Imam jedno bezobrazno pitanje.

Što je bolje imati u računalu od memorije, odnosno s čim bolje sustav radi ?

Dvije pločice memorije npr DDR5 5600 upiknute u B1, B2 (single channel) utore na ploči , ali s latencijom memorije CL30, ili u dual channel modu, upiknute u A2 i B2 ali s latencijama CL40 ?

U pravilu je uvijek bolje imati dual, triple ili quad chanel.(vise je brže) ddr ram ima mali milijon stavki koje malo utjecu na brzinu/latenciju pa ces ovakve usporedbe tesko naci! 

Prije koji tjedan sam bas citao o CAS latenciji jer me nesto slicno zanimalo pa mozda mogu pokusati odgovoriti.

CL30 je samo CAS latency, odnosno brzina (broj taktova) izmedu neke READ operacije i samog dohvacanja podataka. U ovoj konfiguraciji bi CL30 trebao 10.7ns da dohvati, a CL40 14.3ns.
Ima i drugih vrsta latencije, to su oni brojevi kasnije (40-40-40-77), ali da ne duljim, ovo je zgodan clanak: https://hardwaresecrets.com/understanding-ram-timings/

Single channel i dual channel definiraju bandwidth. Standardne sabirnice su 64 bita u sirini, ako si u dual channelu onda efektivno imas 128 bitova sirine. Mozes to na brzinu i izracunati:
64bit == 8byte, sto ce za single channel dati bandwidth od: 5600Mhz * 8B = 44800MB/s, a u dual channelu bi bilo teoretski duplo, dakle 89600MB/s.
Mozes prenijeti vise podataka u jedinici vremena, a zanimljivo je da se u nekim taskovima smanjuje i realna latencija jer memory kontroler sad moze paralelizirati zadatke. Opet, zgodan clanak: https://gamersnexus.net/guides/1349-ram-how-dual-channel-works-vs-single-channel

U konacnici ono sto je vazno je tip posla koji radis. Moderne aplikacije i gaming preferiraju brz RAM i visoki bandwidth jer su neoptimizirane i spremaju uzasno velike kolicine podataka u RAM. Nesto veca latencija je cijena koju placamo, ali razlika izmedu CL30 i CL40 rama je vjerojatno minimalna (vidi primjer za DDR3: https://www.anandtech.com/show/7364/memory-scaling-on-haswell/3).

Suma sumarum, nisam 100% siguran u tocan odgovor na tvoje pitanje, ali da se moram kladiti, uzeo bih CL40 u dual channelu. Bilo bi zanimljivo ovo staviti na bench, mozda bi bilo nekih sintetickih bencheva u kojima bi nizi CAS bio bolji, ali mislim da u prakticnom koristenju bi uvijek vise izvlacio iz dual channela.

svaki kanal na ddr5 memoriji ima dva 32 bitna podkanala.....znači 64bita širina sabirnice...(ima još i dodatne kanale za ecc, ali to nije bitno u ovoj priči)...

dual channel ima 128bita ukupnu širinu.....

znači teoretski i duplo veću propusnost....

tako da stavljanje memorije u single channel nema smisla....

manje latencije bi imale teoretski prednost samo pri vrlo malom protoku podataka..... u praksi nikakve.....

analogija bi ti bila uska cijev dužine 30cm i duplo šira cijev dužine 40cm ....

iz kraće brže dođe prvih par kapi, ali maksimalni protok je kroz širu duplo veći...

količine vode(podataka) je izdašna....

Evo:
https://youtu.be/VC-xirKsAp4?si=ahOrJ7I5N1hbwb9f

Teorija mi je poznata, no ima i jutubera i na nekim "ekspert" stranicama pišu da je u igrama razlika nezamjetna dual vs single channel, jedino je dual brži u win raru i sličnim apk 

Više vjerujem forumašima, pogotovo sinu Borisu koji je magistrirao overclock, underclock i slično. 

Još jedno laičko pitanje.

Da kupim npr memoriju na 6400 Mhz, koja više nije u jedec standardu već ide samo pod OC, bi li radila kod mene da ju grunem na XMP 6400 ili da ju ručno dignem, ali bez dizanja takta procesora ?

Pitam vas sve.

Hvala !

Razlika je zamjetna u nekim app i igrama ovisno o sistemu i latencijama. Imas na youtubeu usporedbe a i ja sam ih radio.

Nisi mi na ovo odgovorio

 Da kupim npr memoriju na 6400 Mhz, koja više nije u jedec standardu već ide samo pod OC, bi li radila kod mene da ju grunem na XMP 6400 ili da ju ručno dignem, ali bez dizanja takta procesora ?

I daj te linkove na pm, neće tajo drukati drugima 

 - laička pitanja obično traže beskonačno komplicirane odgovore, povezano (pred)znanje teme da bi se ubrzala-olakšala komunikacija samim razumijevanjem termina, rada čipova-računala itd..

-karikirat ću klasičnim laičkim primjerom pitanja .. ''zašto kiša pada?'' .. pitanje je relativno jednostavno i može ga postaviti dijete, no odgovor isto dijete ne može dati, kao ni na pitanje što je duga, svemir, atom.. naprotiv odgovori traže izuzetno znanje a za razumijevanje odgovora je potrebno odgovarajuće znanje-razumijevanje onog tko pitanje postavi ili mu se mora objasniti svaki detalj-termin npr zna li djijete matematiku zbrajanje-množenje, kemiju, barata li terminima računala kao cpu-gpu-ram-sabirnica ili bit-byte..

-naravno, ovaj post će klasično ubiti forum-server kao i želju sudionika-većine za čitanjem.. osim onih koji su za lektiru navikli čitati ratimir-a :)) .. (ne sažetke i copypaste švrercanje..).

-ili tražili ste, dobit ćete.. :))

pa sad.. znamo li (bilo koji par ili pojedino oko koje pokušava pročitati-razumijeti text-post) što je računalo i kako radi? npr elektronički uređaj, radi na struju, u osnovi mehanička zbrajalica koja s dovoljno 'mrava' (dijelova, bitova, tranzistora čipa..) može 'sve' (svašta-puno .. ovisno što želimo i koliko resursa imamo..).

-pošto svi 'znamo' što su npr automobili, kraće auti.. prometala, limeni ljubimci kojima se vozikamo od točke a do b osim ako se prepreka c nađe između, pri čemu auto ima dijelove kao motor, kotače, volan... ali i sic-sjedalo jer bez tog nemamo gdje kao vozač-putnik biti pa i autoradio, klimauređaj, žmigavce (pokazivače smjera) ili svjetla... pri čemu neki dijelovi nisu nužni za osnovno kretanje dok su neki nužni zakonski kao tehnički uvijet pa ako nema svjetla ne smije voziti.. a to nije istoznačno s ne može voziti (kao u slučaju rimčevog nevozila..) :)

-što je potrebno da bi auto vozio? banalno, ispravan auto, kompletan.. no i vozač, pa zatim gorivo, cesta.. jer bez ceste nemamo kamo voziti, dok nam na cilju treba i parking mjesto, tj nisu sve stvari elementarno nužne no u relanom svijetu jesu neovisno jel razlog neki propis ili fizika.

