Drugi odgovor i već vrijeđanje na osobnoj razini? Hajde, smiri se malo, nema razloga za uznemiravanje. Ali, kad si se već dotakao blesavih konstrukcija - zar tebi stvarno ova izjava nije, najblaže rečeno, čudna: "normalno da banke stvaraju novac kojeg nemaju"? Iskreno?

Al se natežete, čitam i nema kraja 🙄😅

Banka koja daje kredit mora imati pokriće 10% iznosa kredita koje daje, ostalo je "fikcija" ali visoko provjeravana, po pravilima i sve je regulirano.

Teška glupost.

1) Banka (komercijalna) koja daje kredit mora (navečer) imati iznos od 10% (ili već koliko je trenutna stopa obvezne pričuve) od ukupnih plasmana NA SVOM RAČUNU.

2) Banka ne može dati nešto što nema. Aktiva mora biti jednaka pasivi (odnosno vrijednost bančine imovine mora biti jednaka njenim izvorima). Drugim riječima, banka, baš kao i ja, ne može posuditi pare koje nema. Plasmani moraju biti jednaki kapitalu zbrojenom depozitima.

3) Visinom stope obvezne pričuve centralna banka regulira količinu novca u opticaju. Ovaj proces naziva se kreditna multiplikacija. Njime centralna banka osigurava optimalnu količinu novca u sustavu.

rekli ste istu stvar. doslovno.

Nismo baš doslovno. Ali bit će mi drago ako barem netko uspije razumjeti. Mislim, ono, 10% je pokriće, a ostalo je "fikcija"? Majke ti?

Što točno nije jasno u mom komentaru ?
Jesam stavio fikcija pod navodnike , jesam. I to s razlogom kojeg sam u produžetku obrazložio najkraće moguće .

Uglavno bolje sam objasnio nego ti.

Da "fikcija" je sve to što si naveo, vidjesmo kako banke padaju a imaju rejting AaaaAAAAAaaaa .I zato sam napisao "fikcija", da imaju novca onoliko koliko daju kredite u 100% pokriću ne bi banka nikada mogla propasti.

Uporno ponavljaš da krediti moraju biti pokriveni s 10%. To nije točno. Banka mora na kraju dana imati iznos od 10% plasmana na računu. Banke kredite ne mogu dati ako nisu pokriveni 100% izvorima. Jer, odakle?

Neki će naivno reći: pa oni ionako samo upišu brojku na račun, ne razmišljajući o tome da svaki dani kredit ima svoju protutežu u izvorima financiranja(jelte, aktiva = pasiva).

@Punti nas dva pričamo o istim stvarima ali ti prenaivno prihvaćaš bankinu priču o nekom stopostotnom pokriću što nije točno, da je to istina nikad banke ne bi propale:

"The traditional bank loan advantage: creating money out of thin air
Traditional banks (with a banking charter) are required to maintain a minimum reserve of their deposits that they cannot lend out, known as a reserve ratio, today that number is 10%. The other 90% they can choose to lend out however they’d like (so long as they maintain compliance with regulations). Due to the float, banks can create indefinite money (and subsequent loans) by leveraging a single deposit. Let’s see how this works in practice.

Let’s say bank ABC, receives a deposit of $500,000 from person A and is subject to a 10% reserve ratio. This means the bank must maintain $50k on hand but can lend out the other $450k. The $450k is loaned out to person B, who buys a boat. The money is deposited into bank DEF, which again has a 10% reserve ratio. This bank must maintain $45k on hand and can lend out the additional $405k. The $405k is once again lent out, and bank GHI must keep $40.5k on hand and can lend out $360.45k. This process continues on and on and on, creating an indefinite supply of “new” money for traditional banks to lend".

https://www.joinarc.com/learning-center/how-banks-generate-billions-in-revenue#

Citat koji si naveo pojednostavnjeno ilustrira kreiranje novčane mase kreditnom multiplikacijom. Položeno prije 25 godina.

A propos mog "naivnog prihvaćanja bančine priče", mogu se samo nasmijati, jer: 

Još jednom ponavljam (bez ikakvih tuđih citata):

1) obavezna bankarska pričuva: odnosi se na količinu para koju banka mora imati na kraju dana na računu i iznosi 10% (ili već koja je stopa na snazi) od ukupnih plasmana (čitaj: izdanih kredita). Služi za to da banka može provoditi tekuće poslovanje.

