asembler.. svi su samo jezici, sve je smo prevođenje-razumijevanje-komunikacija, tj kako čip zna što želimo, žarulja na plafonu sobe zna da želimo svjetlo kad prekidač stavimo u stanje on, kad je na off tad je isključeno, to je to, to je sve što žarulja zna ili razumije a to je 'strojni' jezik, cilj kojeg stroj neovisno o početnom jeziku npr francuski-govorni korisnika na kraju mora dobiti ako želimo da stroj izvrši neku operaciju, žarulja se uključi, svejedno jel to jezik, prekidač ili pljeskanje googletovom dodatku koji jednako može slušati i kad čuje pljesak upaliti svjetlo u sobi, dok će to njegov interni soft prevesti u nule-jedinice, tj nešto razumljivo strojnoj komunikaciji dva stroja-čipa, čak sporedno na kojem jeziku radi google na kojem žarulja, kao što canbus standard radi u automobilima ili bilo koji standard-protokol za bilo što u bilo kojoj komunikaciji od start-stop bita modema ili telegrafa nadalje, dimni signali, baš bilo što..
-odnosno, ono što su nama-ljudima slova-riječi-glasovi.. to je stroju, strojni jezik, ono što razumije, pri čemu je nevažno koji viši jezik se može koristii kao c-basic, jer svi završe prevedeni u strojni, tj nul-jedinice, jedino ono što stroj može razumjeti, impuls, on-off ili brojač.
-primjer brojača.. impulsa, je stara analogna dekadska telefonska centrala, koja je običan brojač, tj ovisno koliko se daleko okrene brojčanik na jednoj strani, toiko će prebrojavanjem jedinica dobiti kao rezultat druga strana, dok je kasnije dodano tonsko biranje, kraće-brže, jer nema potrebe čekati devet otkucaja za devetku, deset za nulu uz moguću grešku da naprosto jedna strana nije 'čula' neku znamenku i prebroji jedan manje od traženog broja.. tonsko je brže, bolje, preciznije, uz korekciju-provjeru itd.. i mrežno je svaka komunikacija dvosmjerna uz potvrdu, pa modem radi tako da svaki paket šalje i ako ne primi potvrdu o ispravnom primitku tad ponavlja slanje istog paketa, dok primatelj zna da je primio ispravan paket ako ga primi, pročita i izračuna kontrolni broj koji je dio tog paketa-podatka, ako je isto, tad je točno-ispravno, ako nije odbacuje se i čeka ponovo-novo, tako obje strane znaju da je primljeno ispravno ili da komunikacije nema, ponoviti-odustati, modem-fax.. ostalo je samo evolucija u brzini i time mogućnostima kao interenet, iptv.. digitalija, osnova ista.
-postoji li tad strojno pranje veša? -ne, tj strojno je samo način kako kontroliramo-upravljamo radom čipa, računala, uređaja.. ne ono što radimo, pri čemu je sporedno čime nešto radimo, npr nevažno je zidamo li kuću lopatom ili bagerom, kuća je na kraju kuća, nije strojna kuća ili kuća za strojeve itd itd.
-dakle, veš možeš oprati strojem ili ručno, ne strojno, možeš vodom, ne bez itd.. a stroj koji pere veš radi ono što bi osoba radila ručno, kao što bušilica buši vrteći svrdlo, opet je svejedno radiš li bosh-makitom bušilicom ili ručno, ručnim svrdlom.. lopata-bager, pomagala, rupa je rupa, čak da je laserski izbušena, no tad će moderni mediji to nazvati ai rupa jer je .. ili će reći da je bušilica ai, tipla ai.. sve će reći neka reklama-hype pri čemu to ne mora biti činjenica-istina nego ipak samo reklama-hype koja pomaže prodaji robe a medij naplaćuju reklame i koriste riječi koje osiguraju više klikova, bilo da je u rečenici spomenut ajfon, musk, ai.. isto je.
-murphy i touring, to lajkaš? no to je samo iz kriterija autoriteta, može tu biti i tesla ili pitagora, lukamodrić ili stevokarapanđa, što god da ti kaže stevokarapanđa uzet ćeš kao vjerojatnije nego ako kažem ja? .. to je ok, tako svi funkcioniramo, no time ostajemo u domeni 'vjere' ne našeg promišljanja, misli-znanja, tvog mišljenja-znanja o nečemu, nego skrivanje.. tj klasično ništa ne kažeš osim što baciš kost, jer ako nešto kažeš-tvrdiš.. frka?
pa eto i strojem vs strojno se može 'napasti'.. tak da svaka riječ je jednak rizik za takvu mogućnost.. a ako nisi dovoljno 'jak' tad skoro da ne smiješ pisati ili isključivo kratke rečenice koje se ne mogu iskoristiti za 'napad'.. onako usputna uputa ili primjedba.. :))
-vjerujem li ja 'autoritetu'? -da, većinom.. npr u trgovini ako na paketu šećera piše 1kg, vjerujem, ne provjeravam, ne tražim vaganje kako bi bio siguran, osim da mi je neki konkretan razlog da mora biti baš 1kg, 1000grama.. za nešto što traži takvu preciznost, može to biti recimo 10 komada šarafa-tipli ako nešto trebam ušarafiti i ne smije mi tad faliti jedan.. za ostalo se 'vjeruje' onom što piše, da recimo radi na 230v, da ima 100komada, itd.. i to spada pod standardne oznake, dok se nadležne institucije i kontrola brinu da nema prevara-prevaranata i takve opasnosti na tržištu. Ne stignemo u sve sumnjati, nema dovoljno vremena za sve.. moramo prihvatiti.. moram li ja prihvatiti ai hype u nazivu svega? .. na kraju da, ako tako odluče mediji-većina, mada je blentavo, mada je suprotno definiciji, odnosno primijetio si weak-strong i sl. no mediji ni to ne primjete, samo ai, svugdje u svemu.. kažu, da je sve u oku promatrača, ono što želi vidjeti.. za medije ok, vide novac, za tebe? što ti vidiš u temi, ai, win12, resurse, 40tfopsa? što vidiš ili što želiš? vidiš neku novu ai instrukciju cpu? vidiš način kako dobiti plahtu texta ako te to zabavlja? odnosno mogu i sebi isto to prigovoriti, zašto pišem plahte? .. zato jer je to forum, tema, jer je besmisleno ne pisati ako se sudjeluje u temi, jer tad je tema-prazno.. a ovisno o temi i kako se razvije dođemo do tog što je ai ili što nije, traže li win12 više resursa ili radi li na normalnom računalu.. i to ako bi to ikome bilo važno jer je tek neformalna najava, prognoza.. onak, bezveze, no to nas ne mora spriječiti u ovakvim tipkanjima, je opet, ovo je forum, smisao nije ne tipkati, naprotiv. Dok je kao dodatak moguće da u nekoj temi dođemo do nekih novih-dobrih zaključaka, mada je manja šansa (nikakva) da će bilo tko promijeniti mišljenje samo tako.. no hoće, ponavljanjem, ispravljanjem, kao svako učenje, uključujući i strojno :) tj tako klinac nauči matematiku i ostalo, pa nema posebnog razloga zašto mi kao čitatelji-ljudi ne bi naučili što je ili nije ai, što znači neka riječ, kad je primjereno upotrijebiti je itd.. tj svakom partijom šaha postaneš malo bolji igrač šaha, ne lošiji.. svaki posao repeticijom postane precizniji, bolji-brži-lakši, trčanje za sprintere upravo vježbom-trčanjem.. tj svi treniramo konstantno, pa tako treniraju i ai? .. no ne baš, tj njegov trening je štrebanje, baza, resursi, ima ili nema točan podatak dostupan i kad ga zatreba da ga može pronaći-iskoristiti.. to je 'strojno učenje'.. dok svime upravlja osnovni algoritam i ništa izvan tog ne može naučiti, ništa novog nego sve postojeće što mu netko da kao podatak-riješenje, nema tu novog broja, novog atoma, elementa kojeg nisu ljudi uveli u periodnu tablicu, ne uči, ne otkriva, samo koristi i to kao glupi googletranslator koji može isti text u sekundi pretvoriti u bilo koji jezik, dok je ljudima to teško, nemoguće, sporo uz greške, počevši da je problem znati više od desetak jezika a google može sve dostupne za koje ima riječnik.. no ključno je, ima riječnik, ne uči, ne otkriva riječ po riječ značenje.. naprosto je to podatak u bazi čak možda i netočan do ispravka..
-napravi sad tablicu množenja (drugi razred oš) od nula/1 do 10.. ako si točno upisao vrijednosti, tad će svaki put čitanje umnoška dati točan odgovor dok je brzina izračuna čisto brzina čitanja osobe i pomicanja prsta u tablici.. ograničeno ljudskim ograničenjima-brzinom.. stroj nema takvo ograničenje, cnc-stroj može brže pomicati 'prst', može čitati brže, više, više znamenki, više brojeva, lopata-bager razlika.. no u osnovi je to samo jače-brže-brute, ne inteligencija nego snaga, kao pandan u poslovici um caruje snaga klade valja.. tj um-snaga odnos, dok nam za svaki rad, čak i glupavi, treba i snaga, ne samo um-pamet-intelekt, tj kao sa strujom, trebamo sve da bi radilo, ne samo žicu, otpor, trošilo, izvor.. trebamo i prekidač, kontrolni dio, kontroler, programski jezik kojim to sve radimo.
-ako u istu tablicu greškom upišeš pogrešan rezultat.. dok ne primjetiš dat ćeš netočan odgovor na svako pitanje koje uključuje taj netočan podatak, a primjetit ćeš tek kad provjeriš, kad nešto ne štima, kad vidiš problem.. tad ćeš vidjeti i netočan unos u takvoj tablici i ispraviti.. calculator ima u siliciju urezanu formulu, algoritam, sve to je soft, samo pitanje na kojem nivou, tj soft u hw-u ili soft koji cpu vrti u emulaciji ako nema simdove-hw za specijalizaciju, kao što ima fpu32 za float.. zato calculator ne ovisi danas o takvoj tablici, koja može biti i netočna s greškom, tj može izračunati bilo koji točan, lako-brzo i tad mu ne treba tablica i ne ovisi o tome da je podatak u tablici možda netočan, dok baze za učenje ovise upravo o tome, tj ako računalo-ai 'nahranimo' neprovjerenim podatcima, pola točno pola netočno.. tad neće naučiti ništa, bacat će random kao učenik koji nagađa godinu seljačke bune pa možda pogodi..
-tablica množenja nije ai, nije inteligencija, nego pomagalo, naprosto tablica s izračunatim, točnim, rezultatima kako bi se olakšalo-ubrzalo ostalo računanje, ono što je cilj.
-inteligencija je stvoriti takva pomagala, abakus, calculator, tablicu.. i koristiti kad zatreba, na novim problemima, na nepoznatom.. ne čitanjem odogovora iz baze, nego taj dio postane samo korak do onog što inteligencija jest, čemu služi ili po čemu je razlikujemo-klasificiramo, cilj-sredstvo-alat-.. upotreba, pogotovo za novo, nepoznato.
-računala tj computing snaga, eliminira potrebu za tablicama kao nekad, stoljećima su tablice kao logaritamske bile važne-nužne.. danas to možemo bez tih tablica, jer računalo može izračunati u stotinki po algoritmu potrebno, eliminira se potreba za tablicama i traženjem riješenja, prostor za držanje i način traženja uz greške samog zapisa kao i održavanje jer sve propada-raspada se.. itd. Računalo to radi jednako kao što je osoba nekad izračunavala i upisivala rezultate u tablicu, samo brže-točno uz ostale prednosti strojeva, kao npr baratanje s više znamenki i nema zamora, pogreške.. no da nema računala, struje, da je potrebno i dalje po algoritmu-pravilu osoba s potrebnim znanjem matematike može sve izračunati, naravno sporije, možda je brže-bolje sačekati novo računalo ili da struja dođe.. :)
-nekad, dok su računala-cpu bili slabi, dok nisu imali milijarde tranzistora (pri čemu je tranzistor osnova, ono što u masi daje mogućnost-computinga, pojedini kao mrav je nevažan..) imali kao data, unutar same app, podatak-zapis, kao npr konstanta za pi-broj.. i upravo se tako nazivala funkcija, kao što su kasnije izdvojene i stvorene baze, data-base.. tj podatci koje se čita i koristi u obradi, što je tad omogućilo da ne ovise o internom setu podataka i ograničenju koliko podataka tad program može sadržavati, nego čita vanjski, po potrebi, slogove, pojedini zapis i time samo dio resursa za 'skladištenje' podatka koji se trenutno obrađuje, npr iz logaritamske tablice bi to tad bio jedan podatak, ne tablica-knjižica sa svim ostalim podatcima, pri čemu je svako slovo jedan byte potrebne memorije za rad i to je tad važno, resurs..
