Radna iskustva

Contracting - iskustva, savjeti

sandokan111 ned 20.3.2022 15:34
JeanLucDiscard kaže...

Pozdrav!

Kako se i sam namjeravam uskoro ubaciti u remote contracting imam pokoje pitanje vezano uz to. Odgovori su možda očiti ali eto :)

Znači, u pravilu remote contracting je B2B stil poslovanja koji se odvija tako da se mjesečno izdaje račun 'poslodavcu', ne?

Zanima me kako to ide kod dogovora cijena s obzirom da generalno ispada da je remote contracting samo zamjena za pravo zaposlenje koje se nemože naravno postići jer poslodavac ne posluje unutar zemlje.
Recimo da ste zaista zaposleni kod poslodavca i da vam nudi godišnji bruto od 80k eura; kako se taj dio preslika na ovu situaciju? Ne radi se o plaći kao takvoj niti davanjima koje poslodavac mora u svojoj državi isplaćivati.

Jel onda zapravo složite satnicu po kojoj će se posao naplaćivati a koja je pandam plaći u svom iznosu?

 

Hvala!

 Poprati malo sto porezna radi sad kad se tako ugovori definiraju. Satnica, godisnji, mjesecne isplate itd. Dosta problema sada s tim i pausalnim obrtima. Radje si rjesi ugovor na nacin da dobijes X novaca za projekt, bez satnice, godisnjeg itd.

X-Wind ned 20.3.2022 17:22
izzy007 kaže...
I mislim da ovo plašenje ljudi da i d.o.o. također može biti kažnjen vrijedi samo ako d.o.o. nije u sustavu pdv-a. To znači da ako ne prijaviš firmu u sustav pdva. Svi koji su u sustavu pdva ne trebaju brinuti ako imaju d.o.o.
U sustav pdva upadaš kad prihodi pređu 300.000kn
Ako radiš za 400€/ man day ionako ćeš upasti u sustav pdva. Zato, prestanite plašiti napaćeni narod

 A to ti "misliš" na temelju čega?

 

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

 

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

 

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

izzy007 pon 21.3.2022 08:36
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
I mislim da ovo plašenje ljudi da i d.o.o. također može biti kažnjen vrijedi samo ako d.o.o. nije u sustavu pdv-a. To znači da ako ne prijaviš firmu u sustav pdva. Svi koji su u sustavu pdva ne trebaju brinuti ako imaju d.o.o.
U sustav pdva upadaš kad prihodi pređu 300.000kn
Ako radiš za 400€/ man day ionako ćeš upasti u sustav pdva. Zato, prestanite plašiti napaćeni narod

 A to ti "misliš" na temelju čega?

 

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

 

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

 

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

 

Ja mislim na temelju svoje logike. Nije li programiranje ništa drugo nego rješavanje logičkih zagonetki? Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 

A sad idemo malo logički razmisliti. 

Zaposlen si u tvrtci A. Tvrtka A te plaća 13.000 kn mjesečno NETO. Znači da je njen ukupni trošak za tvoju plaću (Ukupni trošak = BRUTO2, a ne BRUTO1) cca 23.000 kn.

Ti si tražio povišicu na 15.000kn neto i oni ti nisu dali. 

Ti si se naljutio dao si otkaz i otvorio D.O.O. (ne obrt, ne paušalac već D.O.O).

Sad si faca. Imaš svoju firmu. U bivšoj firmi su vidjeli da se s tobom ne mogu zaj.. i da su pogriješili. Ali sad je baba s kolačima već prošla. Ti si otišao.

I oni tebi bace ponudu na stol. Dođi raditi za nas. Mi ćemo te uzeti kao vanjskog suradnika.

Ti kažeš, može, moja cijena je 400 Eura/Dan PLUS PDV. Znači trošak tvoje bivše firme na tebe kao D.O.O je sad 500 Eura /DAN s PDV-om.

 

I sad malo osnovne matematike. 

Radiš mjesečno u prosjeku 21 dan i za to ti na račun tvoje firme legne 500Eura * 21 dan = 10.500 EURA s PDV-om, odnosno 400Eura * 21 Dan = 8.400 EURA BEZ  PDV-a.

Ovu razliku od 2.100 EURA PDV-a ionako moraš platiti državi, s obzirom da kao informatičar baš i nemaš neke troškove mjesečne. 

S obzirom da si "mislio" onda si s poreznom dogovorio da PDV plaćaš po NAPLATI fakture, a ne po IZDATKU. 

 

I sad kad imamo brojke ajmo ih analizirati.

 

Trošak firme A na tebe kao zaposlenika iste je 23.000kn mjesečno

Trošak firme A na tebe kao vanjskog je 10.500Eur * 7,53 Tečaj = cca 79.000kn mjesečno.

 

Budući da si ti sad direktor u svojoj firmi ti se prijavljuješ na plaću koju želiš, ali ne možeš na manje od direktorskog minimuma kojeg je propisala država, a iznosi negdje oko 7.000kn BRUTO 1.

Ali ti si faca koja "misli" pa ćeš se prijaviti na 15.000kn neto mjesečno jer si tu plaću sanjao. Na 15.000kn mjesečno, tvoja firma ima trošak od 27.000 kuna (Bruto 2). Znači ti si iz svoje firme moraš uplatiti 27.000kn mjesečno da bi na tvoj tekući leglo 15.000kn NETO.

 

I sad odbijemo od mjesečnog prihoda tvoje firme tvoju plaću (ukupni trošak rada ili BRUTO 2) 

Pa onda imamo 79.000kn - 27.000kn = 52.000kn

Znači da je tvoja firma uprihodila 52.000kn za JEDAN mjesec nakon što je tebi isplatila plaću.

 

Sad na tih 52.000KN platiš porez na dobit (ovo se naravno radi na kraju godine, ali ovo je samo brzinski proračun da ljudi koji misle imaju uvid)

Porez na dobit iznosi 10% ako ne uprihodiš više od 7.500.000 KN.

Ti to nisi probio pa ćeš platiti 10% i to znači da je dobit firme nakon oporezivanja 

Znači da je porez koji moraš platiti državi 5.200kn

Sad odbijemo taj porez od prihoda pa imamo:

52.000 - 5.200 = 46.800kn što bi bila DOBIT tvoje firme za jedan mjesec.

I sad, budući da misliš kao pravi developer, ne želiš zadržati nikakvu dobit i želiš si sve to isplatiti na svoj privatni račun.

To znači da ćeš na tih 46.800 platiti još 10% poreza + PRIREZ. 

Idemo uzeti da je to ukupno nekih cca 11% pa ćemo onda odbiti 11% od 46.800kn te ćemo dobiti da je lova koja ide na tovj tekući račun cca 41.650kn

Naravno da treba uračunati i neke namete koji još postoje, najam prostora, knjigovodstvo itd pa će ovaj iznos biti još malo manju, ali u najgorem slučaju će biti 38.000kn

 

I sad ako podvučemo crtu dođemo do sljedećeg.

Isplatio si sebi plaću od 15.000kn i još uz to si isplatio dobit od 38.000kn što bi značilo da si kao D.O.O za taj mjesc uprihodio cca 53.000kn kojeg si sebi isplatio na tekući račun.

 

Ako na fakturi koju si poslao svojoj bivšoj Firmi A piše "Usluge sukladno ugovoru XY" i ako ti FIRMA A ne plaća bolovanje i ne plaća godišnji, to plaća tvoja firma koju si osnovao, molim te da za nas koji "misle" objasniš kako ovo može biti skriveno zaposlenje?

Ako si firmi A sad trošak od 79.000kn mjesečno, a ne 23.000kn koliko je bila tvoja BRUTO 2 plaća, tko normalan može reći da je ovo skriveno zapošljavanje???

 

Prijatelju, od vas Facebook ratnika me boli glava. Prestanite širit paniku među ljudima s ovakvim glupostima.

 

Ali, uvijek postoji i ALI, ako si ti osnovao D.O.O da bi radio za 15.000kn ukupnih prihoda firme mjesečno odnosno da se naplaćuješ 150€/DAN onda mislim da ne "misliš" nikako i da si fulao biznis. Jer s takvim prihodima bi možda i bio pod sumnjom za prikriveno.

 

 

 

 

 

Gisho pon 21.3.2022 08:51
izzy007 kaže...
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
I mislim da ovo plašenje ljudi da i d.o.o. također može biti kažnjen vrijedi samo ako d.o.o. nije u sustavu pdv-a. To znači da ako ne prijaviš firmu u sustav pdva. Svi koji su u sustavu pdva ne trebaju brinuti ako imaju d.o.o.
U sustav pdva upadaš kad prihodi pređu 300.000kn
Ako radiš za 400€/ man day ionako ćeš upasti u sustav pdva. Zato, prestanite plašiti napaćeni narod

 A to ti "misliš" na temelju čega?

 

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

 

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

 

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

 

Ja mislim na temelju svoje logike. Nije li programiranje ništa drugo nego rješavanje logičkih zagonetki? Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 

A sad idemo malo logički razmisliti. 

Zaposlen si u tvrtci A. Tvrtka A te plaća 13.000 kn mjesečno NETO. Znači da je njen ukupni trošak za tvoju plaću (Ukupni trošak = BRUTO2, a ne BRUTO1) cca 23.000 kn.

Ti si tražio povišicu na 15.000kn neto i oni ti nisu dali. 

Ti si se naljutio dao si otkaz i otvorio D.O.O. (ne obrt, ne paušalac već D.O.O).

Sad si faca. Imaš svoju firmu. U bivšoj firmi su vidjeli da se s tobom ne mogu zaj.. i da su pogriješili. Ali sad je baba s kolačima već prošla. Ti si otišao.

I oni tebi bace ponudu na stol. Dođi raditi za nas. Mi ćemo te uzeti kao vanjskog suradnika.

Ti kažeš, može, moja cijena je 400 Eura/Dan PLUS PDV. Znači trošak tvoje bivše firme na tebe kao D.O.O je sad 500 Eura /DAN s PDV-om.

 

I sad malo osnovne matematike. 

Radiš mjesečno u prosjeku 21 dan i za to ti na račun tvoje firme legne 500Eura * 21 dan = 10.500 EURA s PDV-om, odnosno 400Eura * 21 Dan = 8.400 EURA BEZ  PDV-a.

Ovu razliku od 2.100 EURA PDV-a ionako moraš platiti državi, s obzirom da kao informatičar baš i nemaš neke troškove mjesečne. 

S obzirom da si "mislio" onda si s poreznom dogovorio da PDV plaćaš po NAPLATI fakture, a ne po IZDATKU. 

 

I sad kad imamo brojke ajmo ih analizirati.

 

Trošak firme A na tebe kao zaposlenika iste je 23.000kn mjesečno

Trošak firme A na tebe kao vanjskog je 10.500Eur * 7,53 Tečaj = cca 79.000kn mjesečno.

 

Budući da si ti sad direktor u svojoj firmi ti se prijavljuješ na plaću koju želiš, ali ne možeš na manje od direktorskog minimuma kojeg je propisala država, a iznosi negdje oko 7.000kn BRUTO 1.

Ali ti si faca koja "misli" pa ćeš se prijaviti na 15.000kn neto mjesečno jer si tu plaću sanjao. Na 15.000kn mjesečno, tvoja firma ima trošak od 27.000 kuna (Bruto 2). Znači ti si iz svoje firme moraš uplatiti 27.000kn mjesečno da bi na tvoj tekući leglo 15.000kn NETO.

 

I sad odbijemo od mjesečnog prihoda tvoje firme tvoju plaću (ukupni trošak rada ili BRUTO 2) 

Pa onda imamo 79.000kn - 27.000kn = 52.000kn

Znači da je tvoja firma uprihodila 52.000kn za JEDAN mjesec nakon što je tebi isplatila plaću.