2) izdavanje kredita: banka kredit ne može dati ako nema 100% tih para u svojim izvorima. Ovdje se uporno gura teza da banka sa svojih 10 jedinica vrijednosti može plasirati 90 jedinica kredita, što je krivo. Banka može maksimalno plasirati samo 9.0909 jedinica vrijednosti, a mora zadržati 0.9090 za pričuvu.

2a) e sada slijedi daljnje multipliciranje na način na koji je autor iz joinarc-a opisao. Da li će lova koju su dali za kredit završiti na računu od iste ili neke druge banke, vjerojatno hoće, a onda će se toj banci povećati kreditni potencijal za taj iznos (minus iznos obavezne pričuve).

Alija, je li sada jasnije?

Možda je moje shvaćanje bankarskog sustava naivno jer sve što sam čitao dolazi iz informacija u vrijeme financijske krize u SAD, odnosno kako je funkcionirao FED u tom trenutku što ne mora nužno značiti da je tako i u EU. Pa me zanima (čisto edukativno) slijedeće:

1. "Služi za to da banka može provoditi tekuće poslovanje" koje uključuje i privremenu nemogućnost klijenta da otplaćuje dug uslijed gubitka posla, bolesti, itd?

2.  "Banka kredit ne može dati ako nema 100% tih para u svojim izvorima". A koji su to izvori? Nije li centralna banka glavni izvor novca, inače ne bi imala kontrolu nad protokom novca?

3. "E sada slijedi daljnje multipliciranje". Ako 10 klijenata želi kredit od 100.000 EUR, banka mora imati 100.000 + 10.000 EUR za svakog klijenta (čemu centalna banka u tom slučaju?) ili 100.000 EUR + 10 X 10.000 EUR za 10 klijenata (ostatak od 900.000 EUR daje centralna banka)?

1 ne

2 izvori su početni kapital i depoziti. Ne, centralna banka nije izvor novca bankama.

3 banka mora imati 1.100.000 izvora da bi dala 10x100.000€ kredita i da ima 100.000 za obaveznu rezervu

znači komercijalna banka je stvorila novac?

 Rekao je početni kapital + depoziti. Meni se čini da to znači da su banke u EU podložne bank run slučaju što nije slučaj u SAD. Osim toga, izgleda da su noćni depoziti jedini način na koji centralna banka plasira novac (trentno je Euribor 2.559% na 12 mjeseci).

Ono što mene zanima je da ako centralna banka plasira novac u iznosu od 2.559% godišnje, kako je moguće vratiti kredit uz kamatu od 5-7% (za svakog klijenta)?

Rekao je da komercijalna banka mora imati početni kapital + depozit., a ne da banka daje klijentu depozit i početni kapital,

što može značiti da je komercijalna banka stvorila novac.

 Istina, rekao je da banka mora imati 1.100.000 izvora da bi dala 10x100.000€ kredita, nije rekao i da taj novac daje klijentu. Znači li to da taj novac ipak daje centralna banka, a komercijalna banka zadrži toliki novac kao osiguranje?

Napisao sam da centralna banka nije izvor novca za komercijalne banke (jer i nije). Također, banka klijentu daje KREDIT, a za što će ga on upotrijebiti...

Centralna banka je kreirala novac, svakako.

 Ne.

- zanimljivo, kad 'ravnozemljaši' povjeruju teoriji da banke stvaraju novac :) ..

- svaki biz stvara 'novac' tj neku zaradu-profit-vrijednost-robu-uslugu.. što god radili, dok banke spadaju u npr usluge, kao konobar, koji nam ne proda samo kavu nego naplati i svoj rad, jednako to radi i banka, npr naplatom troška računa od nekoliko eura mjesečno ili po transakciji kao što bi nam to naplatio i dostavljač pizze..

- što stvara novac? centralna-emitivna banka, nekad naša narodna, točnije sama štamparija, koja je bila u švici a sad za euro nisam siguran, možda ista štamparija.. po narudžbi centralne-emitivne banke ili ako je nekome bliže za razumjeti, nekadašnja naša hnb, koja nije komercijalna banka.. tj nije ona banka s kojom mali korisnik radi-komunicira.