-što je brzina-akceleracija-sila? .. nećemo u fiziku nego laički.. auto a može voziti nekom brzinom b, brži auto će brže, u kraćem vemenu prijeći neki put.. pri čemu je put u metrima-kilometrima a vrijeme u satima-sekundama i tek oboje daju smisao, a za pravi smisao moramo imati i smisao puta-prijevoza, teret-robu-putnika... pri čemu se robotaxi može voziti prazan i to je besmisleno, trošak.. a ako vozi-prevozi putnika tad je to koristan rad, smisao posotjanja taxija, svrha.. mada ekšli rade isto i teoretski u nekom razgovoru možemo reći da teret-putnik nije bitan.. no je, jer je to svrha-smisao prijevoza, tj kvaka-22 kad nešto možemo proglasiti bitnim-nebitnim ovisno što u tom trenutku želimo reći .. a sad su se već svi ili većina pogubili i odustali od scrolanja :)) 

*** pa disklejmer, odričem sva prava-štetu-duševne boli itd.. čita tko želi, ostali i iskusniji preskoče :) ..

-što je brzina računala? pri čemu se računalo sastoji od komponenata recimo cpu.. a cpu je nakupina (više milijardi) tranzistora, .. uz već rečeno, malo jača-naprednija zbrajalica, jer jedino što tranzistor može raditi je biti brojač n+1.. uz podsjetnik osnovne matematike, postoji zbrajanje, oduzimanje za cpu-tranzistor ne postoji nego je to negativno zbrajanje odnosno nije šija nego vrat ili komplement dvojke .. pri čemu je komplementaran rezultat zbrajanja rezultat jednak oduzimanju.. a množenje-dijeljenje su samo ponavljanje iteracija zbrajanja ili druga notacija iste stvari, pri čemu čip nešto može raditi izuzetno brzo u odosnosu na čovjeka, milijardama puta brže.. no to je u osnovi 'mehanika' kao abakus i zbrajalica, brojanje na prste pri čemu je sve ostalo samo nadogradnja (naprednija matematika).. čip-tranzistor tako radi neki mali-jednostavan posao kao mrav u mravinjaku.. no kumulativno milijarde mrava naprave bilo što, kao što su pixeli u slici, odnosno sad imamo i dronove na nebu koje izvode nekadašnje sletove uobičajene za velike prigode na stadionima.. mravi-ljudi.. pixeli... kad su milijarde tad mogu bilo što dok svaki pojedini za sebe ne radi ništa posebno i nevažan je pa čak ako poneki pixel i crkne.. :)

-čip, nakupina hrpe tranzistora, koji mogu imati podjelu-specijalizaciju, u cpu se to naziva registar.. pri čemu neki služe za rad a neki za skladištenje rezultata-podatka obrade...

-čip može biti bilo koji čip.. cpu jer primarno govorimo o računalu, no može jednako biti gpu, audio, mrežni čip.. bilo koji uređaj koji nešto 'radi' pa sve do rudimentarnog opisa stare vešmašine i programatora koji lakše objasni zašto je to u osnovi mehanička zbrajalica ili nekadašnje analogne telefonske dekadske centrale s brojčanikom 0-9 odnosno svaki brojčanik-mjerač kao na kilometar satu auta ili bicikla, broja komada, .. brojač koji se vrti i svaki pomak +1 pomakne na iduću znamenku dok se na puni krug s nulom pomiće idući dekadski zarez-znamenka desetica pa stotica itd.. ovisno koliko nam je širok brojčanik..

-brojčanik bi bio registar.. a širina je koliko bitova, kao i za sabirnicu kojom prenosi podakte, tj ako uspoređujemo s autima, kao broj traka autoputa.. širina sabirnice i širina ceste, broj cesti kao mreža, broj vozila-gužva itd..

-čip, tranzistor, cpu.. u jednom trenutku, takt, može obavljati jedan posao-task.. no pošto to radi izuzetno brzo može stvoriti prividi paralelizma, isotvremenosti više taskova.. a može i biti više paralelnih čipova tj registara kao što je autoput s više traka. .. no u elementarnom opisu ili razumijevanju ne govorimo o više-ostalima, kao što vlak može imati jedan ili više vagona.. koliko više je nevažno-sporedno za primjer ili pravilo, jedan je index-osnova,.. 

-tad sve što može obaviti, brzina rada, ovisi o clocku.. pa tako na 1mhz može obaviti x-poslova, na 2mhz može dvostruko-više-brže.. pri čemu je hz-sekunda-takt, recipročna vrijednost, tj veći broj je manji dio, brži kao što je stotinka brža od desetinke.. a te termine ili razumijevanje o čemu sad pričam mora znati i ono dijete kojem odgovaram.. tj ako dijete to ne zna ne može ni razumjeti što mu se govori, pa postovi često za odogovr uvjetuju opravo ovakve postove koji krenu od st.sedmog i amebe-atoma-nastanka.. jer dijete u tom opisu ne zna ništa pa ni što je desetinka ili hertz.. odnosno u raznim temama je upitno što sugovornici-suučesnici u temi-postu znaju npr što je cpu-gpu-ram ili ih već i ti akronimi zbunjuju.. pri čemu je danas dovoljno bilo koju takvu nepoznatu riječ dvostrkukokliknuti i googleom zatražiti odgovor recimo na wikipediji.. pri čemu je jedini uvjet da čitatelj zna čitati uz još važnije da razumije pročitano da bi sve to imalo svrhu .. kao ovaj post :) ..

-tko sad zna o čemu se priča? ... o brzini, cpu, clocku.. :)

-no sad ipak skraćujem, tj tko je došao do ovog dijela zna što je cpu i clock i ostale pc-termine kao i matematiku-čitanje i sl. ovo je samo bio rezervni-osigurač dio filtera koji eliminira one koji su prošli disklajmer dio kad su trebali odustati :)

-cpu (bilo koji čip, jednako gpu-ostali..) sve što radi, radi kroz ram.. tj svi podatci-rezultati se konstantno preko sabirnice prebacuju iz-u-cpu-ram..

-elektronika, strobefekt, kašnjenje.. isti efekt kojim vidimo filmove kao neprekinut pokret umjesto niz slika, tj skok napona i pad nisu tranutni nego imaju trajanje u milisekundama, svaki impuls, zvuk-slika-toplina.. sama energija-sila u bilo kojem obliku i jedinici vremena.

.. pa tako i ram.. tj da bi ram radio, mora imati napajanje i osvježavanje koje svakih x-milisekundi mora refreshati stanje kako bi ostalo kao stanje tj da se ne izbriše-nestane.. tj ono kad ugasimo računalo i tad sve iz rama nestane, nasuprot trajne memorije kao flash-disk-cd.. uz razliku u brzini na kojoj koji tip memorije može raditi, tj da je to isto tad ne bi bilo potrebe za različitima.. :)

-sve je memorija.. sav adresni prostor cpu-a, svaki fičer koji može izvršiti je memorija ili adresna lokacija u kojoj se nalazi izvršni dio koji nešto radi kao algoritam ili podatak koji treba obraditi.. pozivom neke adrese se nešto izvodi, npr peek-poke, mrežna adresa, zvuk, pixel.. odnosno kamo podatak ide ili od kud ga uzimamo je memorijska adresa kojom sustav ili cpu raspolažu.

-e sad.. smo na korak uvoda u pitanje :)) .. (latencije, brzina memorije..)

-u teoretskom ili početnom dijelu razvoja-evolucije cpu-a .. je sve to isto, radi na istim brzinama i ne govori se o npr količini podataka-rama ili clocku .. jer je za taj teoretski dio nevažno, tj formula a+b=c je osnova dok u realnom svijetu trebamo i realne brojke, veličine, gabarite.. kao što za auto trebamo cestu odgovarajuće širine i parking-garažu dužine.. tj kad imamo stvarni fizički auto tad nam treba i fizički-stvarno ostalo, resursi-materija..