 

Sad na tih 52.000KN platiš porez na dobit (ovo se naravno radi na kraju godine, ali ovo je samo brzinski proračun da ljudi koji misle imaju uvid)

Porez na dobit iznosi 10% ako ne uprihodiš više od 7.500.000 KN.

Ti to nisi probio pa ćeš platiti 10% i to znači da je dobit firme nakon oporezivanja 

Znači da je porez koji moraš platiti državi 5.200kn

Sad odbijemo taj porez od prihoda pa imamo:

52.000 - 5.200 = 46.800kn što bi bila DOBIT tvoje firme za jedan mjesec.

I sad, budući da misliš kao pravi developer, ne želiš zadržati nikakvu dobit i želiš si sve to isplatiti na svoj privatni račun.

To znači da ćeš na tih 46.800 platiti još 10% poreza + PRIREZ. 

Idemo uzeti da je to ukupno nekih cca 11% pa ćemo onda odbiti 11% od 46.800kn te ćemo dobiti da je lova koja ide na tovj tekući račun cca 41.650kn

Naravno da treba uračunati i neke namete koji još postoje, najam prostora, knjigovodstvo itd pa će ovaj iznos biti još malo manju, ali u najgorem slučaju će biti 38.000kn

 

I sad ako podvučemo crtu dođemo do sljedećeg.

Isplatio si sebi plaću od 15.000kn i još uz to si isplatio dobit od 38.000kn što bi značilo da si kao D.O.O za taj mjesc uprihodio cca 53.000kn kojeg si sebi isplatio na tekući račun.

 

Ako na fakturi koju si poslao svojoj bivšoj Firmi A piše "Usluge sukladno ugovoru XY" i ako ti FIRMA A ne plaća bolovanje i ne plaća godišnji, to plaća tvoja firma koju si osnovao, molim te da za nas koji "misle" objasniš kako ovo može biti skriveno zaposlenje?

Ako si firmi A sad trošak od 79.000kn mjesečno, a ne 23.000kn koliko je bila tvoja BRUTO 2 plaća, tko normalan može reći da je ovo skriveno zapošljavanje???

 

Prijatelju, od vas Facebook ratnika me boli glava. Prestanite širit paniku među ljudima s ovakvim glupostima.

 

Ali, uvijek postoji i ALI, ako si ti osnovao D.O.O da bi radio za 15.000kn ukupnih prihoda firme mjesečno odnosno da se naplaćuješ 150€/DAN onda mislim da ne "misliš" nikako i da si fulao biznis. Jer s takvim prihodima bi možda i bio pod sumnjom za prikriveno.

 

 

 

 

 

 

Još na to dodaj, da država ako krene u tom smjeru da želi zajebavati ljude koji plaćaju porez na dobit ili dohodak, da će ti isti ljudi otvoriti poslovnice u sloveniji, estoniji, latviji ili nekoj drugoj zemlji, i u Hrvatsku uplaćivati neki minimalac kako bi pokrili zdravstveno/mirovinsko. A porez će onda plaćati tim državama.

izzy007 pon 21.3.2022 09:59
Gisho kaže...
izzy007 kaže...
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
I mislim da ovo plašenje ljudi da i d.o.o. također može biti kažnjen vrijedi samo ako d.o.o. nije u sustavu pdv-a. To znači da ako ne prijaviš firmu u sustav pdva. Svi koji su u sustavu pdva ne trebaju brinuti ako imaju d.o.o.
U sustav pdva upadaš kad prihodi pređu 300.000kn
Ako radiš za 400€/ man day ionako ćeš upasti u sustav pdva. Zato, prestanite plašiti napaćeni narod

 A to ti "misliš" na temelju čega?

 

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

 

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

 

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

 

Ja mislim na temelju svoje logike. Nije li programiranje ništa drugo nego rješavanje logičkih zagonetki? Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 

A sad idemo malo logički razmisliti. 

Zaposlen si u tvrtci A. Tvrtka A te plaća 13.000 kn mjesečno NETO. Znači da je njen ukupni trošak za tvoju plaću (Ukupni trošak = BRUTO2, a ne BRUTO1) cca 23.000 kn.

Ti si tražio povišicu na 15.000kn neto i oni ti nisu dali. 

Ti si se naljutio dao si otkaz i otvorio D.O.O. (ne obrt, ne paušalac već D.O.O).

Sad si faca. Imaš svoju firmu. U bivšoj firmi su vidjeli da se s tobom ne mogu zaj.. i da su pogriješili. Ali sad je baba s kolačima već prošla. Ti si otišao.

I oni tebi bace ponudu na stol. Dođi raditi za nas. Mi ćemo te uzeti kao vanjskog suradnika.

Ti kažeš, može, moja cijena je 400 Eura/Dan PLUS PDV. Znači trošak tvoje bivše firme na tebe kao D.O.O je sad 500 Eura /DAN s PDV-om.

 

I sad malo osnovne matematike. 

Radiš mjesečno u prosjeku 21 dan i za to ti na račun tvoje firme legne 500Eura * 21 dan = 10.500 EURA s PDV-om, odnosno 400Eura * 21 Dan = 8.400 EURA BEZ  PDV-a.

Ovu razliku od 2.100 EURA PDV-a ionako moraš platiti državi, s obzirom da kao informatičar baš i nemaš neke troškove mjesečne. 

S obzirom da si "mislio" onda si s poreznom dogovorio da PDV plaćaš po NAPLATI fakture, a ne po IZDATKU. 

 

I sad kad imamo brojke ajmo ih analizirati.

 

Trošak firme A na tebe kao zaposlenika iste je 23.000kn mjesečno

Trošak firme A na tebe kao vanjskog je 10.500Eur * 7,53 Tečaj = cca 79.000kn mjesečno.

 

Budući da si ti sad direktor u svojoj firmi ti se prijavljuješ na plaću koju želiš, ali ne možeš na manje od direktorskog minimuma kojeg je propisala država, a iznosi negdje oko 7.000kn BRUTO 1.

Ali ti si faca koja "misli" pa ćeš se prijaviti na 15.000kn neto mjesečno jer si tu plaću sanjao. Na 15.000kn mjesečno, tvoja firma ima trošak od 27.000 kuna (Bruto 2). Znači ti si iz svoje firme moraš uplatiti 27.000kn mjesečno da bi na tvoj tekući leglo 15.000kn NETO.

 

I sad odbijemo od mjesečnog prihoda tvoje firme tvoju plaću (ukupni trošak rada ili BRUTO 2) 

Pa onda imamo 79.000kn - 27.000kn = 52.000kn

Znači da je tvoja firma uprihodila 52.000kn za JEDAN mjesec nakon što je tebi isplatila plaću.

 

Sad na tih 52.000KN platiš porez na dobit (ovo se naravno radi na kraju godine, ali ovo je samo brzinski proračun da ljudi koji misle imaju uvid)

Porez na dobit iznosi 10% ako ne uprihodiš više od 7.500.000 KN.

Ti to nisi probio pa ćeš platiti 10% i to znači da je dobit firme nakon oporezivanja 

Znači da je porez koji moraš platiti državi 5.200kn

Sad odbijemo taj porez od prihoda pa imamo:

52.000 - 5.200 = 46.800kn što bi bila DOBIT tvoje firme za jedan mjesec.

I sad, budući da misliš kao pravi developer, ne želiš zadržati nikakvu dobit i želiš si sve to isplatiti na svoj privatni račun.

To znači da ćeš na tih 46.800 platiti još 10% poreza + PRIREZ. 

Idemo uzeti da je to ukupno nekih cca 11% pa ćemo onda odbiti 11% od 46.800kn te ćemo dobiti da je lova koja ide na tovj tekući račun cca 41.650kn

Naravno da treba uračunati i neke namete koji još postoje, najam prostora, knjigovodstvo itd pa će ovaj iznos biti još malo manju, ali u najgorem slučaju će biti 38.000kn

 

I sad ako podvučemo crtu dođemo do sljedećeg.

Isplatio si sebi plaću od 15.000kn i još uz to si isplatio dobit od 38.000kn što bi značilo da si kao D.O.O za taj mjesc uprihodio cca 53.000kn kojeg si sebi isplatio na tekući račun.

 

Ako na fakturi koju si poslao svojoj bivšoj Firmi A piše "Usluge sukladno ugovoru XY" i ako ti FIRMA A ne plaća bolovanje i ne plaća godišnji, to plaća tvoja firma koju si osnovao, molim te da za nas koji "misle" objasniš kako ovo može biti skriveno zaposlenje?

Ako si firmi A sad trošak od 79.000kn mjesečno, a ne 23.000kn koliko je bila tvoja BRUTO 2 plaća, tko normalan može reći da je ovo skriveno zapošljavanje???

 

Prijatelju, od vas Facebook ratnika me boli glava. Prestanite širit paniku među ljudima s ovakvim glupostima.

 

Ali, uvijek postoji i ALI, ako si ti osnovao D.O.O da bi radio za 15.000kn ukupnih prihoda firme mjesečno odnosno da se naplaćuješ 150€/DAN onda mislim da ne "misliš" nikako i da si fulao biznis. Jer s takvim prihodima bi možda i bio pod sumnjom za prikriveno.

 

 

 

 

 

 

Još na to dodaj, da država ako krene u tom smjeru da želi zajebavati ljude koji plaćaju porez na dobit ili dohodak, da će ti isti ljudi otvoriti poslovnice u sloveniji, estoniji, latviji ili nekoj drugoj zemlji, i u Hrvatsku uplaćivati neki minimalac kako bi pokrili zdravstveno/mirovinsko. A porez će onda plaćati tim državama.

 

Nisam taj dio navodio jer bi onda oni koji "misle" pukli. Ali da, otvoriš firmu u Estoniji, i što je najbolje, ne moraš ići tamo. Dovoljno je provozati se do Mađarske i Estonskog veleposlanstva kako bi sredio svu papirologiju.

sandokan111 pon 21.3.2022 10:18
izzy007 kaže...
Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 :))))))))))))) Pasus od 10 strana da bi "logikom" dosao do toga da je firmi bilo neisplativo tebe placati 23k mjesecno, ali ce "logikom" nakon sto odes te placati 79k mjesecno. :)))))))))))))))))))))))))))))))

Neznam samo zasto si se zadrzao na 79k, sto nisi fino zaokruzio na 100k, ili mozda pak 500k?


Još na to dodaj, da država ako krene u tom smjeru da želi zajebavati ljude koji plaćaju porez na dobit ili dohodak, da će ti isti ljudi otvoriti poslovnice u sloveniji, estoniji, latviji ili nekoj drugoj zemlji, i u Hrvatsku uplaćivati neki minimalac kako bi pokrili zdravstveno/mirovinsko. A porez će onda plaćati tim državama.

 A to nemogu pausalci jer? Da je pri pokretanju ovih gluposti PU bio tog strah ne bi ni pokretali. Imas 2 izdvojena misljenja PU da u ovome nema razlike izmedju doo/pausal.

Gisho pon 21.3.2022 10:39
sandokan111 kaže...
izzy007 kaže...
Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 :))))))))))))) Pasus od 10 strana da bi "logikom" dosao do toga da je firmi bilo neisplativo tebe placati 23k mjesecno, ali ce "logikom" nakon sto odes te placati 79k mjesecno. :)))))))))))))))))))))))))))))))

Neznam samo zasto si se zadrzao na 79k, sto nisi fino zaokruzio na 100k, ili mozda pak 500k?


Još na to dodaj, da država ako krene u tom smjeru da želi zajebavati ljude koji plaćaju porez na dobit ili dohodak, da će ti isti ljudi otvoriti poslovnice u sloveniji, estoniji, latviji ili nekoj drugoj zemlji, i u Hrvatsku uplaćivati neki minimalac kako bi pokrili zdravstveno/mirovinsko. A porez će onda plaćati tim državama.