-koliko će nominalnih novčanica biti u opticaju nekog tržišta-države određuje država, potrebe ponude-potražnje tj suma roba, kao što je to jednako-slično s prometom, vodovodom, strujom.. tj kad je više potreba tad se više i napravi, odnosno da se štampa iznad tih potreba tad bi to bila klasična državna-štamparska inflacija kao npr kraj ww2-njemačka gdje su u tačkama nosili novac za kilu kruha i do kraja dana je trebalo barem duplo.. tad je njemačka štampala novac mimo ekonomskih kriterija dok robe naprosto nije bilo, tj imamo papir koji nemamo za što zamijeniti, tad je to papir.. bezvrijedan, kao picassova slika ili dijamant-zlato.. no kad to možemo zamijeniti, tad ima vrijednost, tj ni sliku ni dijamant ne možemo jesti-piti, pa ako nam treba voda-hrana tad nam u pustijni papir ne vrijedi ništa, ni milijarda eura ili škrinja zlatnika.. iz istog tržišnog razloga (zakona) tj nemamo tu vrijednost u bilo kojem obliku za što zamijeniti, za robu, hranu-vodu..

-cijena novca? štamparije? nije jeftino zbog zaštite i to je kvalificiran posao kao i svaki drugi-sličan.. tj štamparija traži zaradu što će reć trošak+profit.. toliko na računu zaračuna državi-naručitelju.

-koliko taj nominalni novac vrijedi državi-ljudima? ovisi, koliko ga u džepu imaju i koliko je roba za razmjenu dostupno.. o tom odnosu ovisi vrijednost, tj ekvivalencija i zakoni kako ekonomije tako i matematike-fizike-logike.. pa će ukupna suma novca uvijek vrijediti upravo jednako ukupnoj sumi vrijednosti roba-usluga-svega što se kupiti može, dok nam u opticaju ne treba tolika vrijednost nego kao uobičajena brojka se koristi 10%.. tj što je brža 'linija' to je fleksibilnija za tu brojku koja može biti niža, tj u srednjem vijeku bi to ovisilo o transportu konjem-brodom, danas trenutno-globalno kroz telekomunikacije na suprotnu stranu svijeta... time istim fizičkim novcem-papirom, možemo pokriti veći prostor, više roba.. kao što bi brži autobus prevezao više putnika na istoj ruti tj ako je brži treba manje buseva jer su to recipročne stvari ne samo u ekonomiji nego u svemu fizičkom-matematičkom-logičkom.

-upravo tako su i nastale prve banknote, novčanice.. koje su umjesto prijevoza npr zlata prenjele potvrdu-papir drugoj povezanoj banci kao jamstvo-pokriće.. kao pionirska-časna riječ ili što god, tj svrha bilo kojeg pečata, znaka, jamstva.. je to, povjerenje-vjera da će bez fizičkog konkretnog dokaza-zlata, netko isplatiti traženu cifru u zlatu ili odgovarajućoj robi, jer zlato više nije standard, sporedno.. sve robe su robe-jednake, jedino što nisu jednako praktične, dok je papirnati novac praktičniji od zlata a digitalni od svega pa plaćamo karticama.. mobitelom, trenutno, industrijalizacija-globalizacija.. novo doba, tj u usporedbi s konjem-busom, ovo je brzina svjetlosti (transakcija i el.impuls kao nositelj informacije..).

-naravno, banka za posredovanje traži proviziju, kao što za kredit traži kamatu.. tj to su samo razni nazivi 'iste stvari' po različitoj osnovi, tj jedno je naplatiti rad-uslugu, durgo je kamata, tj zarada na uložen-posuđen novac koji nije materijalno dobro ili rad, dok se u osnovi mijenja rad za rad ili vrijednost za vrijednost pri čemu je kao u zakonu o očuvanju energije-mase nevažno u kojem je što obliku (teoretski)..

-ubertaxi jednako naplati uslugu-prijevoz, prodavač bureka naplati svoj rad-trošak-zaradu, konobar, .. pa tako i banka.