-pa tako evolucijm-razvojem tehnologije cpu nije jedan-jednostavan registar nego stotine, raznih specilalizacija od kojih su recimo SIMD instrukcije važan dio, npr float64, avx .. gpu ima core-shadere-textele.. kako god nazvali specijalizirane-optimizirane dijelove-jedinice koje nešto rade .. i to rade brže-optimizirano upravo jer su specijalizirani.. dok nešto drugo tad možda rade lošije-sporije tj za to drugo postoji drugi dio, odnosno svatko radi ono za što je specijaliziran podjelom posla, kao u firmi, portir, direktor, čistačica, bravar, stolar, kuhar.. političar :)

-tako je i s ramom.. tj pošto sve ovisi o nekom clocku-taktu na kojem tranzistor radi ... do gigaherca, jednako ovisi i o brzini prijenosa-komunikacije tj potrebe da se podatci-rezultati prenesu od točke a do b ili iz registra u registar-lokaciju-adresu.. i ponovo, u početku je tranzistor sve-isto, kasnije se razvijaju odvojeni-specijalizirani dijelovi .. pa je tako nastao cpu+ram kao prva iteracija, a kasnije se cpu recimo razdvojio na gpu-audio-ostalo.. grananje kao evolucijska grana darvinizma ..

i čisto tehnička razlika, ne rade svi dijelovi na istim brzinama, recimo zbog cijene, jer naravno da brže traži više-skuplje resurse.. opet kao s autima pa je fićo jeftiniji od ferarija mada su oboje auti i voze.. :)

-cpu je išao svojim clockom, ubrzavao.. ram ne, jer mu je potrebno zadržavanje stanja, kao što kod metronoma postoji tik-tak, povrat, membrana zvučnika se kao i ljuljačka u parkiću za djecu mora vratiti u suprotnom smjeru i to traži vrijeme, odnosno za to vrijeme ram nije dostupan ili koristan.. i nema nikad dovoljno, tj ovisi.. pa se ram počeo dijeliti na brže-sporije, kao level 1-2-3 ga vidimo u samom cpu i nazivamo ga kešom, no to je ram, isti samo brži na bržoj-bližoj sabirnici pa tako ubrza komunikaciju.. no u odnosu količina rama i keša je problem tj cijena-kapacitet pa se koriste oboje, ram jer je jeftiniji-veći, keš jer je brži-interni..

-teoretski, računalo s kešom je sporije od računala bez.. no samo u slučaju da traženi podatak nije u kešu, tj ako se podatak nalazi u kešu tad je to kraći i brži put, ako ga u kešu nema tad mora u ram a ako nije u ramu na disk-storage-mrežu.. gdje se podatak nalazi.. a zašto je početak tvrdnje da je s kešem sporije.. jer ako keš postoji i koristi se, tad će algoritam prvo tražiti u kešu, pri tome je keš recimo deset puta brži od rama, nevažno koliko puta.. no ako podatak nije u kešu tad je to izgubljeno vrijeme na traženje podatka koji nije u kešu.. i nakon što se potroši to vrijeme, recimo desetina, tad tek krene tražiti u ramu.. i za tu desetinu izgubljenog vremena je sustav s kešom sporiji ako podatak nije u kešu.. no ako je podatak u kešu, tad je višestruko brže + ne opterećuje ostatak sabirnice prometom prema ramu.. itd.. a čisto statističke šanse su takve da će većina traženih podataka biti u kešu što god da cpu radi.. tj hit-miss omjeri su iznad 90% i to je tad efikasan keš.. a to ide do te mjere da je u doba pentača-intel uveo špekulativno izračunavanje (unaprijed) podatka koji možda neće biti tražen-potreban i odbačen.. no ako ga se zatraži tad je ubrzanje ogromno.. banalni primjer je keširanje neke web stranice u browseru pa kad je on učita unaprijed tad klik i eto je.. izgleda nam trenutno, i to je pametan algoritam osnovne logike.. većinu stvari koje trenutno koristimo možemo tako zatrebati, alat-šaraf-maticu.. nećemo šarafljenjem matice 8mm zatrebati maticu 13mm ili ključ drugih dimenzija ili oblika.. to je realna statistika, kao kad radimo palačinke zatrebat ćemo ulje, jaja, brašno, tavicu, .. nećemo u tom trenutku zatrebati vešmašinu, borer, vhs kasetu ili knjigu o džungli.. mada bi teoreski mogli zatrebati bilo koju stvar koja nam padne na pamet no u životu-realnosti i većini-statistici jednostavno to s kešom radi korsit-ubrzanje, osim ako podatak koji trebamo nije u kešu.. pa ako nismo keširali kuhaču-šporet za palačinke tad ćemo ih u tom trenutku morati stvoriti uz veći gubitak vremena jer smo desetinku potrošili na šećer, brašno i sl. .. odnosno algoritam može bolje pogađati potrebno ili vjerojatno...

.. a jako važno za to je i količina rama-keša, odnos koji imamo.. pa kad imamo veći keš tad je lakše pogoditi, kao što je lakše pogoditi bingo-jackpot ako više brojeva prekrižimo..

-možete primijetiti u evoluciji cpu.. koliko raste keš lev1-2-3? daleko više nego ram ili storage.. dok vram na gpu raste brže nego ram.. iz istih razloga, tj brzina-mjesto i gužva na sabirnici što daje brzinu ili rezultat.

-ram .. kako radi?

-tranzistor zapiše neki podatak u mem.lokaciju.. u ram. .. da bi podatak ostao, moramo ga svakih par ms osvježiti.. u tom vremenu je nedostupan, tj dok se zapisuje posotji vrijeme nedostupnosti za ponovni rad, čitanje ili pisanje.. to su vremena latencije ras-cas ... i to su recipročne brojke, manje-je-više.. :) tj razlomak hertza-vremena pa je veća znamenka brža u hertzu no kao pauza veća je sporija tj traži dužu pauzu.. no dobro, to razumijete :)

-karikiran banalni primjer.. ram s cas 10 i ram s cas 20.. mogu biti jednako brzi. tj ako radi na 1mhz i cas 10, tad će na m2hz raditi s cas20 .. tj za ram će stvarno-apsolutno vrijeme kad ne može raditi biti isto, nepromjenjeno, tj njegova brzina je ista.. jedino što se u tome promjenilo je 1mhz na 2.. tj clock na kojem sys radi a tad će sve što cpu radi moći obaviti duplo brže, prenjeti brže podatak.. no ram je iste brzine, pa kad god dođete na bus stanicu čekate dok bus dođe.. čekali sekundu ili dvije.. niste brži, samo duže čekate ... ali ostatak sustava je brži ako radi na 2mhz, pa će tad takav isti ram ako je deklariran na 1mhz i cas10 biti deklariran na 2mhz-c20 i rad će ipak biti brži jer nije samo ram ono što daje brzinu mada je ostao isto usko grlo.. no uz povećanje keša kao amortizera i to prividno nestane pa izgleda da ram nije usko grlo i da guranje na više herca ima smisla tj daje rezultat..

-jedini problem je za bilo koji čip, ... na kojem clocku radi stabilno.. tj da, traži se što viši clokc ali to je i trošak, kvaliteta-cijena, kao i veća potrošnja, zagrijavanje.. problemi, + sinkronizacija i smetnje koje se time poduplaju.