 A to nemogu pausalci jer? Da je pri pokretanju ovih gluposti PU bio tog strah ne bi ni pokretali. Imas 2 izdvojena misljenja PU da u ovome nema razlike izmedju doo/pausal.

 Mogu to i paušalci, ali koiko paušalac plati poreza u godini? Ako se paušalac odluči na taj potez država će izgubiti nekoliko tisuća kuna na njemu, ako dohodaš/dobitaš napravi taj potez država može izgubiti 100k+ kuna u godini.

izzy007 pon 21.3.2022 10:42
sandokan111 kaže...
izzy007 kaže...
Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 :))))))))))))) Pasus od 10 strana da bi "logikom" dosao do toga da je firmi bilo neisplativo tebe placati 23k mjesecno, ali ce "logikom" nakon sto odes te placati 79k mjesecno. :)))))))))))))))))))))))))))))))

Neznam samo zasto si se zadrzao na 79k, sto nisi fino zaokruzio na 100k, ili mozda pak 500k?


Još na to dodaj, da država ako krene u tom smjeru da želi zajebavati ljude koji plaćaju porez na dobit ili dohodak, da će ti isti ljudi otvoriti poslovnice u sloveniji, estoniji, latviji ili nekoj drugoj zemlji, i u Hrvatsku uplaćivati neki minimalac kako bi pokrili zdravstveno/mirovinsko. A porez će onda plaćati tim državama.

 A to nemogu pausalci jer? Da je pri pokretanju ovih gluposti PU bio tog strah ne bi ni pokretali. Imas 2 izdvojena misljenja PU da u ovome nema razlike izmedju doo/pausal.

 

Naveo sam Firmu A kao primjer. Naravno da te neće uzeti kao vanjskog, osim ako im stvarno ne gori pod nogama pa će te plaćati dok im ne završi projekt.

Ali isto tako ti nećeš ići u poduzetničke vode ako sam sebi nisi osigurao nekakav ugovor koji je za tebe zadovoljavajući.

Ali ako ideš raditi kao vanjski onda ćeš se i prodati pošteno. A ako se ti prodaš za 500€/dan onda možeš zaokružiti i 100k. 

Ne kužim tvoju "logiku". Što si htio reći?

Da napisao sam sve deteljno kako bi mu dokazao da priča gluposti. 

Trošak tebe kao vanjskog je osjetno viši nego kao internog zaposlenika i to ne može biti prikriveno zapošljavanje.

izzy007 pon 21.3.2022 11:00
Gisho kaže...
sandokan111 kaže...
izzy007 kaže...
Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 :))))))))))))) Pasus od 10 strana da bi "logikom" dosao do toga da je firmi bilo neisplativo tebe placati 23k mjesecno, ali ce "logikom" nakon sto odes te placati 79k mjesecno. :)))))))))))))))))))))))))))))))

Neznam samo zasto si se zadrzao na 79k, sto nisi fino zaokruzio na 100k, ili mozda pak 500k?


Još na to dodaj, da država ako krene u tom smjeru da želi zajebavati ljude koji plaćaju porez na dobit ili dohodak, da će ti isti ljudi otvoriti poslovnice u sloveniji, estoniji, latviji ili nekoj drugoj zemlji, i u Hrvatsku uplaćivati neki minimalac kako bi pokrili zdravstveno/mirovinsko. A porez će onda plaćati tim državama.

 A to nemogu pausalci jer? Da je pri pokretanju ovih gluposti PU bio tog strah ne bi ni pokretali. Imas 2 izdvojena misljenja PU da u ovome nema razlike izmedju doo/pausal.

 Mogu to i paušalci, ali koiko paušalac plati poreza u godini? Ako se paušalac odluči na taj potez država će izgubiti nekoliko tisuća kuna na njemu, ako dohodaš/dobitaš napravi taj potez država može izgubiti 100k+ kuna u godini.

 Priča gluposti kao i onaj prije njega.

sandokan111 pon 21.3.2022 16:11
Gisho kaže...

Mogu to i paušalci, ali koiko paušalac plati poreza u godini? Ako se paušalac odluči na taj potez država će izgubiti nekoliko tisuća kuna na njemu, ako dohodaš/dobitaš napravi taj potez država može izgubiti 100k+ kuna u godini.

 Apsolutno irelevantno. Predstavio si to kao da oni mogu nesto sto pausalci ne mogu. Nacin placanja poreza je irelevantan, kao i njegov iznos. Ne znam dal ciljas na to da oni zato sto ovaj daje xxx kuna njih nece tretirati na isti nacin? Jesi procitao odgovor porezne u vezi toga?

izzy007 kaže...

Naveo sam Firmu A kao primjer. Naravno da te neće uzeti kao vanjskog, osim ako im stvarno ne gori pod nogama pa će te plaćati dok im ne završi projekt.

Ali isto tako ti nećeš ići u poduzetničke vode ako sam sebi nisi osigurao nekakav ugovor koji je za tebe zadovoljavajući.

Ali ako ideš raditi kao vanjski onda ćeš se i prodati pošteno. A ako se ti prodaš za 500€/dan onda možeš zaokružiti i 100k. 

Ne kužim tvoju "logiku". Što si htio reći?

Htio sam reci tocno ono sto sam napisao. Procitaj ponovno svoju pricu iz bajke. Jedan tren si poslodavcu skup za 23k bruto, a drugi pak tren, kad otvoris doo si im super za 75k, za isti posao. De mi reci u kojoj to ekonomiji :) Ovo ko kad citam ekonomske planove srednjoskolaca pa lagano rade plan i racunicu za godinu gdje je prihod narihtan kako im treba da dobit bude 5-6% od rashoda. Papir sve trpi, pa tako i ovakve bajke. Obzirom da si krenuo s nekakvom logikom, morao sam se osvrnuti na ovakvu apsolutno nelogicnu glupost koju si ispisao u 300 redaka.

izzy007 kaže...
Trošak tebe kao vanjskog je osjetno viši nego kao internog zaposlenika i to ne može biti prikriveno zapošljavanje.

Na ovo se nisam posebno referirao sto je, sto nije prikriveno jer citajuci gluposti koje PU pise u ovim rjesenjima mogu samo zakljucit da ih pisu ljudi s 2 razreda osnovne, vise sam se referirao na tvoju pricu iz bajke.

izzy007 kaže...

Priča gluposti kao i onaj prije njega.

 Jest. Ne prica gluposti onaj koji je "logikom" jedan tren firmi skup sa 23k, ali kad otvori doo im nije skup za isto to za 75k :)))))))))))))) Sto sve necu procitat pobogu.

izzy007 pon 21.3.2022 18:15
sandokan111 kaže...
Gisho kaže...

Mogu to i paušalci, ali koiko paušalac plati poreza u godini? Ako se paušalac odluči na taj potez država će izgubiti nekoliko tisuća kuna na njemu, ako dohodaš/dobitaš napravi taj potez država može izgubiti 100k+ kuna u godini.

 Apsolutno irelevantno. Predstavio si to kao da oni mogu nesto sto pausalci ne mogu. Nacin placanja poreza je irelevantan, kao i njegov iznos. Ne znam dal ciljas na to da oni zato sto ovaj daje xxx kuna njih nece tretirati na isti nacin? Jesi procitao odgovor porezne u vezi toga?

izzy007 kaže...

Naveo sam Firmu A kao primjer. Naravno da te neće uzeti kao vanjskog, osim ako im stvarno ne gori pod nogama pa će te plaćati dok im ne završi projekt.

Ali isto tako ti nećeš ići u poduzetničke vode ako sam sebi nisi osigurao nekakav ugovor koji je za tebe zadovoljavajući.

Ali ako ideš raditi kao vanjski onda ćeš se i prodati pošteno. A ako se ti prodaš za 500€/dan onda možeš zaokružiti i 100k. 

Ne kužim tvoju "logiku". Što si htio reći?

Htio sam reci tocno ono sto sam napisao. Procitaj ponovno svoju pricu iz bajke. Jedan tren si poslodavcu skup za 23k bruto, a drugi pak tren, kad otvoris doo si im super za 75k, za isti posao. De mi reci u kojoj to ekonomiji :) Ovo ko kad citam ekonomske planove srednjoskolaca pa lagano rade plan i racunicu za godinu gdje je prihod narihtan kako im treba da dobit bude 5-6% od rashoda. Papir sve trpi, pa tako i ovakve bajke. Obzirom da si krenuo s nekakvom logikom, morao sam se osvrnuti na ovakvu apsolutno nelogicnu glupost koju si ispisao u 300 redaka.

izzy007 kaže...

Priča gluposti kao i onaj prije njega.

 Jest. Ne prica gluposti onaj koji je "logikom" jedan tren firmi skup sa 23k, ali kad otvori doo im nije skup za isto to za 75k :)))))))))))))) Sto sve necu procitat pobogu.

 

Ti si kao pit bull. Kad nešto zagrize ne pušta. Moj primjer je bio fiktivna usporedba. Bitni su brojevi, a ne poslodavac. Ali ako tebi nije bila jasna fiktivna usporedba evo da ti probam ovdje dodatno pojasniti. Ako nisi razumio, naravno da te firma neće plaćati 75k, ako si joj bio reskup sa 15k.

Znači radiš za 15k u jednoj firmi, otvoriš svoj d.o.o i postaneš samostalan. Onda si nađeš angažman u drugoj firmi koja te uzela kao vanjskog suradnika. U firmi A si bio trošak od 23k mjesečno, u firmi B ćeš biti trošak od 75k mjesečno. Platit ćeš gotovo 30k doprinosa i poreza i ostalih nameta od prihoda koju ostvaruješ od firme B.

Evo pa pročitaj opet ako ti i dalje nije jasno.

 

 

 I ono što si pitao kolegu forumaša, ja se na to referenciram. Ako plaćam drastično više poreza, kako mogu biti fiktivno zaposlen?

 

Da zaključim, ako me porezna ikad pozove i optuži za fiktivno zaposlenje, ja ću ti se ispričati i reći da si bio u pravu, ali do tad ću ti reći da lupaš gluposti.

 

 

 

Gisho pon 21.3.2022 21:02
sandokan111 kaže...
Gisho kaže...

Mogu to i paušalci, ali koiko paušalac plati poreza u godini? Ako se paušalac odluči na taj potez država će izgubiti nekoliko tisuća kuna na njemu, ako dohodaš/dobitaš napravi taj potez država može izgubiti 100k+ kuna u godini.

 Apsolutno irelevantno. Predstavio si to kao da oni mogu nesto sto pausalci ne mogu. Nacin placanja poreza je irelevantan, kao i njegov iznos. Ne znam dal ciljas na to da oni zato sto ovaj daje xxx kuna njih nece tretirati na isti nacin? Jesi procitao odgovor porezne u vezi toga?

izzy007 kaže...

Naveo sam Firmu A kao primjer. Naravno da te neće uzeti kao vanjskog, osim ako im stvarno ne gori pod nogama pa će te plaćati dok im ne završi projekt.

Ali isto tako ti nećeš ići u poduzetničke vode ako sam sebi nisi osigurao nekakav ugovor koji je za tebe zadovoljavajući.

Ali ako ideš raditi kao vanjski onda ćeš se i prodati pošteno. A ako se ti prodaš za 500€/dan onda možeš zaokružiti i 100k. 

Ne kužim tvoju "logiku". Što si htio reći?

Htio sam reci tocno ono sto sam napisao. Procitaj ponovno svoju pricu iz bajke. Jedan tren si poslodavcu skup za 23k bruto, a drugi pak tren, kad otvoris doo si im super za 75k, za isti posao. De mi reci u kojoj to ekonomiji :) Ovo ko kad citam ekonomske planove srednjoskolaca pa lagano rade plan i racunicu za godinu gdje je prihod narihtan kako im treba da dobit bude 5-6% od rashoda. Papir sve trpi, pa tako i ovakve bajke. Obzirom da si krenuo s nekakvom logikom, morao sam se osvrnuti na ovakvu apsolutno nelogicnu glupost koju si ispisao u 300 redaka.

izzy007 kaže...
Trošak tebe kao vanjskog je osjetno viši nego kao internog zaposlenika i to ne može biti prikriveno zapošljavanje.