-to je osnova, kao elektromotor, stator-rotor.. 'svi su isti', prvi-osnovni, jednako, jednaka pravila, fizika, struja... samo su novi bolji, jači, brži, no osnova je ista.
-a napredak računala ili tranzistora je usporediv s mravima ili jednim mravom.. jedan ne može ništa, osuđen na smrt, no milijun može i žive.. slično-isto je s cpu-tranzistorima, tj broj-masa im daje mogućnosti, kao i kapacitet ramu, storageu, sve, sve to su tranzistori, pri čemu imaju podjelu na radni dio kao alu i storage kao stack-stog-keš.. i ram i to na svim ulazno izlaznim jedinicama, ekran, printer, pixel na ekranu ne znači ništa, no tisuće pixela i imaš sliku, video.. tj ekran i pixel su isti, no usklađen rad daje svrhu-smisao-korist, informacija, prikaz, obrada, rezultat.. ne sam za sebe, ni mrav, ni tranzistor ili pixel, ili slovo abecede-znamenka..
-kako je rasla snaga, po murphyju, tako je rasla mogućnost, uptreba.. do danas kad imamo mobač u džepu koji može 'sve'...
-tad izgleda da tranzistor nešto može, da je pametan, da je ai.. nije, i dalje je isti osnovni tranzistor.. tj nije ni sama masa, broj atoma ono što nešto čini, npr što je mozak i kako radi, voda i masnoća..?
-u čašu možemo nasipati vodu i masnoću.. nije postalo mozak, ne radi..
-tako ni tranzistori ne rade sami po sebi ili pixeli, nego postoji organizacija, taskovi, koristan rad, pravila, protokoli.. tad to 'sjedne' na mjesto, tad radi, ekran prikaže jpeg sliku kad je prepozna-pročita, do tad je ko kinesko pismo nepoznato neovisno što je sadržaj filea..
-gdje je tu ai? nema ga.. mehanika, pravila, algoritmi.. dok priroda i mozak ostaju nešto nedefinirano, kao i hobotnica koja je kao i mozak manje više bljuzgavac-voda, prosječna stanica bilo kojeg organizma pri čemu je većina voda .. ili pitanje imaju li i biljke nešto kao mozak itd..
-heursitika? ništa? .. za šah probleme je to odavno jasno, u gpu driverima kao optimizacija, dok za malware u doba virusa recimo važan dio... tj dio koji je umjesto da 'prepozna' virus po otisku, podatku, zapisu, kojeg ima u updateanoj bazi, jer je problem što s novim-mutacijom, nepoznato.. i tad je heuristika važna, tj nije važno prepoznati virus, kao slika osobe na granici-aerodromu pa policija gleda-pazi.. nego se tim načinom svako sumnjivo djelovanje, skripta, vidi kao potencijalni virus-malware.. tj ako čačka po sys-disku, ako čačka po podatcima koje inače normalna apps ne treba, ne čačka... tad je to sumnjivo, vrlo vjerojatno malware, pri čemu ga nismo prepoznali nego na osnovu ponašanja zaključili i do daljnjeg ga spermili u karantenu, dok se to ne provjeri.. od tad su virusi eutanizirani, kad je netko imao problem s virusima u posljednje vrijeme, deseljeće?.. dok je glavni crypto-ransom, ekšli to nije virus (u definiciji..) nego malware ili zloćudni soft, tj soft koji bi bio dobroćudni-normalan da je ono što korisnik želi-koristi, ne mimo znanja i želje korisnika.. tad je malware a zapravo je samo fičer, mogućnost, cpu-sistema, npr enkripcija filea.. uz razliku, ako to radi korisnik, tad on zna što radi i ima ključ, banalno-primjer, ako nešto zipiramo i stavimo pass tad znamo što smo zipirali i koji je pass, kad želimo odzipati znamo pass i to možemo, dok ostali koji ne znaju pass ne mogu.. smisao passa je u tome.. a razlika ako to napravi malware-skripta-crypto, tad korisnik ne zna pass-key.. dok je sve ostalo identično-isto, fičer cpu-a koji u stotinki može obaviti kriptiranje ogromne količine podataka jer je sve na nivou hw-a i storage kontrolera pa radi 'trenutno'.. tj dovoljno brzo da od trena kad juzer skuži problem u par sekundi čitav disk-dokumenti postanu zaključani i u narednim sekundama ide mreža-dalje.. dok je jedini dovoljno brz-efikasan način isključiti računalo-struju.. pa tako zaustaviti barem dio štete-kriptiranja.. + po završetku se samouništava čime briše trag i time neku šansu za otkrivanje keya, pa nam za crypto ne treba antivirus koji bi ga počistio, tj ili je obavio što je želio i to je to ili nije napravio ništa ako ga je heuristika i postavke osa zaustavila, no to nije zasluga antivirusa mada je to u zajedničkom dijelu kao zajednički sigurnosni centar-postavke.. to je identično kao korištenje admin privilegija ili ograničenih juzerskih.. nije antivirus nego postavka, os, 'zaštita'..
-heuristika je u tome ono što prepozna tipične radnje, cilj napada.. ne mora napad-virus-nešto nego cilj i sam pokušaj..
-problem.. npr skripte su defaultno blokirane, pa je tad sys siguran.. osim ako soft ima certifikat-dozvolu, tj smisao dozvole-certifikata je da propusti npr osobu na porti, na ulazu, filteru.. portir tad ne može zaustaviti osobu koja ima viši level, ovlasti, kao policija, direktor.. kao update osa, drivera na računalu.. a malware povremeno dođe u posjed certifikata, banke, ms-a, nortona.. i koristi ih upravo tako da prođe tamo gdje ne bi bez tog prošao.. i naredni problem je što sve radi na tom sustavu i dok se novi certifikati ne propagiraju svima posotji problem.. tj centralni autoritet-certifikator kao verisign, ms... moraju revokati sve komprimitirane i izdati nove certifikate, dok se tad lančano ostale institucije moraju recertificirati.. do tad je divji zapad, tj nitko ne zna što vrjedi i prolazi sve, malware.. heuristika ne pomaže jer certifikat overida prioritet, tj tko je šef, onaj tko blokira prolaz ili onaj tko prolazi, direktor-šef.. koji kaže portiru, digni rampu.. tad heuristika ne pomaže jer je osnovni preduvjet šerifska značka-certifikat u rukama onih koji to mogu i njih se ne smije blokirati jer su takva pravila igre.. tj portir se može samo nadati da to nije lažna značka.
-tako klasično bakarske kartice imaju ograničenu valjanost, čime se osigurava da će svakih par godina biti izdana nova, .. tj ako dođe do hakerskog proboja tad će se 'lakše' sanirati šteta, rutinskim zamjenama koje će statistički ionako biti za 1/24tvrtinu kartica taj mjesec..
-eto na dnevniku, prevara, čitanje sn broja novčanice i telefon kaže da je to falsifikat.. za naivne, u trenutku kad hnb ima anketu, tj to se povezuje s time da mada inače ne zovu, sad zbog ankete zovu..
-iduće pitanje je tad kako su došli do osobnih podataka, ime-telefon osobe.. no beskorisno jer su osobni podatci previše dostupni s previše curenja-hakera-insidera da bi bili način kontrole, tj tad ako nemaju ime i tel. ne bi mogli nazvati osobu i znati ime.. a ako to znaju osoba će im vjerojatnije povjerovati.. sličan problem, kvaka-22.. i zato to rade dok je dovoljno promil korisnika koji nasjednu pa da prevarant ima razloga nastaviti, jer u svakoj krađi je zarada ono što privlači lopova.. da nema zarade-šanse, ne bi bilo ni prevare, ni crypto malwarea, razloga.. dok samo koriste dotupne fičere, bilo računala ili telefonski imenik i telefon ili internet itd.
-no koliko ljudi mogu biti naivni, koliko puta treba ponovoti da banka i sl. neće nikad telefonom zvati i tražiti novac (osim utjerivača duga.. no to nije prevara-primjer..)... treba li protiv tog neka zaštita ili samo logika i koliko puta ljudima treba reći da ne nasjedaju u dnevniku? no pošto lopovi-prevaranti nastavljaju možemo zaključiti da ipak jedan dio uspjeva u prevari, svaki dan neki novi naivac..
-no što ako netko kao djelatnik banke ili policajac želi biti lopov-prevarant? što tad? ima značku.. on je stvarno osoba koja se predstavi.. npr policajac sa značkom-uniformom na vratima ili na ulici, ne lažni policajac nego pravi.. što ako on odluči biti lopov? nemoguće, nezamislivo? .. posljednjih tjedana svaki dan po nekoliko privedenih, korupcija i sl. .. dakle nije nemoguće, naprotiv.
-što bi u takvom touringovom testu odgovorio ai-robot, da mu dođe policajac, pravi i traži da preda falsificirane novčanice,.. čitanjem zakona ai bi to morao prihvatiti, izvršiti, osoba, pametna, doktor, profesor.. jer to je policija i ako oni tako kažu.. bi li to bilo pametno ili glupo-naivno? ne.. nego naprosto pridržavanje pravila dok bi sustav morao imati neki kontrolni mehanizam koji to priječava koliko može.. no ne može sve, realnost.
-može li ai ili osoba reći, ne to nije falsificirana novčanica? može ako zna sve kontrolne mehanizme, kao vodeni žig, nit, svjetlo.. no postoji više zaštita, obični ljudi nemaju skener kojeg imaju npr na šalterima ili kasi trgovine.. tj može osoba reći da traži dodatnu provjeru-potvrdu i recimo tražiti da odu u obližnju trgovinu, no trgovac to može odbiti, nije to njegov posao, čak možda i zabranjeno, primiti novac bez izdavanja računa npr kao moguć pravni problem.. odnosno odbiti postupanje po traženju policije je također kažnjivo, tj prije nego to tako tažimo kao svoje pravo želimo biti sigurni da smo u pravu, da nećemo time upasti u mogući veći problem kao opiranje, opstukcija, nesuradnja.. sve što policija može natovariti u takvom slučaju kao otegotno.. ili olakšavajuće, jer svaka osoba u posjedu falisfikata može biti kažnjena, dok će falsifikat biti oduzet i uništen, ne samo novac, sve, lažne trenirke-torbice-cipele.. sve fejk po istom zakonu kao što bi ukradeno vozilo bilo zapljenjeno i vraćeno vlasniku dok kupac ostane bez ičeg.. mada je recimo nevin-prevaren.. to je tako i ai ne može protiv zakona, tj nije dovojno pretpostaviti da je druga strana možda prevarant, jer može biti i prava, važeća, kao certifikat.. i tad će ai raditi jednako kao ljudi, tj nije to tad stvar intelekta, pameti, logike, neog propisa-prava-protokola, koji ne mora imati nikakve veze s logikom, kao što to ne mora biti povezano s time kojom stranom ceste se vozi, lijevo ili desno nego je to naprosto tako.
- dodatni problem prevare.. tj krađa nije krađa ako osobi dobrovoljno daš novac, bez prisile, krađa može biti bez znanja osobe, ne kad osoba iz novčanika sama izvadi novčanice i da u ruke.. tj tad to nije krađa, kao što nije provala tj klasifikacija djela, dok je prevaru u srži teško dokazivati počevši od tog da dokaza nema ili treba dokazati prevaru kao i to da za podnesak prijave trebamo i recimo ime osobe koje recimo ne znamo itd. odnosno na sudu uz dobrog odvjetnika pola optužbe može biti odbačeno na prvom čitanju, pa tako za prijevarnu krađu možda ostane samo prevara.. i to ako je moguće dokazati, dok eto sad nogometaši potvrđuju čitanjem pred sudom nekog dokumenta da je maminjo neki novac podizao-plaćao, da su nešto potpisali no ničeg se ne sjećaju.. jadno-malo-zaboravno.. baš nitko se ne sjeća, no ja se sjećam scene iz filma, događaja od prije 'sto godina' itd.. oni na sudu ne? .. imaš papir-potpis, dokument.. no i to je osporivo, npr osoba može reći da to nije njen potpis ili da ga ona nije stavila.. tad bi vještak grafolog utvrdio da-ne ili neki drugi način, npr copy-photoshopom, tj to bi možda išlo u csi-serijalu filmu, ne u realnosti i našem sudu, gdje nema ni vještaka a sad ni suda.. štrajk.. itd..