-tako je relativno lako ugurati brzi-skupi ram u gpu jer je gpu skupa komponneta koju samu platimo kao čitavo jače računalo.. tj gpu cjenovno trpi skuplji ram pa zato i ima skuplji-brži ram.. da se od istog rama radi običan bio i preskup tj ili bi bio preskup ili nedovoljno.. a važnije je da ga je dovoljno + cpu s internim kešom eliminira sporost perfierije-rama, pa ako cpu ima veći keš manje je ovisan čitav sustav o sporosti rama.. i zato keš u cpu do pentača raste pa je sad već veći nego što su tad računala imala rama pa i diska.. :) .. blitz iz povijesti, moj prvi quantum disk, zvjer, top.. 62MB.

-što cpu ima više keša, to je manji utjecaj sporost rama, no teoretski bi bila želja-ideal da je ram na clocku cpu-a.. dok je odavno cpu otišao na umožak u odnosu na ostatak preferije od prvih 486dx2 koji su iz tog razloga imali oznaku dx2 .. duplo .. kao što i ddr ima u nazivu, double.. duplo.

-čip-tranzistor može brže, ram ga usporava, ograničava.. kao i sabirnica, pa tad na gpu vidimo ograničenja 64-128-192-256.. širina sabirnica i to po klasama prema top što dozvoljava veći istovremeni promet, kao autoceste-trake pri čemu auti i dalje imaju svoju jednaku brzinu, tj auto-brzina se time nije promijenila, auto je isti.. cesta i gužva..

-a tad pitanje kad je što važno-važnije.. npr ako je šleper velik-spor a motocikl mal-lagan.. količina podataka-tereta koju mogu prenjeti je recipročna-suprotna, pa će motor to raditi brže ali manje šleper sporije ali više.. i mrežni ping i propustnost, .. pri čemu je latencija-ping važan za gaming i sve gdje je dvostrana komunikacija dok je propustnost važna za download tj jednosmjerno.. oboje su dio brzine ili rezultata, kao u gradskom prometu pa se šleperima ne dostavljaju pizze po gradu kao što se ne dostavlja kontejner motorom nego brodom-šleperom..

.. i dođemo do ddr-duble .. kao i dualchanel-uparivanja.. tj kako sys mapira-adresira memorijske banke kojima pristupa kroz adresnu shemu (slično za sve memorije, ram-disk.. uvjek je neka adresna tablica za kapacitet, filesys itd.).. pa tako kao što double data koristi dva brida signala (uzlazno-silazni, impuls).. efektivno (ali ne stvarno) poduplava clock, tako i dualchanel efektivno proširuje kao šira sabirnica, tj istovremeno se kroz mem kontroler može slati onoliko podataka koliko je široka sabirnica-registri, npr 8bitno, 256bitno.. kao utočit nešto u flašu kroz usko grlo.. šire grlo je brže.. dual chanel tad tako mapira banke-čipove na modulu-dimm-a da može sinkrono pristupiti efektivno brže.. tj nije stvarno brže, neog je slično kao zeleni val semafora, sinkrono, tj ako u prvu banku upišem podatak, nakon tog recimo 10ms ne mogu pristupiti toj banci, za to vrjieme pišem u banku 2, 3... s deset banaka imam dovoljno za kontinuriani ciklus čitanja-pisanja koji će eliminirati zastoj, pauzu-čekanje tj crveno svjetlo na semaforu za promet.. pa triple-quad memorijski kontroler to radi na serverskim matičnima za još veći zeleni val-promet.. uz potrebu ta tad npr quadchanel ima barem 4dimm utora i popunjenost modulima kako bi se to moglo tako adresirati-koristiti, sinkrono-kontinuirano.. to je u osnovi dualchanel.. 

-dali je dualchanel brži rad, brži ram?.. ne nego pametnije-optimizirano logikom način korištenja, kao uredno parkirani auti koji tad ne priječe parking-promet ostalima.. tj optimalno se kroisti prostor-resurs s manje uskih grla, ali stvarno nije brzina mada je efekt opet u nekoj brzini vidljiv-mjerljiv.. npr diskovi u raid-u, ako je disk sporiji od sata kontrolera tad će kontroler čekati na disk, ako je disk brži idlat će besposleno.. prosječan hdd je recimo četvrtina propustnosti sata3 i ako u radiu spojim 4diska tad ćemo dobiti idealan-optimalan odnos brzine, tj kao da je spojen ssd pri čemu će i dalje ostati prednost na strani ssd-a u svemu gdje se traži seek kao ping, dok u samom transferu tad imaju iste rezultate.. ako s ramom uparivanjem kanala dobijemo veću propustnost + konstantno, nrp za duga-veća kopiranja gigabaytova.. tad je to osjetno brže-bolje, kao što i keš ubrzava no kad se keš potroši tad brzina padne na onu uskog grla.. a lalkše je te brzine-uska grla vidjeti na hdd ili flash-usb nego s ramom... 

-ili problem sitntetike-test-benča.. i realnog rada.. sitnetika može dati neki broj-index.. no ne mora biti jednako u stvarnim taskovima pa je to teško mjerljivo-usporedivo osim što generički odgovor uključuje da će uvjek isto računalo s istim dijelovima ako bilo koji dio ubrzamo dati isit ili brži-bolji rezultat, tj logika kaže da neće biti slabiji-sporiji.. osim u paradox primjerima npr za keš-promašaj i sl.

-kad je brži-sporiji ram lakše uočljiv-vidljiv.. primarno gad ga se max konstantno koristi, npr kad koristimo intel integrušu igpu.. koja koristi sys-ram.. tad je svaka brzina rama, cas, clock, dual... osjetnije jer se konstantno koristi a gpu je inače veće opterećenje prometom nego što su to ostali periferni kanali kao mreža-audio.. praktična usporedba je i sama potrošnja pri čemu jača gpu može trošiti sama više od ostatka računala.. a u osnovi su svi čipovi-tranzistori 'isti'.. i troše istu struju s istim termičkim problemima-posljedicama, uz naravno razliku klase-cijene pa time i nanometarskog proizvodnog procesa koji smanji napone no poveća količine pa potrošnja ne ide prema nižoj nego ista i raste.. da su iste generacije ram-gpu-čipovo po nanometrima i potrošnji tad bi gpu trošla par puta više od ostatka... odnosno broj tranzistora u milijardama u cpu-gpu to može približno pokazati pri čemu je skoro sporedno što koji tranzistor radi i jel cpu ili ram specijalizacija.

-do prije nešto godina je intel cpu bio osjetno jači od amd konkurenta.. do trheadripera i sl. i imao je osjetno veći keš. .. amd je naučio, povećao keš, keš je u osnovi ram.. nije samo clock i samo cpu ono što daje brzinu pa ni sam ram, nego odnos-omjer, sinkronizacija-smisao.. kao parkign bez auta ili prazna cesta.. đabe je tad imati desettračni autoput, ima smisla kad po njemu ide velik promet a velik promet stvara i gužvu-čepove tj zvjer-klasa računala kao i sportski auto, tad svaka sitnica postane važna pa do tog koje gume osim ćelostonki imamo :)

-fičeri, općenito kao sve u evoluciji-razvoju .. ubrzavaju, ne koliko neka reklama sugrira ili koliko neki sint-benč izmjeri jer nije samo to faktor za konačni rezultat, tako i dualchanel pomaže, efektivno ubrzava ovisno o trenutnom tasku a računalo uvjek radi razne taskove neovisno što mi radimo neki-jedan npr gaming.. jer i dalje radi mreža, disk, antivirus itd.. tj ni pojedini fičer ne mora pokazati bitnu prednost, ovisi u kojoj situaciji, ovisno o veličini-količini i specifičnosti nekog taska ili podatka, kao što nije isto u vrećici prenjeti kilogram krumpira ili tonu, dasku od metar ili deset metara.. nešto možemo sami za nešto treba više ljudi ili alat-stroj.. mada je u osnovi na papiru isto, u stvarnosti nije.. pa do tog da nije problem ako auto na parkingu parkira tako da zauzme dva mjesta ako imamo još slobodnog.. problem je ako nemamo a to znači da parking dije dovoljno velik, da je auta previše a da tek ponekad optimizacija-pamet-logika može iz istih uvjeta-resursa dati više, tj naravno da će uredno parkiranje biti optimalnije-bolje.. s računalom koje održava znalac neće biti problem smeće-malware appsi koji parazitiraju i troše resurse pa će s istom količinom rama raditi zadovoljavajuće kao i to da nije riješenje dodati ram jer neovisno koliko ga imamo ako i imamo više-previše nema koristi, tj ostane važnije da računalo nije zaklano parazitima koji troše resurse na nešto što korisniku nije potrebno npr mineri-crypto ili čisto smeće..