Na ovo se nisam posebno referirao sto je, sto nije prikriveno jer citajuci gluposti koje PU pise u ovim rjesenjima mogu samo zakljucit da ih pisu ljudi s 2 razreda osnovne, vise sam se referirao na tvoju pricu iz bajke.

izzy007 kaže...

Priča gluposti kao i onaj prije njega.

 Jest. Ne prica gluposti onaj koji je "logikom" jedan tren firmi skup sa 23k, ali kad otvori doo im nije skup za isto to za 75k :)))))))))))))) Sto sve necu procitat pobogu.

 Ako je ireleventno, zasto su onda samo pausalcima slali upitnike i "kazne"? Zasto nisu onima koji placaju veci porez. Mislis da oni nisu svjesni da ITevci rade za strane firme preko b2b a zapravo imaju odnos kao zaposlenik, svima je to jasno, ali ti i dalje placas velike poreze na tu zaradu, evo na 500k zarade to je 130k (poreza + davanja), to nije mala stvar, ako krenu vece poreze nabijati takvim ljudima, ljudi ce jednostavno naci alternativna rijesenja, a kod alternativnih rijesenja ce drzava izgubiti 100k kuna. 

 

"Ne znam dal ciljas na to da oni zato sto ovaj daje xxx kuna njih nece tretirati na isti nacin?"

 

A ste se tocno upravo dogada? Zasto tretiraju pausalce drukcije od dohodasa/dobitasa? Odgovor porezne je jedna stvar, stvarno stanje je potpuno drukcije, pausalci su najebali, ostali nisu, a ni nece.

PunchyTinkerton pon 21.3.2022 22:19

Mene više zanima zašto se uopće doo spominje u tom kontekstu? Već se par puta pojavila ta napomena iz porezne (da i doo podliježe istim pravilima oko samostalnog i nesamostalnog rada). Čudno mi je da oni to napominju bez razloga.

X-Wind pon 21.3.2022 23:03
izzy007 kaže...
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
I mislim da ovo plašenje ljudi da i d.o.o. također može biti kažnjen vrijedi samo ako d.o.o. nije u sustavu pdv-a. To znači da ako ne prijaviš firmu u sustav pdva. Svi koji su u sustavu pdva ne trebaju brinuti ako imaju d.o.o.
U sustav pdva upadaš kad prihodi pređu 300.000kn
Ako radiš za 400€/ man day ionako ćeš upasti u sustav pdva. Zato, prestanite plašiti napaćeni narod

 A to ti "misliš" na temelju čega?

 

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

 

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

 

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

 

Ja mislim na temelju svoje logike. Nije li programiranje ništa drugo nego rješavanje logičkih zagonetki? Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 

A sad idemo malo logički razmisliti. 

Zaposlen si u tvrtci A. Tvrtka A te plaća 13.000 kn mjesečno NETO. Znači da je njen ukupni trošak za tvoju plaću (Ukupni trošak = BRUTO2, a ne BRUTO1) cca 23.000 kn.

Ti si tražio povišicu na 15.000kn neto i oni ti nisu dali. 

Ti si se naljutio dao si otkaz i otvorio D.O.O. (ne obrt, ne paušalac već D.O.O).

Sad si faca. Imaš svoju firmu. U bivšoj firmi su vidjeli da se s tobom ne mogu zaj.. i da su pogriješili. Ali sad je baba s kolačima već prošla. Ti si otišao.

I oni tebi bace ponudu na stol. Dođi raditi za nas. Mi ćemo te uzeti kao vanjskog suradnika.

Ti kažeš, može, moja cijena je 400 Eura/Dan PLUS PDV. Znači trošak tvoje bivše firme na tebe kao D.O.O je sad 500 Eura /DAN s PDV-om.

 

I sad malo osnovne matematike. 

Radiš mjesečno u prosjeku 21 dan i za to ti na račun tvoje firme legne 500Eura * 21 dan = 10.500 EURA s PDV-om, odnosno 400Eura * 21 Dan = 8.400 EURA BEZ  PDV-a.

Ovu razliku od 2.100 EURA PDV-a ionako moraš platiti državi, s obzirom da kao informatičar baš i nemaš neke troškove mjesečne. 

S obzirom da si "mislio" onda si s poreznom dogovorio da PDV plaćaš po NAPLATI fakture, a ne po IZDATKU. 

 

I sad kad imamo brojke ajmo ih analizirati.

 

Trošak firme A na tebe kao zaposlenika iste je 23.000kn mjesečno

Trošak firme A na tebe kao vanjskog je 10.500Eur * 7,53 Tečaj = cca 79.000kn mjesečno.

 

Budući da si ti sad direktor u svojoj firmi ti se prijavljuješ na plaću koju želiš, ali ne možeš na manje od direktorskog minimuma kojeg je propisala država, a iznosi negdje oko 7.000kn BRUTO 1.

Ali ti si faca koja "misli" pa ćeš se prijaviti na 15.000kn neto mjesečno jer si tu plaću sanjao. Na 15.000kn mjesečno, tvoja firma ima trošak od 27.000 kuna (Bruto 2). Znači ti si iz svoje firme moraš uplatiti 27.000kn mjesečno da bi na tvoj tekući leglo 15.000kn NETO.

 

I sad odbijemo od mjesečnog prihoda tvoje firme tvoju plaću (ukupni trošak rada ili BRUTO 2) 

Pa onda imamo 79.000kn - 27.000kn = 52.000kn

Znači da je tvoja firma uprihodila 52.000kn za JEDAN mjesec nakon što je tebi isplatila plaću.

 

Sad na tih 52.000KN platiš porez na dobit (ovo se naravno radi na kraju godine, ali ovo je samo brzinski proračun da ljudi koji misle imaju uvid)

Porez na dobit iznosi 10% ako ne uprihodiš više od 7.500.000 KN.

Ti to nisi probio pa ćeš platiti 10% i to znači da je dobit firme nakon oporezivanja 

Znači da je porez koji moraš platiti državi 5.200kn

Sad odbijemo taj porez od prihoda pa imamo:

52.000 - 5.200 = 46.800kn što bi bila DOBIT tvoje firme za jedan mjesec.

I sad, budući da misliš kao pravi developer, ne želiš zadržati nikakvu dobit i želiš si sve to isplatiti na svoj privatni račun.

To znači da ćeš na tih 46.800 platiti još 10% poreza + PRIREZ. 

Idemo uzeti da je to ukupno nekih cca 11% pa ćemo onda odbiti 11% od 46.800kn te ćemo dobiti da je lova koja ide na tovj tekući račun cca 41.650kn

Naravno da treba uračunati i neke namete koji još postoje, najam prostora, knjigovodstvo itd pa će ovaj iznos biti još malo manju, ali u najgorem slučaju će biti 38.000kn

 

I sad ako podvučemo crtu dođemo do sljedećeg.

Isplatio si sebi plaću od 15.000kn i još uz to si isplatio dobit od 38.000kn što bi značilo da si kao D.O.O za taj mjesc uprihodio cca 53.000kn kojeg si sebi isplatio na tekući račun.

 

Ako na fakturi koju si poslao svojoj bivšoj Firmi A piše "Usluge sukladno ugovoru XY" i ako ti FIRMA A ne plaća bolovanje i ne plaća godišnji, to plaća tvoja firma koju si osnovao, molim te da za nas koji "misle" objasniš kako ovo može biti skriveno zaposlenje?

Ako si firmi A sad trošak od 79.000kn mjesečno, a ne 23.000kn koliko je bila tvoja BRUTO 2 plaća, tko normalan može reći da je ovo skriveno zapošljavanje???

 

Prijatelju, od vas Facebook ratnika me boli glava. Prestanite širit paniku među ljudima s ovakvim glupostima.

 

Ali, uvijek postoji i ALI, ako si ti osnovao D.O.O da bi radio za 15.000kn ukupnih prihoda firme mjesečno odnosno da se naplaćuješ 150€/DAN onda mislim da ne "misliš" nikako i da si fulao biznis. Jer s takvim prihodima bi možda i bio pod sumnjom za prikriveno.

 

 

 

 

 

 

Matematika ti je na prvu točna (ali tako nebitno za ovu priču jer sve što je tvoja matematika dokazala je da kao d.o.o možeš više para izvući van tako da uopće ne razumijem što si htio reći s ovim wall of textom odnosno kakve to veze ima s mojim postom kojeg si citirao), ali logika je katastrofa.

 

a) Dao si potpuno nemogući/nelogičan primjer - koji će to tebe poslodavac kojemu si bio skup sa 23000kn odjednom plaćati 79000kuna? Čak i ako zanemarim tu nebulozu opet se vraćamo na pitanje koje je srž ovog problema, a to je kako Porezna utvrđuje (ne)samostalnost rada. Po svemu dosad viđenom u nekim slučajevima im je bilo dosta da si ispunio jedan kriterij nesamostalnog rada tipa isplate u redovnim intervalima ili kako to oni zovu kontrola financija od strane klijenta/poslodavca da bi te proglasili da si u prekršaju (a kamoli ako ti je to ujedno i jedini klijent, tako nebitno koliki je iznos koji mu naplaćuješ). Tako da s trenutnim nelogičnim ponašanjima Porezne ne možeš doći i reći "maknut ću si godišnje i bolovanja koje sam imao u ugovoru o radu i umjesto toga ću otvoriti d.o.o gdje toga ne bude bilo i samo ću povećati cifru koju naplaćujem od klijenta" i magično misliti da nisi više u prekršaju. Jer ovisno koji ti inspektor bude došao možda će proglasiti da nisi u prekršaju, a možda da jesi pa se ti onda nateži na daljnjim instancama s dokazivanjem toga da nisi u prekršaju - nema ništa gore za poslovanje nego pravna neizvjesnost.

b) Koristiš "logiku" da objasniš kako te Porezna uprava koja se ne ponaša logično i u skladu sa zdravorazumskim očekivanjima ne bude opalila po džepu. Zadnjih par mjeseci je dokazalo upravo suprotno - zakon je namjerno vague pisan, na sastanku sa IPRH su odbili prijedlog da jasno definiraju kriterije (ne)samostalnog rada tako da je jedino logično objašnjenje za takvo ponašanje da žele da budeš u sivoj zoni bez obzira bio obrt ili d.o.o i da te mogu opaliti po džepu kada im zafali para. I pošto je to jedino logično objašnjenje nije poanta da se ljudi plaše time, nego baš suprotno, da su ljudi upoznati s time i da se digne buka u javnosti kako bi se izvršio pritisak na Poreznu da definiraju jasna pravila igre za sve.

 

izzy007 kaže...
I ono što si pitao kolegu forumaša, ja se na to referenciram. Ako plaćam drastično više poreza, kako mogu biti fiktivno zaposlen?

 

Da zaključim, ako me porezna ikad pozove i optuži za fiktivno zaposlenje, ja ću ti se ispričati i reći da si bio u pravu, ali do tad ću ti reći da lupaš gluposti.

 

I evo najveća pogreška u cijeloj ovoj priči, kakve božje veze ima s ičime to što ti plaćaš "drastično više poreza" u tom scenariju? Ako si fiktivno zaposlen i ako imaš d.o.o i dalje plaćaš puno manje poreze nego da si zaposlen na ugovor o radu jer na firmu te ispadne porezno opterećenje 25 - 30% dok na ugovor o radu pričamo o 40 - 50%. Dapače ako odjednom imaš 79k prihoda umjesto 23k zapravo onda (potencijalno) si u još "većem" prekršaju jer u apsolutnom iznosu bi bio dužan puno više para svaki mjesec (makar također plaćaš veći iznos u apsolutnom iznosu) Poreznoj koje bi država uprihodila da si ti taj isti iznos od 79k uprihodio kao brutto2 na ugovor o radu.