-postoji li neosporiv dokaz, dokument koji može jamčiti bilo što? čemu služe bankovni dokumenti, pravni, knjigovodstveni ako postojanje + potpis nisu upravo takav dokaz? može li biti nešto fejkano, osporeno, da osoba nije potpisala? ako može tad je smisao postojanja takvog dokumenta nestao-besmislen.. tj kvaka-22, posotji iz tog razloga i to mu je svrha, koja eto ne mora biti kad je u slučaju maminjo i želja-interesi da ga se (ne)osudi tj pitanje tko za koju stranu radi, navija pa i tužitelj koji može traljavo tužiti kako bi slučaj propao recimo koroupcijom, kao što sudac može biti pošten ili imati sinkope i opet nikom ništa.. ima čekić, odlučuje.. kriterij? ovisi može biti i mito.
-što-ako.. što ako sad neki telekom djelatnik ima moje podatke ili tvoje i u naše ime kupi sebi ajfon? ima sve, ime, oib, potpis nažvrlja ili fotokopira.. i to je to.. kad-ako dođe do suda, što će tad biti? prvo ja-ti moramo osporiti da smo tako nešto napravili, potpisali.. i recimo da nam sud povjeruje jer smo eto pošteni i izgledamo simpatično.. i tad vještak kao u filmu sve otkrije, dok jednorozi pasu a prevarant odlazi na robiju.. no nije baš tako, tj tko je to napraivo, kad, kako.. sve to tad moramo mi, ja-ti nekako dokazati, tražiti.. neće sustav, neće sud, neće ni telekom jer je to tad njegova greška-odgovornost.. neće nitko osim nas, pri čemu prolaznik koji te ne pozna ili porotnik može pomisliti da jesi uzeo ajfon i da to trebaš platiti, ako ništa drugo kao kaznu jer imaš ajfon, mada ga nemaš, no prolaznik to tako poveže u očima-sinapsama.. kao što svi znamo da je alcapone kriminalac ili maminjo.. no nikako da ih osude, dokazi.. dok netko drugi mora biti osuđen, tj ako ne alcapone i maminjo, ja-ti, ostali, kako bi barem po tome sudac podigao kvotu koju mora ispuniti za plaću, ne za istinu, pravdu, činjenice.. nego onako, da se riješi tog posla za taj dan dok ga realno boli kiki jesmo li ja-ti ili netko treći uzeli mobač.. kao što ga realno boli kiki ako se dva zagorca spore oko međe livade, pedalj ljevo-desno, dok je katastar iz doba carice marije a sami tektonski pomaci pomaknu zemlju oko petrinju pa je svako tumačenje nekog dokumenta pitanje reference ili točnosti u odnosu na što? na neko drvo? točku na zemlji? pobjeđuje onaj tko skupi više svjedoka za svoju stranu? ne bi li morale pobjediti činjenice-dokazi, neovisno o masi-demokraciji? jer to naprosto nije stvar većine .. i kako da presudi? kako bi ja-ti presudio gdje je neka međa ako se dva seljaka spore? googlemapsom i navigacijom koij nisu postojali u doba ucrtavanja a sama debljina olovke može rezultirati takvim odstupanjem u preciznosti od pedlja (20-25tak cm..).
-što da sad za pitanje 2+2=4 imamo demokratsko glasanje i da većina odgovori netočno? što tad? činjenice ili demokracija, vladavina večine-jačih?
-što kad na sudu oni s 'jakim' odvjetnicima ostaju 'nevini' na slobodi dok ostali neovisno o činjenicama gube, dobiju kaznu uz klasičnu foru da ako platiš imaš popust, ako se tužiš raste trošak a moraš biti 'jači' da bi pobijedio suprotnu stranu, daleko jači, pogotovo kad je korupcija u igri, kad je nečija fotelja kao načelnik policije, sudac i sl. tj može se pretpostaviti da će tužitelji uzaludno tužiti maminja, koji ima razlog-želju ostati nevin i uložit će sve da tako ostane, dok tužitelj nema ništa osim svog posla i male plaće pa je podložan mitu, kao i to da naprosto digne ruke, jer ... i to može reći i policajac, čemu loviti krimose ako završe oslobođeni ili ako po presudi čekaju na slobodi jer u zatvoru nema mjesta.. a svaki put postoji i mogućnost greške, gubitka spora i sl. pa tad to ide na tvoj trošak, kao što sva ta suđenja imaju cijenu-trošak i plaćamo ih porezima, dok ukinuti suđenja nije za normalnu civilizacjiu, više mrak srednjeg vijeka..
stroj za pranje veša? .. vešmašina? nije baš sve jednostavno-jednoznačno, čitati-tumačiti + pravila koja ne moraju imati matematičko-logičku osnovu nego neki koncenzus kao demokracija.. može se tad donjeti proglas-zakon da je pranje veša strojem jednako strojnom pranju u kontekstu strojnog jezika, može biti unutar hr jezika pravilo, ne mora.. tj možemo na razne načine reči isto, slično pa i sasvim suprotno pri čemu je dovoljno dodati zarez u rečenici koja sasvim može promijeniti smisao rečenog. .. no zato postoji znanstveni kriterij, kao kako se nazivaju kemijski spojevi, matematika i sl. a o ai-ju i računalima bi primarno trebali govoriti-tumačiti znanstvenici, ne baba s placa, laik, bankar, policajac ili hypster.. ili mediji koji nisu novinarstvo..
-bi li računalni stučnjak specijaliziran za ai recimo razlikovao i zato upotrebljavao dodatne riječi kao weak i strong? vjerojatno bi, osim kad razgovara s laicima kako bi njima možda smanjio količinu podataka koje ionako ne razumiju i tad dok ne znaju razliku weak i strong aija, to im je kao govoriti o podizanju sto tona tereta ili dvjesto tona.. isto, preteško, mada duplo sporedno.. zar ne? nasuprot ako bi govorili o autu, brzini do 100kmh ili do 200kmh, to bi većini sugovornika bilo razumljivo, logično.. ako se to govori za npr prometne prekršaje, 50kmh u mjestima i prekoračenje +30kmh je oduzimanje vozačke bez drugih prekršaja samo za sebe.. kako to da to razumiju i razlikuju a weak-strong ne? .. dok mediji o tome uopće nemaju ni slova, tj piše na linkovima u prošlim postovima koji upravo opisuju ai, dok ni jedan medij nije pisao o tome kao neka tema-buga-foruma ili gdje je granica, što je granica.. kao da je granica nevažna ili nepostojeća.. ponovo za ograničenje brzine znamo, razumijemo.. bug nije prometni forum pa ne mora imati takvu temu, no o aiju ima stotine, .. nema o nijansama? nevažno? nije nevažno za prekršaj u vožnji, nije ni u tome kako će se nešto klasificirati a od tog počinje što je što, što nije.. tj da bug piše o tome kao i ostali mediji-novinari, tad bi se nešto o tome i znalo, tj mase-ostali.. ovako se ne zna, mutno i može biti bilo što pa i bezvezarija..
-i čips, i čarape? ai čips?
-moramo li i riječ umjetno definirati? možda je umjetno višak?
-stroj koji uči?
-uči probranim datasetovima?
-čak da, može se napraviti simulator, teoretski kao osoba, koja će sva recimo školska znanja imati u nekoj rutini, modulu, za kuhanje kave-čaja, za igranje pingača, za izračun drugog korjena.. no to su recepti-algoritmi, osnovna pravila dok ih možemo čuvati u kuharici ili tablici, kao i telefonski imenik, nisu pamet, nisu inteligencija, nego su posljedica inteligencije kao što je i pismo-zapis, čime osiguramo da će i stoljeće kasnije neka informacija biti prenešena, neće biti zaboravljena, kao telefonski broj koji zapišemo na papiru, jer ga možemo zaboraviti..
-današnja računalal uz internet, superračunala, neuronske mreže.. imaju ogromne resurse, količine dostupnih podataka, kao kuharica, tel.imenik, tablica množenja, povijesni datumi.. sve što može biti na kvizu kao pitanje je dostupno današnjim računalima, dok je jedino problem imati program koji bi baratao svime, kao čovjek.. pa je tako alphago za šah-go, ne za kuhanje..
-ali.. nisu ni svi ljudi za sve, zapravo suprotno, većina ne zna ostale poslove, radnik u fordu na traci ne zna ništa osim svog posla-šarafa, ne zna napraviti auto, nije to manufalktura stoljećima.. tad nije majstor koji napravi sve od nule nego industrijski mali task kao mrav u masi mrava.. bilo da je znanstvenik koji razbija atome ali ne zna razbiti i ispeći jaje, možda zna ali ima novac pa to radi kuharica, možda ne zna povijest ili igrati šah.. ne mora znati sve, ne zanima ga sve, možda pecanje ili skupljanje markica.. možda voli košarku, možda je ragbijaš.. može i ne mora biti sve to ili znati.. to nije kriterij inteligencije, dok je računalo bruteforce brojem tranzistora došlo do tog da može sve, istovremeno, brže-točno, no i dalje to nije ai, inteligencija, nego samo računalo, pomagalo.. abakus ili bilo koje drugo koje mi koristimo kako nam odgovara, igrajući šah ili pišući ovakve besmislene plahte.. :)
-znamo li igrati križić-kružić? ako tu rutinu-mogul dodamo računalu, simulatoru-borga, tad će i ono to moći-znati, pridržavajući se jednostavnog algoritma, jednako sve ostalo od kuhanja kave do sklapanja lokomotive..
... i jednog dana dobijemo borga koji ima baš sve module za baš sve (nabrajanje svega..) kuhanje, peglanje, igranje, belu-šnaps-trišete, beskonačni popis, zna sve pjesme pa i tompsonove, zna pi napamet, zna baš sve.. no i dalje je samo nakupina algoritama ili calculator, kao što je mrav i dalje mrav, tj time što ima mogućnost nije dobio svijest, znanje, razumijevanje, .. inteligenciju, pa je tako neće ni iskoristiti, dok ljudi hoće, npr neki kemičar će po kemijskoj reakciji možda stvoriti novi algoritam-čip koji će raditi milijardu puta brže od silicija na recimo dnka kemijskoj reakciji proteina.. tj mora biti kemičar, fizičar, informatičar.. električar.. sve ili ponešto od tih raznih struka-znanja i tu je problem, tj nije više doba mikelanđelovskih ljudi koji su znali sve, nego specijalizacije koje zatupljuju, istina podižu produktivnost ali uskraćuju širinu, upravo to što kombinacija znanja može u sasvim drugoj grani dati neki odgovor, možda problem iz kemije riješi šahovski problem.. možda klorofil otkrije kako sladoled spasiti topljenja, nepovezano.. dok se ne otkrije primjena, slučajno ili kombinacijom znanja.. i to tad je inteligencija, jer stvori nešto novo ili novi nepoznati problem riješi, dok računalo to ne može, tj nema želju ni za čime, pa ni riješavati probleme ili križaljke, igrati nogomet ili pobijediti na milijunašu.. računalo nema želju za time, time ni inteligenciju koju bi upotrijebilo za taj cilj da postoji.. mrav ima želju za živjeti, preživjeti, svako živo biće ima neku osnovnu inteligenciju za preživljavanje, računalo nema, robot, nema.. ništa im ne znači poraz ili pobjeda hr repke u rukometu-nogometu ili konstelacija zvijezda na nebu, ne znači im ništa miljarda eura.. što će im, .. no bez tog kao želje ne mogu ni ništa, onaj korak samostalno, tj borg u filmu želi osvojiti zemlju, .. pitamo se zašto? .. ne, jer odgovora nema, što će mo mi kao planeta borgu? .. želim li ja osvojiti neku planetu u alphacentaur sustavu? što će mi, čak da sad dobijem potvrdu-dokument da je moja?.. mogu je prodati? kome? naivcima? .. marsovcima?.. ako je i prodam tad ne želim planetu nego novac, nešto što ima korist za mene.. što je korist za borga, za ai? znanje? .. nije ni to, tj mi ga stvaramo, mi želimo takve uređaje-računala-mogućnosti.. ne to računalo i time nije postalo borg, tj tek kad ono samo to poželi tad će imati svijest, želje pa i inteligenciju, možda tad na nivou mrava ili pčele.. do tad je abakus.
-što je zajedničko svim bićima ili osnovnoj inteligenciji? .. razmnožavanje, opstanak vrste, bio to mrav ili slon, biljka, virus.. sve živo, dok računala-borg nema razmnožavanje ili opstanak, stroj je stroj, bager-lopata, pri tome nije kriterji da ih proizvede drugi stroj, tj može stroj proizvoditi storojeve, već odavno to radimo.. no ne proizvode se sami, proizvodimo ih mi, ljudi-vlasnici, interes, novac.. ne oni sami, čak da je u pitanju tvornica robota u kojoj rade isti roboti, jer oni nemaju opstanak, samo kvar ili ispravnost..