-pomaže li tad dualchanel ili je važan cas? mhz? .. brži čip će bit brži uz iste ostale uvjete ili barem jednako brz.. neće biti sporiji u većini slučajeva. .. no razlike ili korist ne mora postojati, može biti i kontraproduktivno npr povećana potrošnja-zagrijavanje kao oc pogotovo kad nije potreban, kao auto od 100-200konja ne treba 300konja.. tj treba samo za trku dok govorimo o običnoj cestovnoj vožnji i ograničenjima prometa kao i osobnom autu.. ili računalu i potrebama.

-brže je često nelinearno skuplje, onako 'duplo' nego što bi bilo 'realno'.. tad imamo problem, npr kupiti više jeftinijeg a time i vjerojatno sporijeg rama ili manje bržeg.. odgovor? ovisi, o potrebi, količini i taskovima koje će juzer na tom računalu trebati.. npr koliki gepek treba imati auto? 300litara-500 ili prostor kao veći kombi par kubika? zatim ako u taj prostor gepeka stavimo neki prosječan teret-volumen.. koliko je to kilograma, 100kg ili 10.000kg? u šleper može 20-40t.. što da u gepek auta natovarimo olovne poluge ili zlato? .. kakav teret mislimo prevoziti i treba li nam tad specijalizirano vozilo.. o tome ovisi odgovor o gepeku a gepek je pandan ramu, prostor za storage-podatke, kao i kapacitet diskova.. postoji dovoljno, prosječno a postoje i izuzetci.

-problem pc-juzera što poželi imati šleper s performansama bolida f1, bez vozačke, na ćelostonkama jer ga gume ne zanimaju .. šleper je pandan servera i sl. računala za konkretan task, kao traktor, autobus, .. osobno vozilo nije traktor-šleper-motocikl.. zato i postoje različite riječi i različita vozila-kategorije.. pa i za računala ili ram vrijedi jednak kriterij, što se misli raditi, pri čemu juzer ne mora imati tehnička znanja da bi znao što ekšli treba, kao što ne znamo ništa o opterećenju osovine kad kupujemo auto, ne znamo ništa o gorivima, atomima, fizici.. ne moramo čak imati vozačku za kupnju-posjedovanje.. čak biti talibanac kojem auto služi kao oružje... no s autima juzeri manje griješe, jasnije im je čemu koje vozilo služi ili zašto je skuplje-jeftinije i što će na kraju izabrati pa sve do cijene guma ili alufelgi..

bios, računala-tranzistori.. računalo je u osnovi malo jači calculator :) ... a bios zna dovoljno + ima calculator, zna.. zna bolje od prosječnog juzera i reklame xmp postavki za ram-cas-clockove.. uz ponovno napomenu, reklami je svrha prodati-zaraditi.. ne činjenice nego šarena reklama i da juzer kupi pa to što nešto piše ili je deklarirano ne znači da je dobro, da radi ili da nema problema.. npr rušenje-smrzavanje kao posljedica.

-bios tako defaultno automatika zna kako podesiti cpu-ram odnose, clockove i casove-mapiranja.. bolje od prosječnog juzera koji ne zna ništa, tek pojedini guru može ručnim pimplanjem možda nešto bolje-preciznije no to je u klasi extrem oc-a kao i tekući dušik.. ne normalno korištenje.. tj u 90% nema potrebe ili koristi od ručnih postavki ras-cas-a, jer to bios zna i podesi optimalno.. jer calculator ne griješi a samo je pitanje kako je nabrijan profil tj koliko extremno želimo izvući snagu.. pri čemu je jedan stari šef f1 tima imao pravilo da ako nakon prolaska kroz cilj i dalje vozi, nije dovoljno nabrijan.. tj treba se raspasti kad prođe cilj.. po mogućnosit ne metar prije no to mu je bilo draže nego da radi za iduću trku .. osim ako je pobijedio. .. da je cilj juzera tako nabrijati računalo za jednokratni rad do pojave bijelog dima odgovor bi bio jednostavan, sve na max, clock-napon pa dok ide.. kao stisnuti gas papučicu do daske.. no to nije vožnja-korištenje, to je kratkotrajno divljanje bez svrhe osim postaviti recimo benč rekord a pošto nismo natjecatelji tad takav razlog ne možemo ni imati kao opravdanje.. :)

-ram.. klasa-nominalne oznake i stvarnost.. npr aktualne su ddr4, starije 3 i nove 5 no odnos je isti osim brojeva megahertza ili deklaracije-opisa.. pa tako ako je neka memorija deklarirana na npr 3200-c20 to je ekšli jednako kao 1600-c10... no to je točno samo kad gledamo ono što stvarno može-radi ram.. dok će ostatak računala primarno cpu imati koristi od višeg clocka pa će bolje rezultate ostatak dati na višem clocku dok je ram zapravo isti recipročni razlomak odnos.. pogledajte malo tablicu u primjeru za ddr4..

-a naravno.. nije isto napraviti nešto što radi na 1600 ili 3200 hz, stabilno.. tj kako to ide s razvojem, kako proizvođač čipa uhodava-standardizria, smanjuje škart-greške, poboljšava proces, tako postupno diže clock + tako i tržište bolje prodaje robu, kao što je to suprotni recept s recimo nvidia-gpu najnovije serije 5 i prodaju samo najjače-top, na kapaljku.. kasnije će doći jeftinije-slabije..

-kod svake generacije je napon bio glavno ograničenje kapaciteta-rada.. pa je prelaz na novij-idući broj bio kad se snizi napon, lančano po brojkama, ddr2-1.8v, ddr3-1.5v, ddr4-1.2v.. uvjek po -20% dok je +/-10% unutar standarda ili oznaka za L-low.. tj undervoltanje i overvoltanje kao i overclockanje..

-undervoltanje.. ako čip radi stabilno to pokazuje njegovu kvalitetu-preciznost.. može više, može stabilno.

-overvoltanje, nužno zlo, da bi radio, no posljedice gubitak robustnosti-trajnosti-pregrijavanje..

.. i npr reklama, koja reklamira da ram može raditi na višem naponu? -to je ekšli gluparija-oximoronski.. no kupci popuše, kupe.. 