 

Tako da nebitno je Poreznoj da li si ti prije imao samo 23000kn brutto mjesečno plaću i da sada odjednom dobivaš 350, 500 ili 900 tisuća kuna godišnje i da na te iznose plaćaš u apsolutnim brojkama puno veći porez. Jer ako smatraju da si prekriveno zaposlen htjet će si naplatiti onu razliku od 25 - 30% do onih 40 - 50% koji bi bio platio da si na ugovoru o radu.

 

Dapače to su eksplicitno i rekli na sastanku s IPRH - to što si d.o.o. te ne štiti od toga da magično ni u teoriji ne možeš biti fiktivno zaposlen i uputili su da moraš kad pričamo o nesamostalnom radu plaćati poreze i doprinose koji su za ugovor o radu gdje možeš čak i inozemnog klijenta koji nema podružnicu u Hrvatskoj prijavit na HZMO (tako da niti to što je inozemni klijent te u očima Porezne nimalo ne štiti od toga da te proglase fiktivno zaposlenim).

sandokan111 uto 22.3.2022 00:36
izzy007 kaže...

Ti si kao pit bull. Kad nešto zagrize ne pušta.

Pa napisao si takvu logicku glupost, a cijeli ti se post bazira na nekoj logici. Mozak mi je eksplodirao kad sam procitao sto si napisao.

izzy007 kaže...

Znači radiš za 15k u jednoj firmi, otvoriš svoj d.o.o i postaneš samostalan. Onda si nađeš angažman u drugoj firmi koja te uzela kao vanjskog suradnika. U firmi A si bio trošak od 23k mjesečno, u firmi B ćeš biti trošak od 75k mjesečno.

Opet malo ekonomije van trzisne realnosti. Necu uopce ulazit u ove tvoje bajke dalje, nema smisla i nebitno je.

izzy007 kaže...
Ako plaćam drastično više poreza, kako mogu biti fiktivno zaposlen?

 Jesi procitao porezne stavke "prikrivenog zaposljavanja"? Jesi igdje tamo naisao na visinu poreza koju placas kao bitnu stavku u odlucivanju da li si prikriveno zaposlen? Ako jesi, molim te da me uputis, jer je apsolutno nigdje nema. Dapace, sva rjesenja koja sam o ovome procitao ne navode nista takvo.

 

A odgovor na pitanje "kako mozes bit fiktivno zaposlen". Pa eto, tako jer je PU tako rekla, ne ja. Dal mi ima smisla? Nema naravno. Nema smisla u puno gluposti koje sam u tim rjesenjima procitao, al ne znam zasto ti meni sad tupis o tome da nesto smisla nema kad nit sam ja to iznio, niti branim njihove stavove, vec dapace, samo prenosim sto su ONI napisali, a to je, na direktno pitanje "DA LI JE DOO IZUZET IZ OVOG NADZORA" oni odgovaraju da "NIJE". Za sva daljnja pitanja mislim da bi njima trebao uputiti "kako to kad ja placam drasticno vise poreza od pausalaca", pa ce ti oni, svojom nelogicnom logikom objasniti.

Gisho kaže...

Ako je ireleventno, zasto su onda samo pausalcima slali upitnike i "kazne"? Zasto nisu onima koji placaju veci porez.

Nisu JOS. Ako su jasno kazali da doo nema apsolutno nikakva izuzeca u ovome, oni koji pisu kazne i rjesenja. A pak imam tebe, random lika na bug forumu koji kaze suprotno, sto mislis tko je u pravu?

Slali su pausalcima jer je najjednostavnije za rjesit. Ako to prodje, budu oni i dalje isli, samo eto nadam se da nece proci.

Gisho kaže...
A ste se tocno upravo dogada? Zasto tretiraju pausalce drukcije od dohodasa/dobitasa? Odgovor porezne je jedna stvar, stvarno stanje je potpuno drukcije, pausalci su najebali, ostali nisu, a ni nece.

 Osim sto ne tretiraju? Logika ti nekako ide smjerom "ako me nisu do sada uhvatili nece nikad, mene ne hvataju". Normalno da su ograniceni u ljudstvu i normalno da ce ici prvo na ono sto je "najlakse", a to su pausalci. Em jer su obrtnici pa odgovaras osobnom imovinom, em jer su vecinom sami (bez knjigovodje, odvjetnika...). Obzirom kako to bude islo ici ce dalje, ili odustati od svega.

Sanchez_1 uto 22.3.2022 09:10

Tko god je rekao da osoba x y zaposlena u svojem d.o.o.-u s kojim obavlja posao za drugu firmu i cijelo vrijeme tamo sjedi, da je fiktivno zaposlen je rekao glupost.

odnosno, jos veca glupost je kad netko povjeruje u to da ce ga se dodatno oporezovati u tom slučaju.

Noctifer uto 22.3.2022 09:11
turboflash kaže...

I šta onda, na koji način bi se trebao zaposliti kod stranca koji nema podružnicu u HR?  

 

 Mozda pogledaj opciju da otvoris firmu u drugoj drzavi di je contracting ok i di nema rizika kao kod nas? Nitko ti ne moze reci da nece doo nadrapati ove godine ili za 5 godina. Ekipa je radila tako prikriveno godinama a tek su sada nesto poduzeli po tome.

izzy007 uto 22.3.2022 09:35
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
I mislim da ovo plašenje ljudi da i d.o.o. također može biti kažnjen vrijedi samo ako d.o.o. nije u sustavu pdv-a. To znači da ako ne prijaviš firmu u sustav pdva. Svi koji su u sustavu pdva ne trebaju brinuti ako imaju d.o.o.
U sustav pdva upadaš kad prihodi pređu 300.000kn
Ako radiš za 400€/ man day ionako ćeš upasti u sustav pdva. Zato, prestanite plašiti napaćeni narod

 A to ti "misliš" na temelju čega?

 

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

 

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

 

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

 

Ja mislim na temelju svoje logike. Nije li programiranje ništa drugo nego rješavanje logičkih zagonetki? Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 

A sad idemo malo logički razmisliti. 

Zaposlen si u tvrtci A. Tvrtka A te plaća 13.000 kn mjesečno NETO. Znači da je njen ukupni trošak za tvoju plaću (Ukupni trošak = BRUTO2, a ne BRUTO1) cca 23.000 kn.

Ti si tražio povišicu na 15.000kn neto i oni ti nisu dali. 

Ti si se naljutio dao si otkaz i otvorio D.O.O. (ne obrt, ne paušalac već D.O.O).

Sad si faca. Imaš svoju firmu. U bivšoj firmi su vidjeli da se s tobom ne mogu zaj.. i da su pogriješili. Ali sad je baba s kolačima već prošla. Ti si otišao.

I oni tebi bace ponudu na stol. Dođi raditi za nas. Mi ćemo te uzeti kao vanjskog suradnika.

Ti kažeš, može, moja cijena je 400 Eura/Dan PLUS PDV. Znači trošak tvoje bivše firme na tebe kao D.O.O je sad 500 Eura /DAN s PDV-om.

 

I sad malo osnovne matematike. 

Radiš mjesečno u prosjeku 21 dan i za to ti na račun tvoje firme legne 500Eura * 21 dan = 10.500 EURA s PDV-om, odnosno 400Eura * 21 Dan = 8.400 EURA BEZ  PDV-a.

Ovu razliku od 2.100 EURA PDV-a ionako moraš platiti državi, s obzirom da kao informatičar baš i nemaš neke troškove mjesečne. 

S obzirom da si "mislio" onda si s poreznom dogovorio da PDV plaćaš po NAPLATI fakture, a ne po IZDATKU. 

 

I sad kad imamo brojke ajmo ih analizirati.

 

Trošak firme A na tebe kao zaposlenika iste je 23.000kn mjesečno

Trošak firme A na tebe kao vanjskog je 10.500Eur * 7,53 Tečaj = cca 79.000kn mjesečno.

 

Budući da si ti sad direktor u svojoj firmi ti se prijavljuješ na plaću koju želiš, ali ne možeš na manje od direktorskog minimuma kojeg je propisala država, a iznosi negdje oko 7.000kn BRUTO 1.

Ali ti si faca koja "misli" pa ćeš se prijaviti na 15.000kn neto mjesečno jer si tu plaću sanjao. Na 15.000kn mjesečno, tvoja firma ima trošak od 27.000 kuna (Bruto 2). Znači ti si iz svoje firme moraš uplatiti 27.000kn mjesečno da bi na tvoj tekući leglo 15.000kn NETO.

 

I sad odbijemo od mjesečnog prihoda tvoje firme tvoju plaću (ukupni trošak rada ili BRUTO 2) 

Pa onda imamo 79.000kn - 27.000kn = 52.000kn

Znači da je tvoja firma uprihodila 52.000kn za JEDAN mjesec nakon što je tebi isplatila plaću.

 

Sad na tih 52.000KN platiš porez na dobit (ovo se naravno radi na kraju godine, ali ovo je samo brzinski proračun da ljudi koji misle imaju uvid)

Porez na dobit iznosi 10% ako ne uprihodiš više od 7.500.000 KN.

Ti to nisi probio pa ćeš platiti 10% i to znači da je dobit firme nakon oporezivanja 

Znači da je porez koji moraš platiti državi 5.200kn

Sad odbijemo taj porez od prihoda pa imamo:

52.000 - 5.200 = 46.800kn što bi bila DOBIT tvoje firme za jedan mjesec.

I sad, budući da misliš kao pravi developer, ne želiš zadržati nikakvu dobit i želiš si sve to isplatiti na svoj privatni račun.

To znači da ćeš na tih 46.800 platiti još 10% poreza + PRIREZ. 

Idemo uzeti da je to ukupno nekih cca 11% pa ćemo onda odbiti 11% od 46.800kn te ćemo dobiti da je lova koja ide na tovj tekući račun cca 41.650kn

Naravno da treba uračunati i neke namete koji još postoje, najam prostora, knjigovodstvo itd pa će ovaj iznos biti još malo manju, ali u najgorem slučaju će biti 38.000kn

 

I sad ako podvučemo crtu dođemo do sljedećeg.

Isplatio si sebi plaću od 15.000kn i još uz to si isplatio dobit od 38.000kn što bi značilo da si kao D.O.O za taj mjesc uprihodio cca 53.000kn kojeg si sebi isplatio na tekući račun.

 

Ako na fakturi koju si poslao svojoj bivšoj Firmi A piše "Usluge sukladno ugovoru XY" i ako ti FIRMA A ne plaća bolovanje i ne plaća godišnji, to plaća tvoja firma koju si osnovao, molim te da za nas koji "misle" objasniš kako ovo može biti skriveno zaposlenje?

Ako si firmi A sad trošak od 79.000kn mjesečno, a ne 23.000kn koliko je bila tvoja BRUTO 2 plaća, tko normalan može reći da je ovo skriveno zapošljavanje???

 

Prijatelju, od vas Facebook ratnika me boli glava. Prestanite širit paniku među ljudima s ovakvim glupostima.

 

Ali, uvijek postoji i ALI, ako si ti osnovao D.O.O da bi radio za 15.000kn ukupnih prihoda firme mjesečno odnosno da se naplaćuješ 150€/DAN onda mislim da ne "misliš" nikako i da si fulao biznis. Jer s takvim prihodima bi možda i bio pod sumnjom za prikriveno.

 

 

 

 

 

 

Matematika ti je na prvu točna (ali tako nebitno za ovu priču jer sve što je tvoja matematika dokazala je da kao d.o.o možeš više para izvući van tako da uopće ne razumijem što si htio reći s ovim wall of textom odnosno kakve to veze ima s mojim postom kojeg si citirao), ali logika je katastrofa.