-kad jednom napravimo modul-algoritam npr za križić-kružić, tad to korištenje tog modula više nije inteligencija, tad ga može koristiti 'glupan', bilo tko, tj algoritam će tad dati točan odgovor bilo kome tko postavi zahtijev, kao što će govorni aparat reći npr točno vrijeme na telefonu.. no to nije inteligencija i osoba ili robot-računalo koje koristi pomagalo, neovisno jel to modul za clalculator ili križić-kružić, nije inteligentno time postalo, tj ili je već imalo inteligenciju jer zna tad to može koristiti ili je nakon tog nema, tj znam da u telefonskom imeniku mogu pronaći broj-telefon osobe.. nisam time postao inteligentan, tj moram prije imati inteligenciju-znanje kako doći do broja i time moram znati za imenik, gdje kako tražiti.. tad već imam inteligenciju i samo koristim alate za to.. ne dobija se inteligencja korištenjem alata, neovisno što alat radi ili koji rezultat daje.. inteligencija je neovisna o tome, već postoji ili je i dalje množenje s nulom, nula.. :)
-križić-kružić je također dobar lakmus test inteligencjie.. tj ako imam najslabije računalo i algoritam, u šahu bi gubio, brutanjem, u križić-kružiću ne gubim ni od koga, ni od alphe, jer mu tad naprosto njegova computing snaga ne pomaže, jer to što je brži ne koristi, nije prednost, beskoristan brute.. tj svaka partija tad mora biti remi-pat osim ako pogriješi kao što griješe ljudi.. inteligencija će tad razumjeti da je beskorisno igrati, pokušavati pobijediti, jer jednostavan algoritam jednostavno nema lufta za promašaj, poraz-grešku.. inteligencija je i to, kao što znamo pi ili neko takvo matematičko pitanje kao distribucija primbrojeva, čak kad nemamo odgovor, tražimo ga.. možda nikad i možda ne posotji, no inteligencija i to razumije, kao i imagiranrni broj kao negativni korjen.. koji je izmišljen kako bi kvadratne-korjen formule bile izvedive, osnova rada radara, avionavigacije.. bez tog računala bi računala, računala... računala, kao da beskonačno računaju pi na točnu decimalu koja ne postoji i umjesto odgovora beskonačno računaju, što je suprotno od inteligencije koja zna da to nije potrebno tj preciznost koja je dovoljna mada znamo da može ako treba preciznije.. računalo to ne zna, tj to im postavlja osoba, programer ili ograničenje registra-tranzistora, dok mi to znamo i koristimo, kao i bumbar dok skuplja nektar.. kao i banalni primjer ako idem odrezati šnitu kruha i pršuta.. može se rezati raznim alatima, noževima, mesoreznicom, kao i razni kulinarski rezovi komada mesa, .. ili pitanje koliko, količina, debljina šnite.. možemo o tome satima lamentirati koliko debela šnita treba biti, milimetar, nanometar.. no praktično dođemo nožem i odokativno odrežemo, jer ako ćemo razmišljati satima ostanemo gladni dok ne postoji dobar-loš odgovor tj pitanje kriterija pa je to za hotel različito od kućnih uvjeta itd itd..
-borg? on nije gladan, ne ovisi mu život-opstanak o rezanju šnite kruha i pršuta, time on za sebe nema potebu-želju pa ni mišljenje ili odluku koliko odrezati, zašto baš toliko, zašto ne manje-više.. tj ako ga stavimo u mcdonalds kuhinju tad će po tom kriteriju biznisa odrediti, tj neće on nego šef, pa ako i odredi predebelo, šef će reći, stanji to.. treba zaraditi.. borg? neće ni podići obrvu na takvu odluku.. i to nema veze s inteligencijom čak u takvom scenariju gdje borg postoji i radi u kuhinji tj ima osobine čovjeka kako bi možda postao inteligentan ili samosvjestan.. :)
-treba li neka posebna škola-inteligencija da se zna ako kupcu sendviča dajemo više materijala kao kruh-pršut za isti novac-iznos, tad zarađujemo manje.. ako stanjimo, zarađujemo više.. kranje glupa osoba to kao koncept zna-razumije, jer ima elementarnu inteligenciju bića, borg nema.. ni weak ni strong jer mu to ne može dati database i algoritam križićkružića, to mora znati sam, imati. .. tj možda filmski borg to ima, kao dio asimilacije, no računalo tad to nema jer ne nastaje asimilacijom ljudi-bića, software ili AI.. onak, razlika kao mac i pc, mac je kompet, hw+sw, .. :)
.. ** ukraktko :)) uz nadu da je većina ipak preskočila i preživjela..
**
-ima li bug temu u kojoj se pita što je AI, kriterij? prihvaća li reklamu u kojoj se navede ai da nema ništa od i .. jer je reklama-plaćena? tko bi trebao ako ne bug, elektra, vodovod.. tko ako ne IT dio? tj tko treba raditi razliku kao s weak-strong aijem ako ne bug-medij-časopis, pogotovo kad piše vijest o temi koja spominje ai.. mada je samo nagađanje mogućih zahtijeva osa-appsa ili da barem pronađu-napišu-opišu koja je to mjera, 40TFOPSa.. FLOPS bez L? Neka nova MSova mjera-benč? čemu služi mediji-bug-vijest ako to ne navedu dok je to jedino 'mjerljivo' u članku..

-nije to ništa (tek zagrijavnje..) :)
pa prvo disklejmer, odričem štetu, duševne boli, crknute miševe.. preskočiti, nije to za slabašne, pa ni one druge..
.. nastavak na vlastitu odgovornost? :)
-zatim, kako prošli post započinje, ne kako ja vidim-tumačim ai, nego ingliš britanika, wiki, google, oni koji su važniji nego ja, pa tako tamo možeš primijetiti i riječi koje sad koristiš, kao weak-strong uz ai.. i opet, to piše tamo, ne zato jer ja to tako kažem-tumačim.. ok? čim postoje kao riječi-termini, značenje, tad postoji i razlika u značenju.. smisao pisma, texta, riječi, riječnika, naziva.. je upravo to, razumjeti-komunikacija-standard.. ne što meni znači nego 'svima'.. ili standard, kriterij, što je kilogram, što metar, ne što ja kažem nego sustav-pravila da bi bilo kakva komunikacija-razgovor imao smisla.. i da bi tad 'govorili istim jezikom' ili razumjeli se..
-tako se prije može medijima spočitnuti što u reklami ne rade razliku-distinkciju, u naslovima, pamfletima, .. 'sve je ai'..
-stroj za pranje veša, aka vešmašina, može i ne mora imati programator, neki čip, os-soft, koji je tad u recimo strojnom jeziku, no veš i dalje neće biti opran strojno, nego vodom i praškom, toplinom, centrifugom, dok o aditivu mirisa lavande ovisi rezultat, bjelina, ili suhoća po centrifugi, .. na računalima je to strojni jezik, skratimo na jezik, naredba-kontrola, koja određuje-prevodi, ono što rade linker-kompajler između nas i stroja, .. tj strojni jezik je i dalje samo jezik, ne upravlja nego služi prevođenju, tj stroj razumije samo impulse, struju, brojač, naredbe koje ima intrinistički, kao tax-xor-and-not.. i eof.
-tad ne postoji strojno (jezik) oprani veš, nego je on i dalje opran vodom, radom, kemijom, dok upravljanje-kontrola-programator nije kriterij, tj sporedno jel to c, python, basic, asembler.. svi su samo jezici, sve je smo prevođenje-razumijevanje-komunikacija, tj kako čip zna što želimo, žarulja na plafonu sobe zna da želimo svjetlo kad prekidač stavimo u stanje on, kad je na off tad je isključeno, to je to, to je sve što žarulja zna ili razumije a to je 'strojni' jezik, cilj kojeg stroj neovisno o početnom jeziku npr francuski-govorni korisnika na kraju mora dobiti ako želimo da stroj izvrši neku operaciju, žarulja se uključi, svejedno jel to jezik, prekidač ili pljeskanje googletovom dodatku koji jednako može slušati i kad čuje pljesak upaliti svjetlo u sobi, dok će to njegov interni soft prevesti u nule-jedinice, tj nešto razumljivo strojnoj komunikaciji dva stroja-čipa, čak sporedno na kojem jeziku radi google na kojem žarulja, kao što canbus standard radi u automobilima ili bilo koji standard-protokol za bilo što u bilo kojoj komunikaciji od start-stop bita modema ili telegrafa nadalje, dimni signali, baš bilo što..
-odnosno, ono što su nama-ljudima slova-riječi-glasovi.. to je stroju, strojni jezik, ono što razumije, pri čemu je nevažno koji viši jezik se može koristii kao c-basic, jer svi završe prevedeni u strojni, tj nul-jedinice, jedino ono što stroj može razumjeti, impuls, on-off ili brojač.
-primjer brojača.. impulsa, je stara analogna dekadska telefonska centrala, koja je običan brojač, tj ovisno koliko se daleko okrene brojčanik na jednoj strani, toiko će prebrojavanjem jedinica dobiti kao rezultat druga strana, dok je kasnije dodano tonsko biranje, kraće-brže, jer nema potrebe čekati devet otkucaja za devetku, deset za nulu uz moguću grešku da naprosto jedna strana nije 'čula' neku znamenku i prebroji jedan manje od traženog broja.. tonsko je brže, bolje, preciznije, uz korekciju-provjeru itd.. i mrežno je svaka komunikacija dvosmjerna uz potvrdu, pa modem radi tako da svaki paket šalje i ako ne primi potvrdu o ispravnom primitku tad ponavlja slanje istog paketa, dok primatelj zna da je primio ispravan paket ako ga primi, pročita i izračuna kontrolni broj koji je dio tog paketa-podatka, ako je isto, tad je točno-ispravno, ako nije odbacuje se i čeka ponovo-novo, tako obje strane znaju da je primljeno ispravno ili da komunikacije nema, ponoviti-odustati, modem-fax.. ostalo je samo evolucija u brzini i time mogućnostima kao interenet, iptv.. digitalija, osnova ista.
-postoji li tad strojno pranje veša? -ne, tj strojno je samo način kako kontroliramo-upravljamo radom čipa, računala, uređaja.. ne ono što radimo, pri čemu je sporedno čime nešto radimo, npr nevažno je zidamo li kuću lopatom ili bagerom, kuća je na kraju kuća, nije strojna kuća ili kuća za strojeve itd itd.
-dakle, veš možeš oprati strojem ili ručno, ne strojno, možeš vodom, ne bez itd.. a stroj koji pere veš radi ono što bi osoba radila ručno, kao što bušilica buši vrteći svrdlo, opet je svejedno radiš li bosh-makitom bušilicom ili ručno, ručnim svrdlom.. lopata-bager, pomagala, rupa je rupa, čak da je laserski izbušena, no tad će moderni mediji to nazvati ai rupa jer je .. ili će reći da je bušilica ai, tipla ai.. sve će reći neka reklama-hype pri čemu to ne mora biti činjenica-istina nego ipak samo reklama-hype koja pomaže prodaji robe a medij naplaćuju reklame i koriste riječi koje osiguraju više klikova, bilo da je u rečenici spomenut ajfon, musk, ai.. isto je.