-ram, keš.. npr kako po cijeni-snazi cpu znati koji je jači ili zašto.. možemo okrenuti pitanje, zašto je neki cpu skuplji.. čega to ima više-naplaćenog? .. na ćoravo možete zaključiti da je to stvar jezgara-corea ali i keša-količine l3.. pa na ćoravo ako vidite podatak l3 keša možete znati koji je jači-skupji-noviji cpu i recimo poslagati ih po tom kriteriju pri čemu ne morate znati ništa o cpu tehnologijama čak ni tko su intel-amd .. pa tako threadriper ima recimo 256-384mb lev3.. jer bez tog je jezgra beskorisna, kao bez rama.. šleper-šasija bez kontejnera za teret .. tj ram je sporednij što je više amortizera-keša kojeg se dodaje upravo zato jer se ram ekšli ne može ubrzati koliko se želi dok je realtivno lako povećati broj jezgara i poduplati ih.. zamislite da u gradskoj gužvi poduplamo broj automobila.. bez ceste, parkinga pa i bez putnika ako voze robotaxiji? :) ..

-gpu-vram.. jača će u logičnom pravilu imati više, no u biznisu zaradi kad se ispuca prva skupa-top serija tad krenu slabije pa im dodaju više radma i juzer kupuje jer vidi veći broj.. mada takva bez snage ne može iskoristiti adekvatno više rama a kao kupcu je matematički logično platiti više ako u istoj klasi jedna ima npr 8 a druga-skuplja 16gb vrama.. i to koriste za prodaju, reklame.. pri čemu je inters kupca-korisnika suprotan proizvođačevom-trgovačkom..

-rama prvo moramo imamti dovoljno.. ako ga nema dovoljno, problem.. višak os kao win zna iskoristiti no višak je višak.. nevažan, manjak je problem, ne radi.. (nećemo u swap i sl. mogućnosit).

-po tom kriteriju je važnije imati dovoljno rama, tek idući kriterij može biti brže.. pri čemu sve plaćamo pa nije baš svejedno..

-a brzina nije ono što piše u reklami.. nego nešto uvjetovano ostatkom-realnost-mogućnost i taskovi.. pa i kvarovi-opterećenja ili pad performansi pregrijavanjem-thrrotlanjem kao za diskove-hdd-ssd-nvme..

-brzina po kojoj cijeni? posljedice? štedjeti na gumama? auto koji vozi do 50-100kmh može proći, onaj do 200-300kmh neće.. prvi zavoj ako je stisnuo gas je kraj priče.

-čipovi nisu baš tako usporedivi.. no nije samo ram i ras-cas-clock jednostavan odgovor, nego ovisi o ostatku, mbo-chipset-cpu i taskovi, što se konkretno radi pa u jednom primjeru može biti brže u drugom sporije.. nrp nevezano koji filesys se korisit, jer ako ima naprednije fičere kao journaling tad verificira zapis, zapisuje logove, permišione itd.. dok glupi fs kao fat32 to ne radi i ovisno o testu može biti brži upravo iz tog razloga u takvom sint-testu.. tj kad gledate benčeve za diskove vidite seq. zapis i količine 1k-4k.. jer nije isto, mada je u testu isti hw, isti medij.. nije isto već po tome koliki je podatak koji se koristi u testu za zapisivanje-čitanje .. što je tad točan odgovor koji disk je brži ako je jedan brži s malim podatkom a drugi s velikim, motor-šleper za dostavu pizze ili specijalnog tereta od 100tona? .. internet gaming-streaming ping i bandwidht.. nije jedan linearan odgovor što je brzina tj konačni produkt je umnožak tih faktora dok su ras-cas timinzi dijelovi povezani s frontisebus cloclom i omjerom-razlomkom u syncanom dijelu koji može dati efekt protočnosti kao zeleni val.. i usporedba, ako sad u špici-gužvi prođem kroz grad za recimo pola sata vožnje reći ću da je to brzo, dok bilo koji zastoj npr sudar može uzrokovati sat zastoja.. ako vozim zelenim valom 50kmh tad je to brzo za takvu usporedbu, no za autoput je to već presporo.. brzina je ista, auto isti.. promjeni se svijet, relativnost, cesta-autoput i već je odgovor drugačiji mada je u apsolutnom broju odgovor isti 50kmh..

- tako nešto se može reći i za ram.. i važnije je imati ga dovoljno nego koliko je brz dok će automatika-bios optimalno podesiti i radit će godinama.. ako nije dovoljno tad treba jače računalo ili srediti stanje npr smeća-parazita-viška.. najmanje problema sporosti u radu računala riješavamo bržim ramom tj praktički ne posotji takav primjer, dok za bržu gpu ili disk posotji.. što nam to govori? :)

** disklejmer-2.

-ima živih? :)) sorry.

-no čemu takvi postovi, čemu ih čitati.. ili sjeća li se tko na kraju što je u prvom-drugom.. odlomku? .. realnost ali i smisao tema-foruma.. čita tko želi, ako želi.. sudjeluje na način kako misli da je prikladno uz ostala pravila, moderiranje itd.. pa tko ima primjedbi, ovaj put ću preskočiti, jer bi to ubilo osim smisla i forum-server :)) ..

hahahaaha koji kralj

živio ti meni

motaj, gasi, daj mu plaketu...

nisam mjerio ali ovo mi djeluje kao ozbiljan kandidat za nagradu u kategoriji  "naduzi besmisleni odgovor u povijesti bug foruma, koji se mogao napisati upotrebom svega 5 rijeci i tri interpunkcijska znaka" (patent pending)......

 Uh, dobro je.

Srećom pa si skratio, šta bi tek bilo da si nadugo i naširoko nastavio 

koje je ono bilo pitanje....

ihush gpt

Dakle, sve je relativno.

 - ako ti je promaklo, nešto kao odgovor. .. brži ram će biti brži, neće 'smetati'.. no ne treba se previše zamarati ramom, važnije da ga ima dovoljno a brzina je relativna + računalo (bios-automatika) zna dovoljno za optimum.

 -da.

-postavi si pitanje jesi li ikad ti (i ostatak ekipe s foruma-teme) krenuo 'pojačavati' računalo koje je slabo u nekom radu-gamingu na način da ubrzavaš ram i da je to odgovor-riješenje a da bilo koja druga komponenta nema x-puta veći utjecaj, od najsporijeg diska do cpu-gpu ili chipset-matične, brža mreža za lan-gaming, optika za ping..  -sve to bilo koji zahtijevan task kao gaming konkretnije ubrza nego što se može primijetiti razlika u npr profilima postavki rama ras-cas kao ručni finetuning ..

-jedini primjer kad se primjeti ubrzanje je oc matične-frontsidebusom, kad se sve linearno podigne za 5-10%, cpu-chipset.. pa usputno i ram clock, no i dalje u toj priči je ram zanemarivo malo utjecao na ubrzanje taska mada je on možda najvažnije usko grlo jer se konstantno koristi za sve što radi cpu .. odnosno upravo zato za gaming gpu ima vlastiti ram kako bi se taj promet sabirnicom rasteretio-izmjestio.. i kvaka-22, najviše od takvih postavki ili bržeg rama može profitirati igpu-integruša, koja koristi sys-ram, no ona je u pravilu i najslabija gpu pa kad se žele performanse-brzina koristi se naprosto jača-brža diskretna-dodatna gpu više klase..

-i druga kvaka22, SoC, integracija, jer kad je sys na jednom čipu, eliminira se mbo-sporost periferije, kao arm ili apple-m-cpu.. pa je u tom čipu sve, cpu-gpu-ram.. i to je brže od bilo kojeg sustava koji ima mbo za tu svrhu jer naprosto u čipu to može biti brže, tehnologija-clock i smetnje kao i duljina linija signala .. što je zgusnustije-manje to je brže, pa će tako jednog dana integrirka biti najbrža ili će nestati razlika cpu-gpu jer sve to je čip-tranzistor samo je pitanje klasifikacije ili specijalizacije.