 

a) Dao si potpuno nemogući/nelogičan primjer - koji će to tebe poslodavac kojemu si bio skup sa 23000kn odjednom plaćati 79000kuna? Čak i ako zanemarim tu nebulozu opet se vraćamo na pitanje koje je srž ovog problema, a to je kako Porezna utvrđuje (ne)samostalnost rada. Po svemu dosad viđenom u nekim slučajevima im je bilo dosta da si ispunio jedan kriterij nesamostalnog rada tipa isplate u redovnim intervalima ili kako to oni zovu kontrola financija od strane klijenta/poslodavca da bi te proglasili da si u prekršaju (a kamoli ako ti je to ujedno i jedini klijent, tako nebitno koliki je iznos koji mu naplaćuješ). Tako da s trenutnim nelogičnim ponašanjima Porezne ne možeš doći i reći "maknut ću si godišnje i bolovanja koje sam imao u ugovoru o radu i umjesto toga ću otvoriti d.o.o gdje toga ne bude bilo i samo ću povećati cifru koju naplaćujem od klijenta" i magično misliti da nisi više u prekršaju. Jer ovisno koji ti inspektor bude došao možda će proglasiti da nisi u prekršaju, a možda da jesi pa se ti onda nateži na daljnjim instancama s dokazivanjem toga da nisi u prekršaju - nema ništa gore za poslovanje nego pravna neizvjesnost.

b) Koristiš "logiku" da objasniš kako te Porezna uprava koja se ne ponaša logično i u skladu sa zdravorazumskim očekivanjima ne bude opalila po džepu. Zadnjih par mjeseci je dokazalo upravo suprotno - zakon je namjerno vague pisan, na sastanku sa IPRH su odbili prijedlog da jasno definiraju kriterije (ne)samostalnog rada tako da je jedino logično objašnjenje za takvo ponašanje da žele da budeš u sivoj zoni bez obzira bio obrt ili d.o.o i da te mogu opaliti po džepu kada im zafali para. I pošto je to jedino logično objašnjenje nije poanta da se ljudi plaše time, nego baš suprotno, da su ljudi upoznati s time i da se digne buka u javnosti kako bi se izvršio pritisak na Poreznu da definiraju jasna pravila igre za sve.

 

izzy007 kaže...
I ono što si pitao kolegu forumaša, ja se na to referenciram. Ako plaćam drastično više poreza, kako mogu biti fiktivno zaposlen?

 

Da zaključim, ako me porezna ikad pozove i optuži za fiktivno zaposlenje, ja ću ti se ispričati i reći da si bio u pravu, ali do tad ću ti reći da lupaš gluposti.

 

I evo najveća pogreška u cijeloj ovoj priči, kakve božje veze ima s ičime to što ti plaćaš "drastično više poreza" u tom scenariju? Ako si fiktivno zaposlen i ako imaš d.o.o i dalje plaćaš puno manje poreze nego da si zaposlen na ugovor o radu jer na firmu te ispadne porezno opterećenje 25 - 30% dok na ugovor o radu pričamo o 40 - 50%. Dapače ako odjednom imaš 79k prihoda umjesto 23k zapravo onda (potencijalno) si u još "većem" prekršaju jer u apsolutnom iznosu bi bio dužan puno više para svaki mjesec (makar također plaćaš veći iznos u apsolutnom iznosu) Poreznoj koje bi država uprihodila da si ti taj isti iznos od 79k uprihodio kao brutto2 na ugovor o radu.

 

Tako da nebitno je Poreznoj da li si ti prije imao samo 23000kn brutto mjesečno plaću i da sada odjednom dobivaš 350, 500 ili 900 tisuća kuna godišnje i da na te iznose plaćaš u apsolutnim brojkama puno veći porez. Jer ako smatraju da si prekriveno zaposlen htjet će si naplatiti onu razliku od 25 - 30% do onih 40 - 50% koji bi bio platio da si na ugovoru o radu.

 

Dapače to su eksplicitno i rekli na sastanku s IPRH - to što si d.o.o. te ne štiti od toga da magično ni u teoriji ne možeš biti fiktivno zaposlen i uputili su da moraš kad pričamo o nesamostalnom radu plaćati poreze i doprinose koji su za ugovor o radu gdje možeš čak i inozemnog klijenta koji nema podružnicu u Hrvatskoj prijavit na HZMO (tako da niti to što je inozemni klijent te u očima Porezne nimalo ne štiti od toga da te proglase fiktivno zaposlenim).

 

Čitajući kriterije zakona kojim se utvrđuje nesamostalni rad (tri su kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka) 

Članak 32.e

(1) U skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

 

 

U ovaj prvi upadaju svi. Kontrola ponašanja, pa jasno je da ti poslodavac za kojeg radiš određuje:

 

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu,

2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao,

3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla,

4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca,

5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla,

6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca,

7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.

 

Ali po tome, ako će gledati samo jedan od ta tri kriterija, sve firme koje se bave outsourcing-om su u problemu. Koja banka, osiguranje itd će ti dozvoliti da držiš podatke na svom stroju? Pa jasno je da ćeš se spojiti na njihov VDI gdje je sve konfigurirano i da ćeš koristiti njihovu opremu za rad (mislim na software, koristit ćeš svoj laptop, pc za konekciju na VDI), a negdje ćeš možda na lokaciji dobiti i korisnikov PC na kojem ćeš raditi, iako sad većina ima VDI pa se samo spojiš u možeš početi raditi.

Jasno je da ćeš raditi po njihovom radnom vremenu, i da će voditi evidenciju tvog rada.

Sve gornje točke ti određuje poslodavac za kojeg radiš. Bio ti one man band ili King ITC, Atos, Bilog, IN2, Croz, IBM, Microsoft ili tko već. Svi oni su onda u prekršaju.

 

Nadalje što se tiče kriterija financijske kontrole:

 

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca,

2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca,

3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla,

4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu,

5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.

 

Od ovog gore većina ne ulazi niti u jedan kriterij.  Znači sad imamo prvi kriterij 100% ispunjen, a drugi kriterij 0% ispunjen.

 

I dolazimo do trećeg kriterija:

 

kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa:

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu,

2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad),

3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu,

4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca,

5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica,

6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.

 

I u ovom kriteriju većina ne ulazi. I sad ako i ovaj kriterij je 0% znači ne ulaziš niti u jednu točku ove nebuloze, hoćeš reći da si i dalje u prikrivenom zaposlenju?

 

Jedva čekam čuti, a nadam se da ćete i vi linkati ovdje, kazne koje će dobiti d.o.o. 

Volio bih vidjeti te ugovore na osnovu kojih su zaključili da si u prikrivenom zapošljavanju.

Jer kako rekoh, u prvi kriterij upadaju svi, a u ova druga dva ne bih baš rekao.

 

 

sandokan111 uto 22.3.2022 10:33
izzy007 kaže...
Jedva čekam čuti, a nadam se da ćete i vi linkati ovdje, kazne koje će dobiti d.o.o. 

Volio bih vidjeti te ugovore na osnovu kojih su zaključili da si u prikrivenom zapošljavanju.

Jer kako rekoh, u prvi kriterij upadaju svi, a u ova druga dva ne bih baš rekao.

 Doo jos nije krenuo (i pitanje je hoce li/kad ce obzirom da nisu ni pausalce jos rjesili) tako da sigurno jos neko vrijeme neces cuti za doo. Pogotovo jer su ovo tek pausalci za 2020tu. Gdje je jos 2021-a. Jedan kriterij je dovoljan, druge nategnu. Procitaj neka od rjesenja ako se interesiras. Misli da po zakonu mogu ici 5-6 godina u natrag, pa ti sad vidi.

ministar uto 22.3.2022 15:38
izzy007 kaže...
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
I mislim da ovo plašenje ljudi da i d.o.o. također može biti kažnjen vrijedi samo ako d.o.o. nije u sustavu pdv-a. To znači da ako ne prijaviš firmu u sustav pdva. Svi koji su u sustavu pdva ne trebaju brinuti ako imaju d.o.o.
U sustav pdva upadaš kad prihodi pređu 300.000kn
Ako radiš za 400€/ man day ionako ćeš upasti u sustav pdva. Zato, prestanite plašiti napaćeni narod

 A to ti "misliš" na temelju čega?

 

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

 

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

 

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

 

Ja mislim na temelju svoje logike. Nije li programiranje ništa drugo nego rješavanje logičkih zagonetki? Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 

A sad idemo malo logički razmisliti. 

Zaposlen si u tvrtci A. Tvrtka A te plaća 13.000 kn mjesečno NETO. Znači da je njen ukupni trošak za tvoju plaću (Ukupni trošak = BRUTO2, a ne BRUTO1) cca 23.000 kn.

Ti si tražio povišicu na 15.000kn neto i oni ti nisu dali. 

Ti si se naljutio dao si otkaz i otvorio D.O.O. (ne obrt, ne paušalac već D.O.O).

Sad si faca. Imaš svoju firmu. U bivšoj firmi su vidjeli da se s tobom ne mogu zaj.. i da su pogriješili. Ali sad je baba s kolačima već prošla. Ti si otišao.

I oni tebi bace ponudu na stol. Dođi raditi za nas. Mi ćemo te uzeti kao vanjskog suradnika.

Ti kažeš, može, moja cijena je 400 Eura/Dan PLUS PDV. Znači trošak tvoje bivše firme na tebe kao D.O.O je sad 500 Eura /DAN s PDV-om.

 

I sad malo osnovne matematike. 

Radiš mjesečno u prosjeku 21 dan i za to ti na račun tvoje firme legne 500Eura * 21 dan = 10.500 EURA s PDV-om, odnosno 400Eura * 21 Dan = 8.400 EURA BEZ  PDV-a.

Ovu razliku od 2.100 EURA PDV-a ionako moraš platiti državi, s obzirom da kao informatičar baš i nemaš neke troškove mjesečne. 

S obzirom da si "mislio" onda si s poreznom dogovorio da PDV plaćaš po NAPLATI fakture, a ne po IZDATKU. 

 

I sad kad imamo brojke ajmo ih analizirati.

 

Trošak firme A na tebe kao zaposlenika iste je 23.000kn mjesečno

Trošak firme A na tebe kao vanjskog je 10.500Eur * 7,53 Tečaj = cca 79.000kn mjesečno.

 

Budući da si ti sad direktor u svojoj firmi ti se prijavljuješ na plaću koju želiš, ali ne možeš na manje od direktorskog minimuma kojeg je propisala država, a iznosi negdje oko 7.000kn BRUTO 1.

Ali ti si faca koja "misli" pa ćeš se prijaviti na 15.000kn neto mjesečno jer si tu plaću sanjao. Na 15.000kn mjesečno, tvoja firma ima trošak od 27.000 kuna (Bruto 2). Znači ti si iz svoje firme moraš uplatiti 27.000kn mjesečno da bi na tvoj tekući leglo 15.000kn NETO.

 

I sad odbijemo od mjesečnog prihoda tvoje firme tvoju plaću (ukupni trošak rada ili BRUTO 2) 

Pa onda imamo 79.000kn - 27.000kn = 52.000kn

Znači da je tvoja firma uprihodila 52.000kn za JEDAN mjesec nakon što je tebi isplatila plaću.

 

Sad na tih 52.000KN platiš porez na dobit (ovo se naravno radi na kraju godine, ali ovo je samo brzinski proračun da ljudi koji misle imaju uvid)

Porez na dobit iznosi 10% ako ne uprihodiš više od 7.500.000 KN.

Ti to nisi probio pa ćeš platiti 10% i to znači da je dobit firme nakon oporezivanja 

Znači da je porez koji moraš platiti državi 5.200kn

Sad odbijemo taj porez od prihoda pa imamo:

52.000 - 5.200 = 46.800kn što bi bila DOBIT tvoje firme za jedan mjesec.