-murphy i touring, to lajkaš? no to je samo iz kriterija autoriteta, može tu biti i tesla ili pitagora, lukamodrić ili stevokarapanđa, što god da ti kaže stevokarapanđa uzet ćeš kao vjerojatnije nego ako kažem ja? .. to je ok, tako svi funkcioniramo, no time ostajemo u domeni 'vjere' ne našeg promišljanja, misli-znanja, tvog mišljenja-znanja o nečemu, nego skrivanje.. tj klasično ništa ne kažeš osim što baciš kost, jer ako nešto kažeš-tvrdiš.. frka?
pa eto i strojem vs strojno se može 'napasti'.. tak da svaka riječ je jednak rizik za takvu mogućnost.. a ako nisi dovoljno 'jak' tad skoro da ne smiješ pisati ili isključivo kratke rečenice koje se ne mogu iskoristiti za 'napad'.. onako usputna uputa ili primjedba.. :))
-vjerujem li ja 'autoritetu'? -da, većinom.. npr u trgovini ako na paketu šećera piše 1kg, vjerujem, ne provjeravam, ne tražim vaganje kako bi bio siguran, osim da mi je neki konkretan razlog da mora biti baš 1kg, 1000grama.. za nešto što traži takvu preciznost, može to biti recimo 10 komada šarafa-tipli ako nešto trebam ušarafiti i ne smije mi tad faliti jedan.. za ostalo se 'vjeruje' onom što piše, da recimo radi na 230v, da ima 100komada, itd.. i to spada pod standardne oznake, dok se nadležne institucije i kontrola brinu da nema prevara-prevaranata i takve opasnosti na tržištu. Ne stignemo u sve sumnjati, nema dovoljno vremena za sve.. moramo prihvatiti.. moram li ja prihvatiti ai hype u nazivu svega? .. na kraju da, ako tako odluče mediji-većina, mada je blentavo, mada je suprotno definiciji, odnosno primijetio si weak-strong i sl. no mediji ni to ne primjete, samo ai, svugdje u svemu.. kažu, da je sve u oku promatrača, ono što želi vidjeti.. za medije ok, vide novac, za tebe? što ti vidiš u temi, ai, win12, resurse, 40tfopsa? što vidiš ili što želiš? vidiš neku novu ai instrukciju cpu? vidiš način kako dobiti plahtu texta ako te to zabavlja? odnosno mogu i sebi isto to prigovoriti, zašto pišem plahte? .. zato jer je to forum, tema, jer je besmisleno ne pisati ako se sudjeluje u temi, jer tad je tema-prazno.. a ovisno o temi i kako se razvije dođemo do tog što je ai ili što nije, traže li win12 više resursa ili radi li na normalnom računalu.. i to ako bi to ikome bilo važno jer je tek neformalna najava, prognoza.. onak, bezveze, no to nas ne mora spriječiti u ovakvim tipkanjima, je opet, ovo je forum, smisao nije ne tipkati, naprotiv. Dok je kao dodatak moguće da u nekoj temi dođemo do nekih novih-dobrih zaključaka, mada je manja šansa (nikakva) da će bilo tko promijeniti mišljenje samo tako.. no hoće, ponavljanjem, ispravljanjem, kao svako učenje, uključujući i strojno :) tj tako klinac nauči matematiku i ostalo, pa nema posebnog razloga zašto mi kao čitatelji-ljudi ne bi naučili što je ili nije ai, što znači neka riječ, kad je primjereno upotrijebiti je itd.. tj svakom partijom šaha postaneš malo bolji igrač šaha, ne lošiji.. svaki posao repeticijom postane precizniji, bolji-brži-lakši, trčanje za sprintere upravo vježbom-trčanjem.. tj svi treniramo konstantno, pa tako treniraju i ai? .. no ne baš, tj njegov trening je štrebanje, baza, resursi, ima ili nema točan podatak dostupan i kad ga zatreba da ga može pronaći-iskoristiti.. to je 'strojno učenje'.. dok svime upravlja osnovni algoritam i ništa izvan tog ne može naučiti, ništa novog nego sve postojeće što mu netko da kao podatak-riješenje, nema tu novog broja, novog atoma, elementa kojeg nisu ljudi uveli u periodnu tablicu, ne uči, ne otkriva, samo koristi i to kao glupi googletranslator koji može isti text u sekundi pretvoriti u bilo koji jezik, dok je ljudima to teško, nemoguće, sporo uz greške, počevši da je problem znati više od desetak jezika a google može sve dostupne za koje ima riječnik.. no ključno je, ima riječnik, ne uči, ne otkriva riječ po riječ značenje.. naprosto je to podatak u bazi čak možda i netočan do ispravka..
-napravi sad tablicu množenja (drugi razred oš) od nula/1 do 10.. ako si točno upisao vrijednosti, tad će svaki put čitanje umnoška dati točan odgovor dok je brzina izračuna čisto brzina čitanja osobe i pomicanja prsta u tablici.. ograničeno ljudskim ograničenjima-brzinom.. stroj nema takvo ograničenje, cnc-stroj može brže pomicati 'prst', može čitati brže, više, više znamenki, više brojeva, lopata-bager razlika.. no u osnovi je to samo jače-brže-brute, ne inteligencija nego snaga, kao pandan u poslovici um caruje snaga klade valja.. tj um-snaga odnos, dok nam za svaki rad, čak i glupavi, treba i snaga, ne samo um-pamet-intelekt, tj kao sa strujom, trebamo sve da bi radilo, ne samo žicu, otpor, trošilo, izvor.. trebamo i prekidač, kontrolni dio, kontroler, programski jezik kojim to sve radimo.
-ako u istu tablicu greškom upišeš pogrešan rezultat.. dok ne primjetiš dat ćeš netočan odgovor na svako pitanje koje uključuje taj netočan podatak, a primjetit ćeš tek kad provjeriš, kad nešto ne štima, kad vidiš problem.. tad ćeš vidjeti i netočan unos u takvoj tablici i ispraviti.. calculator ima u siliciju urezanu formulu, algoritam, sve to je soft, samo pitanje na kojem nivou, tj soft u hw-u ili soft koji cpu vrti u emulaciji ako nema simdove-hw za specijalizaciju, kao što ima fpu32 za float.. zato calculator ne ovisi danas o takvoj tablici, koja može biti i netočna s greškom, tj može izračunati bilo koji točan, lako-brzo i tad mu ne treba tablica i ne ovisi o tome da je podatak u tablici možda netočan, dok baze za učenje ovise upravo o tome, tj ako računalo-ai 'nahranimo' neprovjerenim podatcima, pola točno pola netočno.. tad neće naučiti ništa, bacat će random kao učenik koji nagađa godinu seljačke bune pa možda pogodi..
-tablica množenja nije ai, nije inteligencija, nego pomagalo, naprosto tablica s izračunatim, točnim, rezultatima kako bi se olakšalo-ubrzalo ostalo računanje, ono što je cilj.
-inteligencija je stvoriti takva pomagala, abakus, calculator, tablicu.. i koristiti kad zatreba, na novim problemima, na nepoznatom.. ne čitanjem odogovora iz baze, nego taj dio postane samo korak do onog što inteligencija jest, čemu služi ili po čemu je razlikujemo-klasificiramo, cilj-sredstvo-alat-.. upotreba, pogotovo za novo, nepoznato.
-računala tj computing snaga, eliminira potrebu za tablicama kao nekad, stoljećima su tablice kao logaritamske bile važne-nužne.. danas to možemo bez tih tablica, jer računalo može izračunati u stotinki po algoritmu potrebno, eliminira se potreba za tablicama i traženjem riješenja, prostor za držanje i način traženja uz greške samog zapisa kao i održavanje jer sve propada-raspada se.. itd. Računalo to radi jednako kao što je osoba nekad izračunavala i upisivala rezultate u tablicu, samo brže-točno uz ostale prednosti strojeva, kao npr baratanje s više znamenki i nema zamora, pogreške.. no da nema računala, struje, da je potrebno i dalje po algoritmu-pravilu osoba s potrebnim znanjem matematike može sve izračunati, naravno sporije, možda je brže-bolje sačekati novo računalo ili da struja dođe.. :)
-nekad, dok su računala-cpu bili slabi, dok nisu imali milijarde tranzistora (pri čemu je tranzistor osnova, ono što u masi daje mogućnost-computinga, pojedini kao mrav je nevažan..) imali kao data, unutar same app, podatak-zapis, kao npr konstanta za pi-broj.. i upravo se tako nazivala funkcija, kao što su kasnije izdvojene i stvorene baze, data-base.. tj podatci koje se čita i koristi u obradi, što je tad omogućilo da ne ovise o internom setu podataka i ograničenju koliko podataka tad program može sadržavati, nego čita vanjski, po potrebi, slogove, pojedini zapis i time samo dio resursa za 'skladištenje' podatka koji se trenutno obrađuje, npr iz logaritamske tablice bi to tad bio jedan podatak, ne tablica-knjižica sa svim ostalim podatcima, pri čemu je svako slovo jedan byte potrebne memorije za rad i to je tad važno, resurs..
-to je osnova, kao elektromotor, stator-rotor.. 'svi su isti', prvi-osnovni, jednako, jednaka pravila, fizika, struja... samo su novi bolji, jači, brži, no osnova je ista.
-a napredak računala ili tranzistora je usporediv s mravima ili jednim mravom.. jedan ne može ništa, osuđen na smrt, no milijun može i žive.. slično-isto je s cpu-tranzistorima, tj broj-masa im daje mogućnosti, kao i kapacitet ramu, storageu, sve, sve to su tranzistori, pri čemu imaju podjelu na radni dio kao alu i storage kao stack-stog-keš.. i ram i to na svim ulazno izlaznim jedinicama, ekran, printer, pixel na ekranu ne znači ništa, no tisuće pixela i imaš sliku, video.. tj ekran i pixel su isti, no usklađen rad daje svrhu-smisao-korist, informacija, prikaz, obrada, rezultat.. ne sam za sebe, ni mrav, ni tranzistor ili pixel, ili slovo abecede-znamenka..
-kako je rasla snaga, po murphyju, tako je rasla mogućnost, uptreba.. do danas kad imamo mobač u džepu koji može 'sve'...
-tad izgleda da tranzistor nešto može, da je pametan, da je ai.. nije, i dalje je isti osnovni tranzistor.. tj nije ni sama masa, broj atoma ono što nešto čini, npr što je mozak i kako radi, voda i masnoća..?
-u čašu možemo nasipati vodu i masnoću.. nije postalo mozak, ne radi..
-tako ni tranzistori ne rade sami po sebi ili pixeli, nego postoji organizacija, taskovi, koristan rad, pravila, protokoli.. tad to 'sjedne' na mjesto, tad radi, ekran prikaže jpeg sliku kad je prepozna-pročita, do tad je ko kinesko pismo nepoznato neovisno što je sadržaj filea..
-gdje je tu ai? nema ga.. mehanika, pravila, algoritmi.. dok priroda i mozak ostaju nešto nedefinirano, kao i hobotnica koja je kao i mozak manje više bljuzgavac-voda, prosječna stanica bilo kojeg organizma pri čemu je većina voda .. ili pitanje imaju li i biljke nešto kao mozak itd..
-heursitika? ništa? .. za šah probleme je to odavno jasno, u gpu driverima kao optimizacija, dok za malware u doba virusa recimo važan dio... tj dio koji je umjesto da 'prepozna' virus po otisku, podatku, zapisu, kojeg ima u updateanoj bazi, jer je problem što s novim-mutacijom, nepoznato.. i tad je heuristika važna, tj nije važno prepoznati virus, kao slika osobe na granici-aerodromu pa policija gleda-pazi.. nego se tim načinom svako sumnjivo djelovanje, skripta, vidi kao potencijalni virus-malware.. tj ako čačka po sys-disku, ako čačka po podatcima koje inače normalna apps ne treba, ne čačka... tad je to sumnjivo, vrlo vjerojatno malware, pri čemu ga nismo prepoznali nego na osnovu ponašanja zaključili i do daljnjeg ga spermili u karantenu, dok se to ne provjeri.. od tad su virusi eutanizirani, kad je netko imao problem s virusima u posljednje vrijeme, deseljeće?.. dok je glavni crypto-ransom, ekšli to nije virus (u definiciji..) nego malware ili zloćudni soft, tj soft koji bi bio dobroćudni-normalan da je ono što korisnik želi-koristi, ne mimo znanja i želje korisnika.. tad je malware a zapravo je samo fičer, mogućnost, cpu-sistema, npr enkripcija filea.. uz razliku, ako to radi korisnik, tad on zna što radi i ima ključ, banalno-primjer, ako nešto zipiramo i stavimo pass tad znamo što smo zipirali i koji je pass, kad želimo odzipati znamo pass i to možemo, dok ostali koji ne znaju pass ne mogu.. smisao passa je u tome.. a razlika ako to napravi malware-skripta-crypto, tad korisnik ne zna pass-key.. dok je sve ostalo identično-isto, fičer cpu-a koji u stotinki može obaviti kriptiranje ogromne količine podataka jer je sve na nivou hw-a i storage kontrolera pa radi 'trenutno'.. tj dovoljno brzo da od trena kad juzer skuži problem u par sekundi čitav disk-dokumenti postanu zaključani i u narednim sekundama ide mreža-dalje.. dok je jedini dovoljno brz-efikasan način isključiti računalo-struju.. pa tako zaustaviti barem dio štete-kriptiranja.. + po završetku se samouništava čime briše trag i time neku šansu za otkrivanje keya, pa nam za crypto ne treba antivirus koji bi ga počistio, tj ili je obavio što je želio i to je to ili nije napravio ništa ako ga je heuristika i postavke osa zaustavila, no to nije zasluga antivirusa mada je to u zajedničkom dijelu kao zajednički sigurnosni centar-postavke.. to je identično kao korištenje admin privilegija ili ograničenih juzerskih.. nije antivirus nego postavka, os, 'zaštita'..