-zamislite da umjesto keša lev3 imamo ram i to recimo 30gb.. to je m4 cpu. .. a kod njega nema pimplanja po ras-cas timinzima pa ni uobičajenog overclocka jer to je mac, upališ-radi .. a radi dobro-brzo. I postaviti si pitanje, zna li apple optimalno-najbolje složiti maca ili to juzer može-zna bolje?

-nvidia gpu.. soft alatima možemo podešavati ledice, brzinu vrtnje-buku ili pragove temperatura za rad-opterećenje.. i možemo oc-ati, dizati clock gpu-vrama... daju nam to za igranje unutar nekog malog raspona.. zašto? primarno zato jer je mamac i važnije da tako rade tvornički veći dio serije bi bio problem-škart-nestabilno.. dok kad juzer to klika ako je nestabilno nikom ništa.. nije pod jamstvom itd. -no zato što je gpu daleko zahtijevnija za tipične taskove nego što je cpu-generički tad je svaki oc clocka ili rama u benču lako mjerljiv-vidljiv.. isto takvo ubrzanje na cpu-računalu nije tako vidljivo pa do zanemarivo, tj to je kao razlika auta na autoputu i po gradu, po autoputu će svaka konjska snaga više biti vidljiva u brzini, u gradu ne jer imamo gužvu, ograničenja, semafore.. takva slikovita razlika je gpu-cpu tj taskovi a time i sama razlika-korist ili mjerljivost oc-a ..

-na gpu će brži vram dati konkretno brži-veći rezultat, na računalu cpu-ram mada je teoretski isto, neće biti vidljivo ili samo postotak-postotka.. time i skoro beskorisno o tome uopće razmišljati ili 'brinuti'.. :)

-nasuprot tog, treća kvaka22.. kad će se primijetiti ubrzanje.. npr imaš računalo-x.. komponente i recimo cpu i5... i sad scenarij, isto to računalo, izvadimo cpu i stavimo drugi, npr celeron ili i9.. u čemu će biti razlika i kakvi će biti rezultati? hoće li rezultati utjecati i na memorijske brzine? -hoće. .. što nam to kaže? tj koliko može biti razlika s recimo i9 i najsporiji dostupan ram na tržištu vs celeron i najbrži dostupan ram.. koje računalo će biti brže pri čemu je sve ostalo isto.. ?? .. kad imaš te odgovore tad znaš što (ne)vrijedi ubrzavati ili kad.. u kojem slučaju ili izuzetku itd.

-ispadne da ram utječe na performanse kao aerodinamični retrovizor lijevo-desno na autu, pri čemu sama dinamika zbog otpora na nižim brzinama uopće nije bitna, može biti kocka, tek s 50-100 postane mjerljivo a s većim brzinama više.. tako nekako utječe i ram, dok za brzinu kao amortizer imamo keš lev1-2-3... pa formula nije jednostavna-vidljiva-osjetna na malim razlikama tek u extremima ili usporedba s m4-cpu soc ili gpu..

-izmjeriti najsporiji dostupan ram performanse nekog računala i najbrži dostupan ram.. razlika će biti u sintetici, nevidljiva u realnom radu.. i to do (iz dupeta) 5% na tasku koji je ram-intenzivan pa je mjerljivo, primarno sintetika..

-naravno, kad se slaže top-zvjer tad se stavi i brži ram.. no realno je to sporedno-neprimjetno ili relativno nevažno .. :)

Svakako si u pravu jer svaka komponenta mora biti top usklađena da bi dobio kvalitetan boost.

Nisam overklokao cpu ni memoriju 10 godina, a kad jesam znao sam daa je moj rezultat bolji ili lošiji od nekog trećeg jer je razlika i u matičnoj, memoriji, primjerku istih itd. pa i sam CPU nije isti kod svakoga, iako je identičan model. 

Nego, pitao sam za single channel jer ima masa novih videa na you tube, čak i tekstova u ozbiljnim časopisima gdje govore i pišu da nije velika razlika u singl vs duall channel kod današnjih matičnih s boljim čipsetima.

Za dual channel kažu da pri čemu veći broj kanala može povećati performanse računala, posebno za igre i zahtjevne aplikacije. ( a i ne mora).

Jedan primjer 

In general, dual-channel memory can provide a slight performance boost compared to single-channel memory, especially in tasks that involve heavy use of data processing. This is because dual-channel memory allows the processor to access two memory modules at the same time, which can improve the overall speed and efficiency of the system.

Nije to tako drastično ubrzanje da se uspoređuje promet na autoputu s dvije prometne trake u odnosu na onu s jednom, ili da budemo korektni uglavnom nije drastično odn. duplo, a ponekad nema razlike kao što sam vidio kod jednog ozbiljnog jutubera na igrama.

-opet disklejmer, .. čita tko želi.. ostali bajpasirajte :)

-'sve' što si pronašao u vezi single-dual i bustanja performansi je 'točno' :) .. tj teorija i praksa.

-prvo pravilo.. više se može osjetiti bilo kakvo poboljšanje-optimizacija na užem grlu nego na širem.. npr prolaz za jednu osobu ako proširimo za dvije, dok s devet na deset više ni ne primjetimo odokativno..

-zatim, samo usko grlo je primjetnije što je veći promet-opterećenje.. kod manjeg naprosto nije ni usko grlo, npr protok vode i uska cijev, nema uskog grla dok je količina vode manja od protočnosti cijevi.. tek kad je veća..

.. što nas dovodi do situacije da će teži taskovi (ono što kažu heavy data processing..) više-izraženije pokazati probleme-poboljšanja za red iznad.. pri čemu sve što cpu radi radi s ramom, bilo koji podatak-rezultat uzima i vraća u ram.. konstantno.. osim, keš, koji zato i postoji jer je ram spor u odnosu na cpu tj od razdvajana clockova cpu i ram čipova je započelo i dodavanje-povećavanje keša upravo iz tog razloga.

- i problem (točnije 'problem' suprotnog značenja, jer keš je riješenje tog problema..) zbog keša ne možemo ni vidjeti 'stvarne benefite' osim teoretske npr dualchanela.. jer keš ubrzava višestruko dok su ovo sve male sitne optimizacije, ne stvarne brzine nego logika, kao sinkronizacija rada banaka-čipova na modulu dimma (za laike ram pločica na kojoj su čipovi ..).

-npr gornja tvrdnja je pogrešna.. da cpu može pristupiti dva modula istovremeno, tj to je neznanje-nerazumijevanje + cpu to može uvijek, pristupiti svim komponentama-konstantno.. to nije dualchanel-fičer-prednost..

-stvar uopće nije u tome da cpu pristupa ram-čipu.. nego brzina-način rada ram čipa, koji kad u jednom clocku radi read-write.. određeni broj milisekundi je nedostupan.. tad ne može raditi, ne može se pristupiti a dual tj mapiranje banaka rama kao brust mod radi logičku podjelu-sinkronizaciju, tako da svakoj banci pristupi u idućem dijelu dok je prvi dio u pauzi-nedostupan i kao u raid-u, podatak se razbije na dva dijela-polovice, zapiše u prvi čip pola u drugi čip druga polovica kao što se u čitanju tako čita, ista osnovna logika raid polja.. i isti benefit -duplo brže minus logika koja time upravlja pa to ispadne 90%..