I sad, budući da misliš kao pravi developer, ne želiš zadržati nikakvu dobit i želiš si sve to isplatiti na svoj privatni račun.

To znači da ćeš na tih 46.800 platiti još 10% poreza + PRIREZ. 

Idemo uzeti da je to ukupno nekih cca 11% pa ćemo onda odbiti 11% od 46.800kn te ćemo dobiti da je lova koja ide na tovj tekući račun cca 41.650kn

Naravno da treba uračunati i neke namete koji još postoje, najam prostora, knjigovodstvo itd pa će ovaj iznos biti još malo manju, ali u najgorem slučaju će biti 38.000kn

 

I sad ako podvučemo crtu dođemo do sljedećeg.

Isplatio si sebi plaću od 15.000kn i još uz to si isplatio dobit od 38.000kn što bi značilo da si kao D.O.O za taj mjesc uprihodio cca 53.000kn kojeg si sebi isplatio na tekući račun.

 

Ako na fakturi koju si poslao svojoj bivšoj Firmi A piše "Usluge sukladno ugovoru XY" i ako ti FIRMA A ne plaća bolovanje i ne plaća godišnji, to plaća tvoja firma koju si osnovao, molim te da za nas koji "misle" objasniš kako ovo može biti skriveno zaposlenje?

Ako si firmi A sad trošak od 79.000kn mjesečno, a ne 23.000kn koliko je bila tvoja BRUTO 2 plaća, tko normalan može reći da je ovo skriveno zapošljavanje???

 

Prijatelju, od vas Facebook ratnika me boli glava. Prestanite širit paniku među ljudima s ovakvim glupostima.

 

Ali, uvijek postoji i ALI, ako si ti osnovao D.O.O da bi radio za 15.000kn ukupnih prihoda firme mjesečno odnosno da se naplaćuješ 150€/DAN onda mislim da ne "misliš" nikako i da si fulao biznis. Jer s takvim prihodima bi možda i bio pod sumnjom za prikriveno.

 

 

 

 

 

 

Matematika ti je na prvu točna (ali tako nebitno za ovu priču jer sve što je tvoja matematika dokazala je da kao d.o.o možeš više para izvući van tako da uopće ne razumijem što si htio reći s ovim wall of textom odnosno kakve to veze ima s mojim postom kojeg si citirao), ali logika je katastrofa.

 

a) Dao si potpuno nemogući/nelogičan primjer - koji će to tebe poslodavac kojemu si bio skup sa 23000kn odjednom plaćati 79000kuna? Čak i ako zanemarim tu nebulozu opet se vraćamo na pitanje koje je srž ovog problema, a to je kako Porezna utvrđuje (ne)samostalnost rada. Po svemu dosad viđenom u nekim slučajevima im je bilo dosta da si ispunio jedan kriterij nesamostalnog rada tipa isplate u redovnim intervalima ili kako to oni zovu kontrola financija od strane klijenta/poslodavca da bi te proglasili da si u prekršaju (a kamoli ako ti je to ujedno i jedini klijent, tako nebitno koliki je iznos koji mu naplaćuješ). Tako da s trenutnim nelogičnim ponašanjima Porezne ne možeš doći i reći "maknut ću si godišnje i bolovanja koje sam imao u ugovoru o radu i umjesto toga ću otvoriti d.o.o gdje toga ne bude bilo i samo ću povećati cifru koju naplaćujem od klijenta" i magično misliti da nisi više u prekršaju. Jer ovisno koji ti inspektor bude došao možda će proglasiti da nisi u prekršaju, a možda da jesi pa se ti onda nateži na daljnjim instancama s dokazivanjem toga da nisi u prekršaju - nema ništa gore za poslovanje nego pravna neizvjesnost.

b) Koristiš "logiku" da objasniš kako te Porezna uprava koja se ne ponaša logično i u skladu sa zdravorazumskim očekivanjima ne bude opalila po džepu. Zadnjih par mjeseci je dokazalo upravo suprotno - zakon je namjerno vague pisan, na sastanku sa IPRH su odbili prijedlog da jasno definiraju kriterije (ne)samostalnog rada tako da je jedino logično objašnjenje za takvo ponašanje da žele da budeš u sivoj zoni bez obzira bio obrt ili d.o.o i da te mogu opaliti po džepu kada im zafali para. I pošto je to jedino logično objašnjenje nije poanta da se ljudi plaše time, nego baš suprotno, da su ljudi upoznati s time i da se digne buka u javnosti kako bi se izvršio pritisak na Poreznu da definiraju jasna pravila igre za sve.

 

izzy007 kaže...
I ono što si pitao kolegu forumaša, ja se na to referenciram. Ako plaćam drastično više poreza, kako mogu biti fiktivno zaposlen?

 

Da zaključim, ako me porezna ikad pozove i optuži za fiktivno zaposlenje, ja ću ti se ispričati i reći da si bio u pravu, ali do tad ću ti reći da lupaš gluposti.

 

I evo najveća pogreška u cijeloj ovoj priči, kakve božje veze ima s ičime to što ti plaćaš "drastično više poreza" u tom scenariju? Ako si fiktivno zaposlen i ako imaš d.o.o i dalje plaćaš puno manje poreze nego da si zaposlen na ugovor o radu jer na firmu te ispadne porezno opterećenje 25 - 30% dok na ugovor o radu pričamo o 40 - 50%. Dapače ako odjednom imaš 79k prihoda umjesto 23k zapravo onda (potencijalno) si u još "većem" prekršaju jer u apsolutnom iznosu bi bio dužan puno više para svaki mjesec (makar također plaćaš veći iznos u apsolutnom iznosu) Poreznoj koje bi država uprihodila da si ti taj isti iznos od 79k uprihodio kao brutto2 na ugovor o radu.

 

Tako da nebitno je Poreznoj da li si ti prije imao samo 23000kn brutto mjesečno plaću i da sada odjednom dobivaš 350, 500 ili 900 tisuća kuna godišnje i da na te iznose plaćaš u apsolutnim brojkama puno veći porez. Jer ako smatraju da si prekriveno zaposlen htjet će si naplatiti onu razliku od 25 - 30% do onih 40 - 50% koji bi bio platio da si na ugovoru o radu.

 

Dapače to su eksplicitno i rekli na sastanku s IPRH - to što si d.o.o. te ne štiti od toga da magično ni u teoriji ne možeš biti fiktivno zaposlen i uputili su da moraš kad pričamo o nesamostalnom radu plaćati poreze i doprinose koji su za ugovor o radu gdje možeš čak i inozemnog klijenta koji nema podružnicu u Hrvatskoj prijavit na HZMO (tako da niti to što je inozemni klijent te u očima Porezne nimalo ne štiti od toga da te proglase fiktivno zaposlenim).

 

Čitajući kriterije zakona kojim se utvrđuje nesamostalni rad (tri su kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka) 

Članak 32.e

(1) U skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

 

 

U ovaj prvi upadaju svi. Kontrola ponašanja, pa jasno je da ti poslodavac za kojeg radiš određuje:

 

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu,

2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao,

3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla,

4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca,

5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla,

6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca,

7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.

 

Ali po tome, ako će gledati samo jedan od ta tri kriterija, sve firme koje se bave outsourcing-om su u problemu. Koja banka, osiguranje itd će ti dozvoliti da držiš podatke na svom stroju? Pa jasno je da ćeš se spojiti na njihov VDI gdje je sve konfigurirano i da ćeš koristiti njihovu opremu za rad (mislim na software, koristit ćeš svoj laptop, pc za konekciju na VDI), a negdje ćeš možda na lokaciji dobiti i korisnikov PC na kojem ćeš raditi, iako sad većina ima VDI pa se samo spojiš u možeš početi raditi.

Jasno je da ćeš raditi po njihovom radnom vremenu, i da će voditi evidenciju tvog rada.

Sve gornje točke ti određuje poslodavac za kojeg radiš. Bio ti one man band ili King ITC, Atos, Bilog, IN2, Croz, IBM, Microsoft ili tko već. Svi oni su onda u prekršaju.

 

Nadalje što se tiče kriterija financijske kontrole:

 

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca,

2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca,

3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla,

4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu,

5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.

 

Od ovog gore većina ne ulazi niti u jedan kriterij.  Znači sad imamo prvi kriterij 100% ispunjen, a drugi kriterij 0% ispunjen.

 

I dolazimo do trećeg kriterija:

 

kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa:

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu,

2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad),

3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu,

4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca,

5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica,

6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.

 

I u ovom kriteriju većina ne ulazi. I sad ako i ovaj kriterij je 0% znači ne ulaziš niti u jednu točku ove nebuloze, hoćeš reći da si i dalje u prikrivenom zaposlenju?

 

Jedva čekam čuti, a nadam se da ćete i vi linkati ovdje, kazne koje će dobiti d.o.o. 

Volio bih vidjeti te ugovore na osnovu kojih su zaključili da si u prikrivenom zapošljavanju.

Jer kako rekoh, u prvi kriterij upadaju svi, a u ova druga dva ne bih baš rekao.

 

 

prvo pročitaj neke od zapisnika ili rješenja Porezne uprave, pa onda probaj išta sa sigurnošću tvrditi 

 

jedan od odbijenih zahtjeva IPRH na sastanku s Poreznom je bio: "jasniji kriteriji" - pametnome dosta

Gisho uto 22.3.2022 21:46
ministar kaže...
izzy007 kaže...
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
X-Wind kaže...
izzy007 kaže...
I mislim da ovo plašenje ljudi da i d.o.o. također može biti kažnjen vrijedi samo ako d.o.o. nije u sustavu pdv-a. To znači da ako ne prijaviš firmu u sustav pdva. Svi koji su u sustavu pdva ne trebaju brinuti ako imaju d.o.o.
U sustav pdva upadaš kad prihodi pređu 300.000kn
Ako radiš za 400€/ man day ionako ćeš upasti u sustav pdva. Zato, prestanite plašiti napaćeni narod

 A to ti "misliš" na temelju čega?

 

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

 

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

 

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

 

Ja mislim na temelju svoje logike. Nije li programiranje ništa drugo nego rješavanje logičkih zagonetki? Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

 

A sad idemo malo logički razmisliti. 

Zaposlen si u tvrtci A. Tvrtka A te plaća 13.000 kn mjesečno NETO. Znači da je njen ukupni trošak za tvoju plaću (Ukupni trošak = BRUTO2, a ne BRUTO1) cca 23.000 kn.

Ti si tražio povišicu na 15.000kn neto i oni ti nisu dali. 

Ti si se naljutio dao si otkaz i otvorio D.O.O. (ne obrt, ne paušalac već D.O.O).

Sad si faca. Imaš svoju firmu. U bivšoj firmi su vidjeli da se s tobom ne mogu zaj.. i da su pogriješili. Ali sad je baba s kolačima već prošla. Ti si otišao.

I oni tebi bace ponudu na stol. Dođi raditi za nas. Mi ćemo te uzeti kao vanjskog suradnika.

Ti kažeš, može, moja cijena je 400 Eura/Dan PLUS PDV. Znači trošak tvoje bivše firme na tebe kao D.O.O je sad 500 Eura /DAN s PDV-om.

 

I sad malo osnovne matematike. 

Radiš mjesečno u prosjeku 21 dan i za to ti na račun tvoje firme legne 500Eura * 21 dan = 10.500 EURA s PDV-om, odnosno 400Eura * 21 Dan = 8.400 EURA BEZ  PDV-a.

Ovu razliku od 2.100 EURA PDV-a ionako moraš platiti državi, s obzirom da kao informatičar baš i nemaš neke troškove mjesečne. 

S obzirom da si "mislio" onda si s poreznom dogovorio da PDV plaćaš po NAPLATI fakture, a ne po IZDATKU. 

 

I sad kad imamo brojke ajmo ih analizirati.