-heuristika je u tome ono što prepozna tipične radnje, cilj napada.. ne mora napad-virus-nešto nego cilj i sam pokušaj..
-problem.. npr skripte su defaultno blokirane, pa je tad sys siguran.. osim ako soft ima certifikat-dozvolu, tj smisao dozvole-certifikata je da propusti npr osobu na porti, na ulazu, filteru.. portir tad ne može zaustaviti osobu koja ima viši level, ovlasti, kao policija, direktor.. kao update osa, drivera na računalu.. a malware povremeno dođe u posjed certifikata, banke, ms-a, nortona.. i koristi ih upravo tako da prođe tamo gdje ne bi bez tog prošao.. i naredni problem je što sve radi na tom sustavu i dok se novi certifikati ne propagiraju svima posotji problem.. tj centralni autoritet-certifikator kao verisign, ms... moraju revokati sve komprimitirane i izdati nove certifikate, dok se tad lančano ostale institucije moraju recertificirati.. do tad je divji zapad, tj nitko ne zna što vrjedi i prolazi sve, malware.. heuristika ne pomaže jer certifikat overida prioritet, tj tko je šef, onaj tko blokira prolaz ili onaj tko prolazi, direktor-šef.. koji kaže portiru, digni rampu.. tad heuristika ne pomaže jer je osnovni preduvjet šerifska značka-certifikat u rukama onih koji to mogu i njih se ne smije blokirati jer su takva pravila igre.. tj portir se može samo nadati da to nije lažna značka.
-tako klasično bakarske kartice imaju ograničenu valjanost, čime se osigurava da će svakih par godina biti izdana nova, .. tj ako dođe do hakerskog proboja tad će se 'lakše' sanirati šteta, rutinskim zamjenama koje će statistički ionako biti za 1/24tvrtinu kartica taj mjesec..
-eto na dnevniku, prevara, čitanje sn broja novčanice i telefon kaže da je to falsifikat.. za naivne, u trenutku kad hnb ima anketu, tj to se povezuje s time da mada inače ne zovu, sad zbog ankete zovu..
-iduće pitanje je tad kako su došli do osobnih podataka, ime-telefon osobe.. no beskorisno jer su osobni podatci previše dostupni s previše curenja-hakera-insidera da bi bili način kontrole, tj tad ako nemaju ime i tel. ne bi mogli nazvati osobu i znati ime.. a ako to znaju osoba će im vjerojatnije povjerovati.. sličan problem, kvaka-22.. i zato to rade dok je dovoljno promil korisnika koji nasjednu pa da prevarant ima razloga nastaviti, jer u svakoj krađi je zarada ono što privlači lopova.. da nema zarade-šanse, ne bi bilo ni prevare, ni crypto malwarea, razloga.. dok samo koriste dotupne fičere, bilo računala ili telefonski imenik i telefon ili internet itd.
-no koliko ljudi mogu biti naivni, koliko puta treba ponovoti da banka i sl. neće nikad telefonom zvati i tražiti novac (osim utjerivača duga.. no to nije prevara-primjer..)... treba li protiv tog neka zaštita ili samo logika i koliko puta ljudima treba reći da ne nasjedaju u dnevniku? no pošto lopovi-prevaranti nastavljaju možemo zaključiti da ipak jedan dio uspjeva u prevari, svaki dan neki novi naivac..
-no što ako netko kao djelatnik banke ili policajac želi biti lopov-prevarant? što tad? ima značku.. on je stvarno osoba koja se predstavi.. npr policajac sa značkom-uniformom na vratima ili na ulici, ne lažni policajac nego pravi.. što ako on odluči biti lopov? nemoguće, nezamislivo? .. posljednjih tjedana svaki dan po nekoliko privedenih, korupcija i sl. .. dakle nije nemoguće, naprotiv.
-što bi u takvom touringovom testu odgovorio ai-robot, da mu dođe policajac, pravi i traži da preda falsificirane novčanice,.. čitanjem zakona ai bi to morao prihvatiti, izvršiti, osoba, pametna, doktor, profesor.. jer to je policija i ako oni tako kažu.. bi li to bilo pametno ili glupo-naivno? ne.. nego naprosto pridržavanje pravila dok bi sustav morao imati neki kontrolni mehanizam koji to priječava koliko može.. no ne može sve, realnost.
-može li ai ili osoba reći, ne to nije falsificirana novčanica? može ako zna sve kontrolne mehanizme, kao vodeni žig, nit, svjetlo.. no postoji više zaštita, obični ljudi nemaju skener kojeg imaju npr na šalterima ili kasi trgovine.. tj može osoba reći da traži dodatnu provjeru-potvrdu i recimo tražiti da odu u obližnju trgovinu, no trgovac to može odbiti, nije to njegov posao, čak možda i zabranjeno, primiti novac bez izdavanja računa npr kao moguć pravni problem.. odnosno odbiti postupanje po traženju policije je također kažnjivo, tj prije nego to tako tažimo kao svoje pravo želimo biti sigurni da smo u pravu, da nećemo time upasti u mogući veći problem kao opiranje, opstukcija, nesuradnja.. sve što policija može natovariti u takvom slučaju kao otegotno.. ili olakšavajuće, jer svaka osoba u posjedu falisfikata može biti kažnjena, dok će falsifikat biti oduzet i uništen, ne samo novac, sve, lažne trenirke-torbice-cipele.. sve fejk po istom zakonu kao što bi ukradeno vozilo bilo zapljenjeno i vraćeno vlasniku dok kupac ostane bez ičeg.. mada je recimo nevin-prevaren.. to je tako i ai ne može protiv zakona, tj nije dovojno pretpostaviti da je druga strana možda prevarant, jer može biti i prava, važeća, kao certifikat.. i tad će ai raditi jednako kao ljudi, tj nije to tad stvar intelekta, pameti, logike, neog propisa-prava-protokola, koji ne mora imati nikakve veze s logikom, kao što to ne mora biti povezano s time kojom stranom ceste se vozi, lijevo ili desno nego je to naprosto tako.
- dodatni problem prevare.. tj krađa nije krađa ako osobi dobrovoljno daš novac, bez prisile, krađa može biti bez znanja osobe, ne kad osoba iz novčanika sama izvadi novčanice i da u ruke.. tj tad to nije krađa, kao što nije provala tj klasifikacija djela, dok je prevaru u srži teško dokazivati počevši od tog da dokaza nema ili treba dokazati prevaru kao i to da za podnesak prijave trebamo i recimo ime osobe koje recimo ne znamo itd. odnosno na sudu uz dobrog odvjetnika pola optužbe može biti odbačeno na prvom čitanju, pa tako za prijevarnu krađu možda ostane samo prevara.. i to ako je moguće dokazati, dok eto sad nogometaši potvrđuju čitanjem pred sudom nekog dokumenta da je maminjo neki novac podizao-plaćao, da su nešto potpisali no ničeg se ne sjećaju.. jadno-malo-zaboravno.. baš nitko se ne sjeća, no ja se sjećam scene iz filma, događaja od prije 'sto godina' itd.. oni na sudu ne? .. imaš papir-potpis, dokument.. no i to je osporivo, npr osoba može reći da to nije njen potpis ili da ga ona nije stavila.. tad bi vještak grafolog utvrdio da-ne ili neki drugi način, npr copy-photoshopom, tj to bi možda išlo u csi-serijalu filmu, ne u realnosti i našem sudu, gdje nema ni vještaka a sad ni suda.. štrajk.. itd..
-postoji li neosporiv dokaz, dokument koji može jamčiti bilo što? čemu služe bankovni dokumenti, pravni, knjigovodstveni ako postojanje + potpis nisu upravo takav dokaz? može li biti nešto fejkano, osporeno, da osoba nije potpisala? ako može tad je smisao postojanja takvog dokumenta nestao-besmislen.. tj kvaka-22, posotji iz tog razloga i to mu je svrha, koja eto ne mora biti kad je u slučaju maminjo i želja-interesi da ga se (ne)osudi tj pitanje tko za koju stranu radi, navija pa i tužitelj koji može traljavo tužiti kako bi slučaj propao recimo koroupcijom, kao što sudac može biti pošten ili imati sinkope i opet nikom ništa.. ima čekić, odlučuje.. kriterij? ovisi može biti i mito.
-što-ako.. što ako sad neki telekom djelatnik ima moje podatke ili tvoje i u naše ime kupi sebi ajfon? ima sve, ime, oib, potpis nažvrlja ili fotokopira.. i to je to.. kad-ako dođe do suda, što će tad biti? prvo ja-ti moramo osporiti da smo tako nešto napravili, potpisali.. i recimo da nam sud povjeruje jer smo eto pošteni i izgledamo simpatično.. i tad vještak kao u filmu sve otkrije, dok jednorozi pasu a prevarant odlazi na robiju.. no nije baš tako, tj tko je to napraivo, kad, kako.. sve to tad moramo mi, ja-ti nekako dokazati, tražiti.. neće sustav, neće sud, neće ni telekom jer je to tad njegova greška-odgovornost.. neće nitko osim nas, pri čemu prolaznik koji te ne pozna ili porotnik može pomisliti da jesi uzeo ajfon i da to trebaš platiti, ako ništa drugo kao kaznu jer imaš ajfon, mada ga nemaš, no prolaznik to tako poveže u očima-sinapsama.. kao što svi znamo da je alcapone kriminalac ili maminjo.. no nikako da ih osude, dokazi.. dok netko drugi mora biti osuđen, tj ako ne alcapone i maminjo, ja-ti, ostali, kako bi barem po tome sudac podigao kvotu koju mora ispuniti za plaću, ne za istinu, pravdu, činjenice.. nego onako, da se riješi tog posla za taj dan dok ga realno boli kiki jesmo li ja-ti ili netko treći uzeli mobač.. kao što ga realno boli kiki ako se dva zagorca spore oko međe livade, pedalj ljevo-desno, dok je katastar iz doba carice marije a sami tektonski pomaci pomaknu zemlju oko petrinju pa je svako tumačenje nekog dokumenta pitanje reference ili točnosti u odnosu na što? na neko drvo? točku na zemlji? pobjeđuje onaj tko skupi više svjedoka za svoju stranu? ne bi li morale pobjediti činjenice-dokazi, neovisno o masi-demokraciji? jer to naprosto nije stvar većine .. i kako da presudi? kako bi ja-ti presudio gdje je neka međa ako se dva seljaka spore? googlemapsom i navigacijom koij nisu postojali u doba ucrtavanja a sama debljina olovke može rezultirati takvim odstupanjem u preciznosti od pedlja (20-25tak cm..).
-što da sad za pitanje 2+2=4 imamo demokratsko glasanje i da većina odgovori netočno? što tad? činjenice ili demokracija, vladavina večine-jačih?
-što kad na sudu oni s 'jakim' odvjetnicima ostaju 'nevini' na slobodi dok ostali neovisno o činjenicama gube, dobiju kaznu uz klasičnu foru da ako platiš imaš popust, ako se tužiš raste trošak a moraš biti 'jači' da bi pobijedio suprotnu stranu, daleko jači, pogotovo kad je korupcija u igri, kad je nečija fotelja kao načelnik policije, sudac i sl. tj može se pretpostaviti da će tužitelji uzaludno tužiti maminja, koji ima razlog-želju ostati nevin i uložit će sve da tako ostane, dok tužitelj nema ništa osim svog posla i male plaće pa je podložan mitu, kao i to da naprosto digne ruke, jer ... i to može reći i policajac, čemu loviti krimose ako završe oslobođeni ili ako po presudi čekaju na slobodi jer u zatvoru nema mjesta.. a svaki put postoji i mogućnost greške, gubitka spora i sl. pa tad to ide na tvoj trošak, kao što sva ta suđenja imaju cijenu-trošak i plaćamo ih porezima, dok ukinuti suđenja nije za normalnu civilizacjiu, više mrak srednjeg vijeka..
stroj za pranje veša? .. vešmašina? nije baš sve jednostavno-jednoznačno, čitati-tumačiti + pravila koja ne moraju imati matematičko-logičku osnovu nego neki koncenzus kao demokracija.. može se tad donjeti proglas-zakon da je pranje veša strojem jednako strojnom pranju u kontekstu strojnog jezika, može biti unutar hr jezika pravilo, ne mora.. tj možemo na razne načine reči isto, slično pa i sasvim suprotno pri čemu je dovoljno dodati zarez u rečenici koja sasvim može promijeniti smisao rečenog. .. no zato postoji znanstveni kriterij, kao kako se nazivaju kemijski spojevi, matematika i sl. a o ai-ju i računalima bi primarno trebali govoriti-tumačiti znanstvenici, ne baba s placa, laik, bankar, policajac ili hypster.. ili mediji koji nisu novinarstvo..