-izuzetak inače važećih-normalnih pravila je .. usa, ujkosem.. tj kao dominantna valuta, globalna, važna.. daje usa mogućnost štampanja bilo koje količine.. a inflaciju će pokriti ostatak svijeta koji ovisi o dollaru-trgovini, kao kina, ostali.. i oni to rade kad god zatrebaju, pri čemu i ostatak (sitnozubih ravnozemljaša) pomisli da bi mogli isto.. -ne baš, tj nije isto biti pripizdina-nevažan globalno i supervelesila s glavnom valutom.. do te mjere da i ostale supersile ovise o dollaru, odnosno slično stanje za ww2 je imala uk, znali-otkrili su da njemci štampaju lažne-original funte, no šutjeli, držali u tajnosti kako ne bi narušili važne tržišne odnose i povjerenje jer bi to dovelo do raspada-urušavanja globalne trgovine a tad je uk ovisila o uvozu svega-hrane da bi preživjela.. tj znali su i pokrivali jer bi posljedice bile štetnije od tog gubitka-lažnjaka. ,, ... a takvu važnost za globalnu trgovinu ima dollar, pak kad ga ujko štampa i baca lopatama, tad kinez pokrije razliku, tj otkupi hrpu papira i time održi vrijednost novčanice jer bi inače izvoz u toj valuti izgubio vrijednost tj smisao izvoza roba u svijet i osnovu kineske proizvodnje.. tj zato svi žele stvoriti neki drugi, ne-dollar novac, svoj, kina-rusija, južna amerika.. no dollar ostaje dollar.. ostali su ništa, papir.

-banke s tim nemaju skoro ništa, tj imaju koliko ima bilo koji posrednik u lancu.. ili štamparija novca ili uber-dostava pizze.. samo zarađuju svoj dio 'mrvica kolača' dok to određuje globalna ekonomija, robe-ponude, ratovi-resursi pa tako npr cijena plina-nafte može otići duplo gore u danu, mada je materijalno dobro ostalo isto, banalno čak bez rata i ostalih uzroka, na burzi čisto iz panike može doći do propasti neke dionice-firme, pri čemu je vrijednost stvarne robe ostala ista, stvar je tad u povjerenju i stampedu-panici tj nominalnom iznosu u papirnatom novcu u nekom trenutku, dok to konstantno ide gore-dolje no to nam ukazuje da osim matematički čiste ekonomske logike na to djeluje i npr povjerenje-vjera ili panika, što s matematičkim činjenicama nema veze no daje rezultat zaradu ili propast.. a na primjeru pokera-ruleta-parnepar igre, kao karikiranog pojednostavljenja, kad god netko izgubi, protivnik je toliko zaradio.. zakon očuvanja energije ili vrijednosti i dalje je prisutan.

-šbbkbb.. što da sutra ukinemo banke, čarobnim štapićem i malo praha.. puf-nema ih.. nema bankomata, nema plaćanja u šparu-konzumu karticom.. kad nestane npr struje ili interneta imamo problem, da nestanu banke imali bi smrt čitavog sustava globalno, jer to je krvotok privrede-novac-roba-vrijednost.. pri čemu nominalni iznos na papiru samo olakšava kolanje novca-robe.. krvotok. Pandan da sutra nestanu ceste, nema prijevoza autom-busom, istina, nema ni nesreća, zagađenja co2, no daleko više štete do kolapsa svega pa i života jer naprosto ljudi ne bi mogli preživjeti, tj morali bi se vratiti u kameno doba nomada-skupljača bez trgovine i tad bi poneki preživio dok ima sreće.. tj u takvoj usporedbi je banka važnija od npr vrtića ili škole, od bolnice, vatrogasaca.. jer npr bolnica spašava pojedince-živote ili vatrogaci.. no ograničeno na lokalno-osobe, banke to rade globalno za sve robe i sustav koji ne može više opstati kao što ne može bez struje pa čak i bez mobitela.. a mobitel je postao zamjena za osobnu, za karticu banke.. digitalno-globalni spoj ili otvaranje boce s duhom, koji kad je jednom oslobođen više ne može nazad.. čak i kad je fejk-štancanje papira-novca, često je bolje prihvatiti-pokriti jer posljedice mogu biti još gore po sustav-sve.

Ako misliš da nema dovoljno novca na tržištu, ne brini za to. Centralna banka se brine o tome da količina novca bude dovoljna da pokrije robu i usluge (jer to joj je jedan od glavnih zadataka).

 Ne mislim. Ako mene pitaš, ima ga previše (hint: inflacija).

I ne zaboravimo, banknote i kovanice su samo jedan (manji) dio novca (novčane mase).

postoji nekakvo sredstvo razmjene. keš. za keš ti ne treba struja ni banka.