 

Trošak firme A na tebe kao zaposlenika iste je 23.000kn mjesečno

Trošak firme A na tebe kao vanjskog je 10.500Eur * 7,53 Tečaj = cca 79.000kn mjesečno.

 

Budući da si ti sad direktor u svojoj firmi ti se prijavljuješ na plaću koju želiš, ali ne možeš na manje od direktorskog minimuma kojeg je propisala država, a iznosi negdje oko 7.000kn BRUTO 1.

Ali ti si faca koja "misli" pa ćeš se prijaviti na 15.000kn neto mjesečno jer si tu plaću sanjao. Na 15.000kn mjesečno, tvoja firma ima trošak od 27.000 kuna (Bruto 2). Znači ti si iz svoje firme moraš uplatiti 27.000kn mjesečno da bi na tvoj tekući leglo 15.000kn NETO.

 

I sad odbijemo od mjesečnog prihoda tvoje firme tvoju plaću (ukupni trošak rada ili BRUTO 2) 

Pa onda imamo 79.000kn - 27.000kn = 52.000kn

Znači da je tvoja firma uprihodila 52.000kn za JEDAN mjesec nakon što je tebi isplatila plaću.

 

Sad na tih 52.000KN platiš porez na dobit (ovo se naravno radi na kraju godine, ali ovo je samo brzinski proračun da ljudi koji misle imaju uvid)

Porez na dobit iznosi 10% ako ne uprihodiš više od 7.500.000 KN.

Ti to nisi probio pa ćeš platiti 10% i to znači da je dobit firme nakon oporezivanja 

Znači da je porez koji moraš platiti državi 5.200kn

Sad odbijemo taj porez od prihoda pa imamo:

52.000 - 5.200 = 46.800kn što bi bila DOBIT tvoje firme za jedan mjesec.

I sad, budući da misliš kao pravi developer, ne želiš zadržati nikakvu dobit i želiš si sve to isplatiti na svoj privatni račun.

To znači da ćeš na tih 46.800 platiti još 10% poreza + PRIREZ. 

Idemo uzeti da je to ukupno nekih cca 11% pa ćemo onda odbiti 11% od 46.800kn te ćemo dobiti da je lova koja ide na tovj tekući račun cca 41.650kn

Naravno da treba uračunati i neke namete koji još postoje, najam prostora, knjigovodstvo itd pa će ovaj iznos biti još malo manju, ali u najgorem slučaju će biti 38.000kn

 

I sad ako podvučemo crtu dođemo do sljedećeg.

Isplatio si sebi plaću od 15.000kn i još uz to si isplatio dobit od 38.000kn što bi značilo da si kao D.O.O za taj mjesc uprihodio cca 53.000kn kojeg si sebi isplatio na tekući račun.

 

Ako na fakturi koju si poslao svojoj bivšoj Firmi A piše "Usluge sukladno ugovoru XY" i ako ti FIRMA A ne plaća bolovanje i ne plaća godišnji, to plaća tvoja firma koju si osnovao, molim te da za nas koji "misle" objasniš kako ovo može biti skriveno zaposlenje?

Ako si firmi A sad trošak od 79.000kn mjesečno, a ne 23.000kn koliko je bila tvoja BRUTO 2 plaća, tko normalan može reći da je ovo skriveno zapošljavanje???

 

Prijatelju, od vas Facebook ratnika me boli glava. Prestanite širit paniku među ljudima s ovakvim glupostima.

 

Ali, uvijek postoji i ALI, ako si ti osnovao D.O.O da bi radio za 15.000kn ukupnih prihoda firme mjesečno odnosno da se naplaćuješ 150€/DAN onda mislim da ne "misliš" nikako i da si fulao biznis. Jer s takvim prihodima bi možda i bio pod sumnjom za prikriveno.

 

 

 

 

 

 

Matematika ti je na prvu točna (ali tako nebitno za ovu priču jer sve što je tvoja matematika dokazala je da kao d.o.o možeš više para izvući van tako da uopće ne razumijem što si htio reći s ovim wall of textom odnosno kakve to veze ima s mojim postom kojeg si citirao), ali logika je katastrofa.

 

a) Dao si potpuno nemogući/nelogičan primjer - koji će to tebe poslodavac kojemu si bio skup sa 23000kn odjednom plaćati 79000kuna? Čak i ako zanemarim tu nebulozu opet se vraćamo na pitanje koje je srž ovog problema, a to je kako Porezna utvrđuje (ne)samostalnost rada. Po svemu dosad viđenom u nekim slučajevima im je bilo dosta da si ispunio jedan kriterij nesamostalnog rada tipa isplate u redovnim intervalima ili kako to oni zovu kontrola financija od strane klijenta/poslodavca da bi te proglasili da si u prekršaju (a kamoli ako ti je to ujedno i jedini klijent, tako nebitno koliki je iznos koji mu naplaćuješ). Tako da s trenutnim nelogičnim ponašanjima Porezne ne možeš doći i reći "maknut ću si godišnje i bolovanja koje sam imao u ugovoru o radu i umjesto toga ću otvoriti d.o.o gdje toga ne bude bilo i samo ću povećati cifru koju naplaćujem od klijenta" i magično misliti da nisi više u prekršaju. Jer ovisno koji ti inspektor bude došao možda će proglasiti da nisi u prekršaju, a možda da jesi pa se ti onda nateži na daljnjim instancama s dokazivanjem toga da nisi u prekršaju - nema ništa gore za poslovanje nego pravna neizvjesnost.

b) Koristiš "logiku" da objasniš kako te Porezna uprava koja se ne ponaša logično i u skladu sa zdravorazumskim očekivanjima ne bude opalila po džepu. Zadnjih par mjeseci je dokazalo upravo suprotno - zakon je namjerno vague pisan, na sastanku sa IPRH su odbili prijedlog da jasno definiraju kriterije (ne)samostalnog rada tako da je jedino logično objašnjenje za takvo ponašanje da žele da budeš u sivoj zoni bez obzira bio obrt ili d.o.o i da te mogu opaliti po džepu kada im zafali para. I pošto je to jedino logično objašnjenje nije poanta da se ljudi plaše time, nego baš suprotno, da su ljudi upoznati s time i da se digne buka u javnosti kako bi se izvršio pritisak na Poreznu da definiraju jasna pravila igre za sve.

 

izzy007 kaže...
I ono što si pitao kolegu forumaša, ja se na to referenciram. Ako plaćam drastično više poreza, kako mogu biti fiktivno zaposlen?

 

Da zaključim, ako me porezna ikad pozove i optuži za fiktivno zaposlenje, ja ću ti se ispričati i reći da si bio u pravu, ali do tad ću ti reći da lupaš gluposti.

 

I evo najveća pogreška u cijeloj ovoj priči, kakve božje veze ima s ičime to što ti plaćaš "drastično više poreza" u tom scenariju? Ako si fiktivno zaposlen i ako imaš d.o.o i dalje plaćaš puno manje poreze nego da si zaposlen na ugovor o radu jer na firmu te ispadne porezno opterećenje 25 - 30% dok na ugovor o radu pričamo o 40 - 50%. Dapače ako odjednom imaš 79k prihoda umjesto 23k zapravo onda (potencijalno) si u još "većem" prekršaju jer u apsolutnom iznosu bi bio dužan puno više para svaki mjesec (makar također plaćaš veći iznos u apsolutnom iznosu) Poreznoj koje bi država uprihodila da si ti taj isti iznos od 79k uprihodio kao brutto2 na ugovor o radu.

 

Tako da nebitno je Poreznoj da li si ti prije imao samo 23000kn brutto mjesečno plaću i da sada odjednom dobivaš 350, 500 ili 900 tisuća kuna godišnje i da na te iznose plaćaš u apsolutnim brojkama puno veći porez. Jer ako smatraju da si prekriveno zaposlen htjet će si naplatiti onu razliku od 25 - 30% do onih 40 - 50% koji bi bio platio da si na ugovoru o radu.

 

Dapače to su eksplicitno i rekli na sastanku s IPRH - to što si d.o.o. te ne štiti od toga da magično ni u teoriji ne možeš biti fiktivno zaposlen i uputili su da moraš kad pričamo o nesamostalnom radu plaćati poreze i doprinose koji su za ugovor o radu gdje možeš čak i inozemnog klijenta koji nema podružnicu u Hrvatskoj prijavit na HZMO (tako da niti to što je inozemni klijent te u očima Porezne nimalo ne štiti od toga da te proglase fiktivno zaposlenim).

 

Čitajući kriterije zakona kojim se utvrđuje nesamostalni rad (tri su kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka) 

Članak 32.e

(1) U skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

 

 

U ovaj prvi upadaju svi. Kontrola ponašanja, pa jasno je da ti poslodavac za kojeg radiš određuje:

 

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu,

2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao,

3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla,

4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca,

5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla,

6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca,

7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.

 

Ali po tome, ako će gledati samo jedan od ta tri kriterija, sve firme koje se bave outsourcing-om su u problemu. Koja banka, osiguranje itd će ti dozvoliti da držiš podatke na svom stroju? Pa jasno je da ćeš se spojiti na njihov VDI gdje je sve konfigurirano i da ćeš koristiti njihovu opremu za rad (mislim na software, koristit ćeš svoj laptop, pc za konekciju na VDI), a negdje ćeš možda na lokaciji dobiti i korisnikov PC na kojem ćeš raditi, iako sad većina ima VDI pa se samo spojiš u možeš početi raditi.

Jasno je da ćeš raditi po njihovom radnom vremenu, i da će voditi evidenciju tvog rada.

Sve gornje točke ti određuje poslodavac za kojeg radiš. Bio ti one man band ili King ITC, Atos, Bilog, IN2, Croz, IBM, Microsoft ili tko već. Svi oni su onda u prekršaju.

 

Nadalje što se tiče kriterija financijske kontrole:

 

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca,

2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca,

3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla,

4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu,

5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.

 

Od ovog gore većina ne ulazi niti u jedan kriterij.  Znači sad imamo prvi kriterij 100% ispunjen, a drugi kriterij 0% ispunjen.

 

I dolazimo do trećeg kriterija:

 

kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa:

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu,

2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad),

3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu,

4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca,

5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica,

6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.

 

I u ovom kriteriju većina ne ulazi. I sad ako i ovaj kriterij je 0% znači ne ulaziš niti u jednu točku ove nebuloze, hoćeš reći da si i dalje u prikrivenom zaposlenju?

 

Jedva čekam čuti, a nadam se da ćete i vi linkati ovdje, kazne koje će dobiti d.o.o. 

Volio bih vidjeti te ugovore na osnovu kojih su zaključili da si u prikrivenom zapošljavanju.

Jer kako rekoh, u prvi kriterij upadaju svi, a u ova druga dva ne bih baš rekao.

 

 

prvo pročitaj neke od zapisnika ili rješenja Porezne uprave, pa onda probaj išta sa sigurnošću tvrditi 

 

jedan od odbijenih zahtjeva IPRH na sastanku s Poreznom je bio: "jasniji kriteriji" - pametnome dosta

 

Ali opet dolazimo na isto, kao što je u komentaru iznad napisano, ti si pravna osoba, povučeš sredstva i zatvoriš firmu, otvoriš firmu u nekoj drugoj članici EU i problem za tebe riješen, a država gubi novac. Kao obrtnik se nemožeš baš tako lako izvući.

SPAWNK4MPER ti mama sri 13.4.2022 21:16

imam pitanje:

javila mi se strana firma koja trazi senior c++ developera( iako ja nisam senior)

radi se o log managementu, hw/sw integration itd

pitaju me koliku bruto satnicu u usd zelim? 

sad, kolika je najmanja satnica da ih trazim a  da ne ispadnem glup/ bezveznjak u njihovim ocima?

i dali bi to morao radit preko d.o.o?