-bi li računalni stučnjak specijaliziran za ai recimo razlikovao i zato upotrebljavao dodatne riječi kao weak i strong? vjerojatno bi, osim kad razgovara s laicima kako bi njima možda smanjio količinu podataka koje ionako ne razumiju i tad dok ne znaju razliku weak i strong aija, to im je kao govoriti o podizanju sto tona tereta ili dvjesto tona.. isto, preteško, mada duplo sporedno.. zar ne? nasuprot ako bi govorili o autu, brzini do 100kmh ili do 200kmh, to bi većini sugovornika bilo razumljivo, logično.. ako se to govori za npr prometne prekršaje, 50kmh u mjestima i prekoračenje +30kmh je oduzimanje vozačke bez drugih prekršaja samo za sebe.. kako to da to razumiju i razlikuju a weak-strong ne? .. dok mediji o tome uopće nemaju ni slova, tj piše na linkovima u prošlim postovima koji upravo opisuju ai, dok ni jedan medij nije pisao o tome kao neka tema-buga-foruma ili gdje je granica, što je granica.. kao da je granica nevažna ili nepostojeća.. ponovo za ograničenje brzine znamo, razumijemo.. bug nije prometni forum pa ne mora imati takvu temu, no o aiju ima stotine, .. nema o nijansama? nevažno? nije nevažno za prekršaj u vožnji, nije ni u tome kako će se nešto klasificirati a od tog počinje što je što, što nije.. tj da bug piše o tome kao i ostali mediji-novinari, tad bi se nešto o tome i znalo, tj mase-ostali.. ovako se ne zna, mutno i može biti bilo što pa i bezvezarija..
-i čips, i čarape? ai čips?
-moramo li i riječ umjetno definirati? možda je umjetno višak?
-stroj koji uči?
-uči probranim datasetovima?
-čak da, može se napraviti simulator, teoretski kao osoba, koja će sva recimo školska znanja imati u nekoj rutini, modulu, za kuhanje kave-čaja, za igranje pingača, za izračun drugog korjena.. no to su recepti-algoritmi, osnovna pravila dok ih možemo čuvati u kuharici ili tablici, kao i telefonski imenik, nisu pamet, nisu inteligencija, nego su posljedica inteligencije kao što je i pismo-zapis, čime osiguramo da će i stoljeće kasnije neka informacija biti prenešena, neće biti zaboravljena, kao telefonski broj koji zapišemo na papiru, jer ga možemo zaboraviti..
-današnja računalal uz internet, superračunala, neuronske mreže.. imaju ogromne resurse, količine dostupnih podataka, kao kuharica, tel.imenik, tablica množenja, povijesni datumi.. sve što može biti na kvizu kao pitanje je dostupno današnjim računalima, dok je jedino problem imati program koji bi baratao svime, kao čovjek.. pa je tako alphago za šah-go, ne za kuhanje..
-ali.. nisu ni svi ljudi za sve, zapravo suprotno, većina ne zna ostale poslove, radnik u fordu na traci ne zna ništa osim svog posla-šarafa, ne zna napraviti auto, nije to manufalktura stoljećima.. tad nije majstor koji napravi sve od nule nego industrijski mali task kao mrav u masi mrava.. bilo da je znanstvenik koji razbija atome ali ne zna razbiti i ispeći jaje, možda zna ali ima novac pa to radi kuharica, možda ne zna povijest ili igrati šah.. ne mora znati sve, ne zanima ga sve, možda pecanje ili skupljanje markica.. možda voli košarku, možda je ragbijaš.. može i ne mora biti sve to ili znati.. to nije kriterij inteligencije, dok je računalo bruteforce brojem tranzistora došlo do tog da može sve, istovremeno, brže-točno, no i dalje to nije ai, inteligencija, nego samo računalo, pomagalo.. abakus ili bilo koje drugo koje mi koristimo kako nam odgovara, igrajući šah ili pišući ovakve besmislene plahte.. :)
-znamo li igrati križić-kružić? ako tu rutinu-mogul dodamo računalu, simulatoru-borga, tad će i ono to moći-znati, pridržavajući se jednostavnog algoritma, jednako sve ostalo od kuhanja kave do sklapanja lokomotive..
... i jednog dana dobijemo borga koji ima baš sve module za baš sve (nabrajanje svega..) kuhanje, peglanje, igranje, belu-šnaps-trišete, beskonačni popis, zna sve pjesme pa i tompsonove, zna pi napamet, zna baš sve.. no i dalje je samo nakupina algoritama ili calculator, kao što je mrav i dalje mrav, tj time što ima mogućnost nije dobio svijest, znanje, razumijevanje, .. inteligenciju, pa je tako neće ni iskoristiti, dok ljudi hoće, npr neki kemičar će po kemijskoj reakciji možda stvoriti novi algoritam-čip koji će raditi milijardu puta brže od silicija na recimo dnka kemijskoj reakciji proteina.. tj mora biti kemičar, fizičar, informatičar.. električar.. sve ili ponešto od tih raznih struka-znanja i tu je problem, tj nije više doba mikelanđelovskih ljudi koji su znali sve, nego specijalizacije koje zatupljuju, istina podižu produktivnost ali uskraćuju širinu, upravo to što kombinacija znanja može u sasvim drugoj grani dati neki odgovor, možda problem iz kemije riješi šahovski problem.. možda klorofil otkrije kako sladoled spasiti topljenja, nepovezano.. dok se ne otkrije primjena, slučajno ili kombinacijom znanja.. i to tad je inteligencija, jer stvori nešto novo ili novi nepoznati problem riješi, dok računalo to ne može, tj nema želju ni za čime, pa ni riješavati probleme ili križaljke, igrati nogomet ili pobijediti na milijunašu.. računalo nema želju za time, time ni inteligenciju koju bi upotrijebilo za taj cilj da postoji.. mrav ima želju za živjeti, preživjeti, svako živo biće ima neku osnovnu inteligenciju za preživljavanje, računalo nema, robot, nema.. ništa im ne znači poraz ili pobjeda hr repke u rukometu-nogometu ili konstelacija zvijezda na nebu, ne znači im ništa miljarda eura.. što će im, .. no bez tog kao želje ne mogu ni ništa, onaj korak samostalno, tj borg u filmu želi osvojiti zemlju, .. pitamo se zašto? .. ne, jer odgovora nema, što će mo mi kao planeta borgu? .. želim li ja osvojiti neku planetu u alphacentaur sustavu? što će mi, čak da sad dobijem potvrdu-dokument da je moja?.. mogu je prodati? kome? naivcima? .. marsovcima?.. ako je i prodam tad ne želim planetu nego novac, nešto što ima korist za mene.. što je korist za borga, za ai? znanje? .. nije ni to, tj mi ga stvaramo, mi želimo takve uređaje-računala-mogućnosti.. ne to računalo i time nije postalo borg, tj tek kad ono samo to poželi tad će imati svijest, želje pa i inteligenciju, možda tad na nivou mrava ili pčele.. do tad je abakus.
-što je zajedničko svim bićima ili osnovnoj inteligenciji? .. razmnožavanje, opstanak vrste, bio to mrav ili slon, biljka, virus.. sve živo, dok računala-borg nema razmnožavanje ili opstanak, stroj je stroj, bager-lopata, pri tome nije kriterji da ih proizvede drugi stroj, tj može stroj proizvoditi storojeve, već odavno to radimo.. no ne proizvode se sami, proizvodimo ih mi, ljudi-vlasnici, interes, novac.. ne oni sami, čak da je u pitanju tvornica robota u kojoj rade isti roboti, jer oni nemaju opstanak, samo kvar ili ispravnost..
-kad jednom napravimo modul-algoritam npr za križić-kružić, tad to korištenje tog modula više nije inteligencija, tad ga može koristiti 'glupan', bilo tko, tj algoritam će tad dati točan odgovor bilo kome tko postavi zahtijev, kao što će govorni aparat reći npr točno vrijeme na telefonu.. no to nije inteligencija i osoba ili robot-računalo koje koristi pomagalo, neovisno jel to modul za clalculator ili križić-kružić, nije inteligentno time postalo, tj ili je već imalo inteligenciju jer zna tad to može koristiti ili je nakon tog nema, tj znam da u telefonskom imeniku mogu pronaći broj-telefon osobe.. nisam time postao inteligentan, tj moram prije imati inteligenciju-znanje kako doći do broja i time moram znati za imenik, gdje kako tražiti.. tad već imam inteligenciju i samo koristim alate za to.. ne dobija se inteligencja korištenjem alata, neovisno što alat radi ili koji rezultat daje.. inteligencija je neovisna o tome, već postoji ili je i dalje množenje s nulom, nula.. :)
-križić-kružić je također dobar lakmus test inteligencjie.. tj ako imam najslabije računalo i algoritam, u šahu bi gubio, brutanjem, u križić-kružiću ne gubim ni od koga, ni od alphe, jer mu tad naprosto njegova computing snaga ne pomaže, jer to što je brži ne koristi, nije prednost, beskoristan brute.. tj svaka partija tad mora biti remi-pat osim ako pogriješi kao što griješe ljudi.. inteligencija će tad razumjeti da je beskorisno igrati, pokušavati pobijediti, jer jednostavan algoritam jednostavno nema lufta za promašaj, poraz-grešku.. inteligencija je i to, kao što znamo pi ili neko takvo matematičko pitanje kao distribucija primbrojeva, čak kad nemamo odgovor, tražimo ga.. možda nikad i možda ne posotji, no inteligencija i to razumije, kao i imagiranrni broj kao negativni korjen.. koji je izmišljen kako bi kvadratne-korjen formule bile izvedive, osnova rada radara, avionavigacije.. bez tog računala bi računala, računala... računala, kao da beskonačno računaju pi na točnu decimalu koja ne postoji i umjesto odgovora beskonačno računaju, što je suprotno od inteligencije koja zna da to nije potrebno tj preciznost koja je dovoljna mada znamo da može ako treba preciznije.. računalo to ne zna, tj to im postavlja osoba, programer ili ograničenje registra-tranzistora, dok mi to znamo i koristimo, kao i bumbar dok skuplja nektar.. kao i banalni primjer ako idem odrezati šnitu kruha i pršuta.. može se rezati raznim alatima, noževima, mesoreznicom, kao i razni kulinarski rezovi komada mesa, .. ili pitanje koliko, količina, debljina šnite.. možemo o tome satima lamentirati koliko debela šnita treba biti, milimetar, nanometar.. no praktično dođemo nožem i odokativno odrežemo, jer ako ćemo razmišljati satima ostanemo gladni dok ne postoji dobar-loš odgovor tj pitanje kriterija pa je to za hotel različito od kućnih uvjeta itd itd..
-borg? on nije gladan, ne ovisi mu život-opstanak o rezanju šnite kruha i pršuta, time on za sebe nema potebu-želju pa ni mišljenje ili odluku koliko odrezati, zašto baš toliko, zašto ne manje-više.. tj ako ga stavimo u mcdonalds kuhinju tad će po tom kriteriju biznisa odrediti, tj neće on nego šef, pa ako i odredi predebelo, šef će reći, stanji to.. treba zaraditi.. borg? neće ni podići obrvu na takvu odluku.. i to nema veze s inteligencijom čak u takvom scenariju gdje borg postoji i radi u kuhinji tj ima osobine čovjeka kako bi možda postao inteligentan ili samosvjestan.. :)
-treba li neka posebna škola-inteligencija da se zna ako kupcu sendviča dajemo više materijala kao kruh-pršut za isti novac-iznos, tad zarađujemo manje.. ako stanjimo, zarađujemo više.. kranje glupa osoba to kao koncept zna-razumije, jer ima elementarnu inteligenciju bića, borg nema.. ni weak ni strong jer mu to ne može dati database i algoritam križićkružića, to mora znati sam, imati. .. tj možda filmski borg to ima, kao dio asimilacije, no računalo tad to nema jer ne nastaje asimilacijom ljudi-bića, software ili AI.. onak, razlika kao mac i pc, mac je kompet, hw+sw, .. :)
.. ** ukraktko :)) uz nadu da je većina ipak preskočila i preživjela..
**
-ima li bug temu u kojoj se pita što je AI, kriterij? prihvaća li reklamu u kojoj se navede ai da nema ništa od i .. jer je reklama-plaćena? tko bi trebao ako ne bug, elektra, vodovod.. tko ako ne IT dio? tj tko treba raditi razliku kao s weak-strong aijem ako ne bug-medij-časopis, pogotovo kad piše vijest o temi koja spominje ai.. mada je samo nagađanje mogućih zahtijeva osa-appsa ili da barem pronađu-napišu-opišu koja je to mjera, 40TFOPSa.. FLOPS bez L? Neka nova MSova mjera-benč? čemu služi mediji-bug-vijest ako to ne navedu dok je to jedino 'mjerljivo' u članku..