-ne rade kase-računi, ne radi barkod.. ne radi ništa kad nema struje ili kad je samo prekid internet-linije.. pa ni s kešom ne možeš kupiti-platiti..

.. ili nešto čak protuzakonitog, zg-advent plaćanje samo karticama.. no nema odgovora države-zakona (kazni).. protuzakonito, no realnost.

-a banka ti treba, jer je ona 'krvotok' novca, kao što ti treba transport-špedicija za robu, tj bez banaka bi bilo kao bez npr kamiona.. imaš novac, imaš robu no moraju se 'sresti' na tržištu tj spojiti kupca s prodavačem, robu s novcem, banka je krvotok novca kao što je žica krvotok struje itd..

-ili ovako, treba li ti konobar u kafiću? što radi? donese-naplati? što u samoposluživanju? konobar je višak, trošak, no vidiš ga u svakom kafiću.. jel 'stvarno potreban'? .. nije nešto bez čega se ne može, dok žica, kamion i banka je.

edit: .. ili ako je stvar 'animoziteta' prema 'nesimpatičnim' bankama-bankarima.. recimo kamatarenje švicarcima, dok dijele milijunske bonuse i izazivaju recimo zavist .. to je ok :) ali..

-što s ostatkom društva? (trgovine, usluge..) tj tko nas ne 'kamatari'? -trgovački lanci nabijanjem cijena? energetika? hrana? apartmani-stanovi? sve do smetlara ili vozača zet-a... svi imaju svoje mjesto-ulogu i upravo zato to mogu pa i koriste ili iskorištavaju do zloporabe, no to je tako sa svakim važnim poslom bez kojeg ne možemo, što konkretno dokazuje da su i banke važne u čitavoj priči, onak jedna od karika lanca pri čemu je sporedno prva-druga-posljednja, ima mjesto i uzima svoj dio 'mrvica kolača'.. a ako netko zavidno misli kako je trava s druge strane zelenija, slobodno pređe na tu drugu stranu, postane smetlar ili bankar, renta stanove ili prodaje adventske fritule.. to je slobodno tržište i slobodan građanin.

znači , ne , moguće je zakonski razmijenjivati, darivati, trampiti, do neke vrijednosti.

Ima razloga zasto se na ekonomiji matematika bas i ne uci 

 -kako čitati takvu rečenicu, misao, činjenicu ili zakone? :))

-npr, ne, robe se ne mogu trampiti, tj roba je proizvod za tržište, što na području države znači i novac-sredstvo plaćanja, cijenu, porezni zakoni i knjigovodstvo, pa tako nije moguće u jazavcima i skakavcima iskazati porez i trošak ili plaću.. nego mora biti u novcu-valuti, pa do npr fiskalizacije ili izdanog računa. Roba i proizvod za osobne potrebe nisu ista stvar, jedno je osobno, drugo za tržište, pandan javno i privatno npr slušanje glazbe-filma i sl. pa za sebe osobno možeš bilo što, čak i trampiti se dok država tolerira npr mali oglasnik i buvljake bez poreznih škara, no primarno za pojedine kupoporodaje kad to radiš kao građanin-osoba pojedinačno, ne kao trgovac kojem je to core biz sama trgovina, odnosno u trgovini proizvod postane čarobnim prahom roba s pravilima koja uz to idu.. pa je na onaj nejasni ne odgovor -ne. :))

edit: odnosno opet 'povratak na temu' ili barem korelacija s naslovom.. mada nitko od nas-ostalih (koji nisu bankari) ne volimo bankare, to ne znači da su nepotrebni, kao npr pogrebnici ili komunalci za parking.. tj nitko ih ne voli, no tu su, a to nije dobar kriterij-osnova za mišljenje trebaju li nam banke-novac-sustav ako se svedemo na to da ih ne volimo i sl. .. 

e pa to, unutar sustava, u normalnim vremenima,  po zakonu je dozvoljeno razmijenjivati, darivati, trampiti , do neke vrijednosti. :))

ako sad nestane struje ili vode, banke nestanu, izvanredno stanje, onda je to pogotovo dozvoljeno. nitko ti ne brani da izmijeniš akumulator za kanister vode.

 Mislim da se gospodin Linic agresivno nebi slozio sa tobom  

Do diferencijalnog računa...

Ali se i najviše pada na matematici i statistici...

 Upravo po tome kako si to "srocio" do "cega" se uci matematika govori mnogo