-istu foru, pristup-rad-brzinu imaju i prastara računala bez dualchanela npr edo-ram i burstmod kao i hdd-cd.. bilo koji sporiji medij koji tad nekom logikom radi na način da paralelizmom ili odbacivanjem kontrolnih dijelova ubrza rad.. npr na primjeru hdd-cd (ili gramofonske ploče).. klasično, za svaki blok-sektor podatka, glava-akutator mora skočiti do toc-a i pročitati adresu bloka kojeg želi čitati-pisati pa zatim pozicionirati glavu na tu poziciju diska.. to je ono zujanje koje se čuje u radu mehaničkog diska tj akutatora-ručice glave.. i cd je daleko sporiji u tome, tromiji, .. no kad se kao niz-stream pokrene neki npr video i kad logika kaže da ne mora ići do tablice nego čita-piše idući blok pri čemu posotji rizik da je promašen-kraj no za to se brine eoc oznaka pa dok je medij-čitanje-pisanje ispravno radi.. i to je burst način, čista logika koja optimizacijom-odbacivanjem 'nepotrebne kontrole' ubrza rad.. ram koristi sve te i slične trikove dok se konstantno za sve korisit ecc (inače praktički ne bi postojao ispravan zapis-memorija..).

-diskovi u raidu su pandan dualchanel mapiranja.. time nije disk ili ram postao brži, nego ukupni rezultat-transfer, prijenos, ne seek-adresiranje, ne ostala logika.. kao što se za ddr ne kaže da radi na duplom clocku nego efektivno duplo.. no razliku u raidu kao brzinu vidimo kod svakog kopiranja (ne u bootu kad se učitavaju stotine malih fileova, ikona, configa.. upravo zato jer tad paralelizam ne pomaže kao burst, jer više vremena disk gubi na seek nego što dobije paralelizmom pa i u raid5 s 4-6 diskova seek ostaje isti, poveća se samo transfer, ne sva-stvarna brzina..).. 

-u ramu to ne vidimo tako osjetno jer keš to anulira..

-zatim, npr u gamingu.. ne vidimo jer .. jer za gaming i ono gdje bi se to primjetilo koristimo 'pravu' gpu, koja ima vlastiti ram.. tj na učitavanju igre-levela se učita sve potrebno kao texture i tad sve gpu-vram ima u sebi, ne opterećuje sabirnicu-ram.. pa je tad iz tog razloga za gaming nevažna brzina rama.. tj za same gaming-texture i sl dijelove, no i dalje radi cpu ostatak taskova kao zvuk-mreža-ostalo.. pa je i dalje važna brzina svega, pa i rama.. no zanemarivo malo primjetno, zbog keša.. tj više se primjeti samo kod korištenja igpu-intelice-integruše.. a nju kao kvaka22 u pravilu ne koristimo za gaming-jači.. mada je nova iris-arc u rangu recimo gtx1050.. i opet će takva zasebna biti bolja s boljim rezultatom u konačnici jer neće opteretiti sabirnicu-ram dok integruša to radi .. a kad to radi integruša tad je i 1-5% ipak primjetno.. (broj iz dupeta ofrlje..).

-problem rama i procjene benefita od brzine.. npr složimo najjače računalo, top, .. i stavimo nrp 4-8gb rama.. bit će u većini težih taskova-appsa-gaminga slabo-sporo, koristit će swap.. jer rama nema dovoljno, dodamo ram i sve prodiše.. osjetna razlika, dok ne postoji tako spor i tako brz ram-razlika brzina-clocka, da bi bez sintetike-benča primijetili bilo što u radu.. promjena diska i bez benča ubrza, promjena cpu-gpu.. za ram jednostavno 'nevidljivo' pa i nemjerljivo u stvarnosti osim papirnate teorije koja kaže da će biti isto ako ne brže.. no često je isto i neprimjetno vrlo rijetko duplo ili +90%.. dok u raidu s diskovima to lako osjetimo.. a sve zbog keša.

-stari cpu-računala.. imali su u biosu opciju gašenja keša.. pomagalo za rušenje rekorda tetrisa i sl. .. tj na 386-486 je padala 'kiša' kockica-tetrisa na višem levelu.. isključivanjem keša je pad brzine ranga x100.. usporedivo s at-286 ili spectrum-comodore cpu snagom.. ta gen je imala 1kb, zatim skupi intel 8kb keša.. danas ima 30-60mb a zvjeri više.. ponovo, prvi hdd mi je imao 62mb ... tek da juzer-laik dobije osjećaj koliko je to 'memorije' (jer sve je memorija-storage, ram-disk..) kao odnos-omjer-količine.. npr koliko je teško 100kg to svi znamo-razumijemo i tad možemo razumjeti odnos-potrebu npr zašto auto-fićek s 4-osobe stokilaša na uzbrdici neće povući.. osim nizbrdo :) ..

-odnosno, da sporost (razlika brzina cpu-ram-periferije..) nije već odavno kompenziran-riješen.. ne bi ni bilo brzog razvoja-rasta.. a to anulira jedno drugo, tj da nema keša tad bi svaki trik-ubrzanje rama bio osjetniji ili u manjoj bazi statistički vidljiviji kao kad s jednog komada robe podignemo proizvodnju 100% na dva komada.. i dionice na burzi skoče 100%.. a samo jedan komad je više.

-usporedivo je s autoputom.. više traka, na način da nisu važne trake dok si sam na cesti, tad je jedna dovoljna, ostale su tad višak.. a kako raste gužva-promet tako postaju potrebnije.. no teoretski, da svi voze uredno kao vlak-pruga-vagoni i dalje bi bila dovoljna jedna traka.. no što s preticanjem? što sa sporijim vozilom ispred koje nas koči? tj druga traka za preticanje-obilaženje nam treba-korsiti samo u tom trenutku, ostatak može biti samo jedna, odnosno zato se sad na dionicama velebita na uzbrdici dodaje treća.. eliminira se čep-zastoj-usporavanje.. auti su i dalje isti, nisu brži-sporoji, nije ni ram time brži, samo logika-optimizacija-sinkronizacija..

-zato je ovo što si pronašao online točno, tj mada teorija dozvoljava i duplo-ubrzanje, realnost je da nema posebne razlike + npr hybrid dual.. pri čemu sama matična-bios-chipset remapira banke na način da ih koristi kao dual tj sporedno je u kojem utoru je fizički modul i imaš li paran broj modula u parovima dimm utora.. a to je samo soft-logika, nije čarobni štapić nit je ram time postao brži.. a opet je i taj fičer sporedan kao i to imaš li jedan ili dva modula rama u računalu.. mada će teorija uvjek dati prednost parnom broju upravo zbog dualchanel moda (triple-quad..)..

-prosječan juzer s računalom, ako ima par modula npr 2 kom po 8gb je teoretski u prednosti vs 1kom 16gb.. i to se može vrlo lako testirati-provjeriti.. može staviti u parne utore i imati dualchanel ili raspariti i imati samo single.. hoće li u radu vidjeti razliku? -neće.. tek u specifičnom sitnetičkom benču koji mjeri brzinu rama.. ne u gamingu i sl. jer se tad već koristi puno više važnijh resursa pa je ram manje vidljiv-mjerljiv tj u igri se to svodi na recimo 1fps razlike.. nevažno, više dobije recimo oc-om npr +5-10fps.. ili boljim driverom koji koristi neku optimizaciju, ispravlja bug, dodaje fičer.. više utječe kvalitetan driver nego ram.. i ponovo da stavimo najsporiji dostupan i najbrži razlika je neprimjetna ili prije statistička greška-odstupanje kad ponovimo isti test-benč npr u igri neog što to daje ram.. mada je nakon cpu najvažniji dio.. tj ram i cpu su najvažniji, jedno bez drugog beskorisni.. no to nije od jučer-danas, nego odavno pa je već i evolucijom riješeno-ubrzano, kešom i sl. pa nije tako vidljivo kako bi na papiru teoretski bilo. ..