Svakaka ti čast, kolega. Dugo sam na forumu i popratim i tvoje postove i čini mi se da si ovim postom nadmašio sam sebe. Jbt, kako ti se da...
Nije da sam ga pročitao, palac gore za upornost u tipkanju.
Edit: Ma, zaslužio si i hvala, nećemo cicijašiti

Meni ovo liči na odron u Jakuševcu, možda i ima nešto vrijedno u tome ali ko će kopat po tom smeću.

Meni ovo liči na odron u Jakuševcu, možda i ima nešto vrijedno u tome ali ko će kopat po tom smeću.
postavio si pitanje (što je za mene AI..) .. i što sad? ne sviđa ti se količina?
-prvi odgovor ti je što o tome što je ai kažu relevantniji, ne ja.. pa ako prolistaš, vidjet ćeš da je i kod njih to više stranica texta.. tj može tvoj post ili pitanje biti kratak, no odgovor nije, odnosno preciznost i točnost su povezani s detaljnošću kad se govori o novim terminima kako bi svi znali o čemu se priča.. kao o ai-ju i što je ekšli ai.
-istovremeno, dok čitaš njihove definicije značenja ai, moraš imati odgovarajuće (pred)znanje da bi znao o čemu koji pasus govori, kao u školici, moraš znati gradivo prvog razdeda da bi prošao drugi, naredne.. tj moraš znati termine, pavila, definicije kako bi razumio odgovor.
.. ili da bi razlikovao što je ili što nije ai.
-u čemu je razlika? možemo postaviti karikirano banalna pitanja, npr što je fizika ili što je sunce... i prigovarati opsežnom odgovoru?
-tebi je smisao sudjelovanja na forumu u temi imati kratak post, pitanje na koje ne želiš odgovor nego onako, prcanje?
-jesi li tražio odgovor što je AI?
-dobio si, ono što kažu relevantniji, ono što kažem ja.. nisi zadovoljan? pa što.. i vrhunac je kulerski odgovor o smeću ili je to bijeg od argumentiranja, smisla, odnosno opet, postaviš pitanje no ne želiš odgovor.. onak, što te muči? moji postovi? preskoči ili ne postavljaj pitanje što je ai i sl.
-ako pak nisi zadovoljan s kvalitetom, točnošću odgovorenog, prigovori konktetno, ispravi ili citiraj sporno.. to je tad sudjelovanje u temi, rasprava-argumenti, uz napomenu da ako osporavaš moje riječi možeš doći u situaciju da osporavaš i wiki-google-britannicu, one koji definiraju što neki termin znači, oni koji su relevantni pa ti može zatrebati dobar argument, ne neki šaljivi jakuševac-smeće odgovor čisto da bi bio kuler ili da bi prikrio da nešto bolje-kvalitetnije nemaš za odgovor.
-primjer, odgovor na pitanje što je fizika može biti kratko, znanost.. i to je točno no beskorisno, nedovoljno ili ovisi o kontekstu-temi-smislu.. zar ne?
-što je sunce? .. možemo reći nakupina atoma, što je svaki objekt koji postoji u svemiru, možemo reći i fuzijski šporet pri čemu sugovornik mora znati značenje riječi fuzija, atom i sl. da bi potpuno razumio rečenicu-odgovor.. a kad se traži definicija, kao što je ai.. tad je hrpa takvih detalja, kao što je weak-strong klasifikacija čime se već potvrđuje da nije sve isti ai, da postoje razni ili tumačenja ili kriteriji dok osoba koja to ne zna ili ne zna kriterije ne može ni razumjeti, znati jel točno ili netočno itd. .. kao touringov test za robote, niz pitanja koja će otkriti jel s druge strane čovjek ili borg.. test smišljen prije 50 god, kojeg danas može zavarati malo bolji simulator pa možda prođe slab ai taj test jer ne uzima u obzir razvoj i dostupne resurse, kao što na online ispitu student može varati, imati pomagala koja mu daju odgovor pa kad je to važno tad mora polagati ispit u učionici pod kontroliranim uvjetima da bi polaganje ispita znanja bilo verificirano-valjano.. ne prevara i sl.
-npr ako osoba računa neki razlomak-korjen-log.. čisto zbog brzine-vremena ili praktičnosti dovoljno je da u izračunu da rezultat recimo s 2 decimale osim ako se konkretno ne traži više, dok će calculator izbaciti recimo 8 ili više decimala.. i ako profesor u papirnatom zadatku primjeti da je napisano s više decimalnih mjesta, legitimno može pretpostaviti da je korišten calculator, ne iz glave ili ručno, odnosno ako je ručno, na rubu papira, tad će to biti vidljivo kao postupak-algoritam i tad će to biti dokaz da je student računao, ne prepisao calculatorski broj bez znanja.. prihvatljivo?
-što je za tebe tad ai? što ti misliš ili tvrdiš da je? -imaš li ti svoj odgovor? ne tuđi jer linkove na definiciju već imamo u linku na googlesearchu.. pa nije potrebno ili ako neka od tih definicija misliš da vrijedi tad može i takav odgovor, npr ono što kaže wiki ili google..
-jesi li barem djelomično zadovoljan s mojim odgovorom-tumačenjem ili ostalim relevantnim linkovima na definicije? Postoji li neka kontradikcija na koju se pozivam u slučaju da tvrdim jedno pa drugo ili suprotno od relevantnih izvora koje ja moram priznati kao vjerojatnije-točne od mojeg tipkanja..
-ništa osim smeća na jakuševcu? .. možeš bolje? možeš li osim weak-strong izvuči još poneku riječ-rečenicu za temu?

Jednom kad Windowsi 12 budu imali ugrađeni AI,
Ništa te ne spriječava da pričaš s Windowsima na ljudskom jeziku,
Pa ti je onda svejedno je li pričaš s windowsima remote ili lokalno.
Pojaviti će se nova klasa uređaja osim mobitela,
koji imaju jedinu funkciju da prihvati govorne naredbe,
i s udaljene lokacije proslijedi ih Operacijskom sustavu Windowsima 12 u Cloudu.
Što mislite o tom scenariju?
Iskreno me zanima vaše mišljenje.
I ta prica o compu u cloudu se ponavlja svakih nekoliko godina kao i da pc umire a nikad zivlji nije bio....

Da mi je do količine čitao bi Lorem Ipsum.
Inače u pravu si, zaista sam postavio pitanje i dobio sam odgovor. A ti si nastavio tovariti, zašto?... nemam pojma, niti me zanima.

-da ''ali'' :)
-ono što je jučer, danas.. možda će biti i sutra, možda nešto novo, jer samo mjena stalna jest.. a pc biz i konzumerizam u tome uživaju.
-velika razlika je promjena modela plaćanja, nekadašnja jednokratna kupnja računala vs usluga.. i ako primjetiš, tako je bilo s mobitelima za cijenu, bili su skupi sad jeftini, uz razliku, mobač i dalje mora biti u ruci... dok za cloud ne treba klasičan-jači pc nego glupi-slabi terminal, bilo što, mob, tv, konzola kao pleyka, steamdeck.. i gledaš filmove npr netflix ili gejmaš (nvidia cloud-remote, ne trebaš zvjer-računalo..).
-ljudi-korisnici u pravilu biraju povoljnije-jeftinije u nekom trenutku, dok je sadašnja cijena recimo gaming srednjeg računala 1-2000€.. ili pleyka za pola iznosa bez tv i sl... no ako imaš terminal ili tv koji se spaja i ako plaćaš mjesečno uslugu recimo 10€ .. tad du-d-math.. to je jeftinije desetak godina nego kupnja računala ili cijena gpu je dovoljna da nekoliko godina plaćaš uslugu i nemaš brige oko hw-kvarova, malwarea-osa itd..
-tj tad je računica jasna, no trebamo za sad i ostale fičere, ne samo igru i npr steam servis ili nvidiju jer su za sad samo gaming.. treba i za rad, word, outlook, excel... kao i ostale appse, acad, adobe, knjigovodstvo-kasa.. no od 2025. ms kreće konkretno u cloud, tj već je krenuo s mso365, tj sad ima i win365.. pogodi što je u tom paketu.. uključena licenca-os, free os, tj paket koji ti daje sve potrebno prosječnom korisniku, za samo **9,99.. mjesečno.. a kad to imaš kao uslugu, tad netflix-gaming više neće biti razlog za računalo uz ovakav odnos cijena i vijek trajanja pri čemu nije kvar problem nego novo-jače-fičeri pa za gaming kupuješ jače i bez kvara kao i za rad novih appsa video-grafika zbog gpu itd..
ovaj dio je ekšli već bio, tj sad je to copilot, bila je cortana.. no ona je bila samo priprema, test-vježba, prije pravog vremena a to i ms zna, tj nije da su toliki tumpleki a slučajno imaju dominantan os i office paket, znaju, planiraju, cortana je bila samo 'beta'.. i boli ih nakon tog kiki koji ćeš os ili pc-terminal koristiti, možeš i linux, nevažno, ako trebaš ms paket, plaćat ćeš ms-u uslugu, cloud.. što bi godišnje bilo cca 100€ pa je po kriteriju cijene-isplativosti ok, pleyka servisi ili netflix ili hbo ili bilo što drugo je već tu i ljudi plaćaju, 5-10€ mjesečno.. nema posebnog razloga da ne bi plaćali ms-paket u kojem je win-os i office paket uz ostalo, jednako kao imati svoje računalo koje je recimo plaćeno 1000€ uz probleme koje se u korištenju dešavaju u recimo 5-više godina.. du-d-math.. i baci oko na ono što ms radi, ne što reklama govori, nego što rade posljednje desetljeće.. što su pokupovali, krenuli u mob no izbačeni-preslabi.. no za cloud idu jače i imaju dovoljno aduta da to bude kako su zamislili ... tj možda griješe, možda i ja, možda će biti nešto treće ili mix svega barem u tranziciji..
-pc? da ostat će tu .. ili 'tamo' ako mislimo na cloud, kao što može biti fizički hw ili virtualni, zakupljen pc jednako kao hosting-storage, jednako kao što juzer može imati kućni nas ili online.. uz prednosti-razlike-mane jednog i drugog, pri čemu biz strana želi ono drugo, tj da juzer plaća konstantno, ne da kupi disk-storage jednokratno.. a mi tad ekšli ne biramo nego od ponuđenog koje će tad biti upravo cloud, mada će reklama sugerirati da je to sve zbog nas i našeg užitka u korištenju, neće reći da je to zbog njihovog većeg profita.. pa opet, du-d-math.. ako ništa drugo, ako im ne uspije, biz strana to želi a to znači da će barem pokušati upravo tako gurnuti it u tom smjeru i zapravo je već odavno gurnut, mada možda sad to neprimjećujemo, kao brod blizu obale..
-pc će ostati ili ćemo ga drugačije nazvati, virtualka-usluga, kao što oblik-dimenzije nisu važne tj može za koju godinu biti stisnut u format mobitela tj nema ni jednog razloga zašto mob ne bi zamijenio ulogu računala u današnjoj upotrebi.. za mbanking već je, time poslovni dio priče već na pola puta.. itd.
Da mi je do količine čitao bi Lorem Ipsum.
Inače u pravu si, zaista sam postavio pitanje i dobio sam odgovor. A ti si nastavio tovariti, zašto?... nemam pojma, niti me zanima.
-imaš kognitivno percepcijskih problema? hormoni? tlak? ..
-da, postavio si pitanje, što je ai, dobio odgovor.. post, kratak, .. no nije ti bilo dovoljno, tražio si, više, i dobio.
-kao i to da pojmove kao AI za opis-objašnjenje ne možeš svesti na jednu rečenicu kao što to možeš vidjeti iz linkova osatalih definicija što je ai.. nije jedna kratka-jednostavna rečenica međuostalim.

Dobro kažeš..Ali kaj da korisnik pokvari u os-u koji je napravljen pokvaren. Od kad to smeće na zahtjev direktora imamo na svim mašinama. Problemima nikad kraja. Ali je up2date...Od microsofta mi se riga od doba korone...
Ovi napredniji algoritmi su brži od dosadašnjih, pa zašto ih ne koristiti kad ti zatrebaju.
-jesu li brži algoritmi ili je brži hw koji tad može više-brže?
Rade brže na istom HW, pa ne znam o čemu pričaš.