Pozz drustvo! Evo uzeo vengeance 32gb kit za racunar! Vidim da je samsung c-die i koliko citam da je to odlicno! Jel bi neko mogao pomoci malo da sredim timings? Da to bude kako treba?! Trenutno aktiviran xmp u biosu na 3200mhz.. evo i slike trenutne situacije

Nema tu "shortcuta" tj jedina opcija ti je samostalno podesavanje i isprobavanje. Traje danima za uraditi kako spada ako zelis 100% stabilnost. Ukratko - stavis loose timinge (recimo ti s XMP profila), dizes frekvenciju dok ne dosegnes onu na kojoj vise ne boota, pa dizes voltazu ako zelis pokusati vece frekvencije, pa testiras stabilnost detaljno, pa onda zatezes timinge.

I ako je zbilja Samsung C-die, to ti je prilicno sranje :) Jedan od rijetkih koji ne skalira s voltazom odnosno iznad 1.35V postaje nestabilan pa ti je samim time jako limitiran prostor za OC. Rekao bih da ti je nekih 3600/C16 plafon, moguce i nize.

Link na bibliju DDR4 OC:

Link

Hvala ti na informacijama! Ja sam mislio da je ovaj samsung c-die dobar...ali nalo cu iscitati ovaj link sto si postavio..

 Predlažem ti da pogledaš koji stariji video od Buildzoida, on je "specijalizirao" memoriju da se tako izrazim, na žalost ne mogu te uputiti na specifični video s namiještanjima za ddr4 ali ja sam po njegovim uputama namjestio ddr5 i to bez dizanja napona, napravio je video s apsolutno svim namještanjima za ddr5 do posljednje latencije koji radi na svim hynixovim ddr5 memorijama i upravo kako je i rekao sve mi radi, nažalost više ne mogu naći niti taj video ali vjerujem da postoji neki koji se tiče ddr4 samsunga koji je u to vrijeme bio najtraženiji i općeprihvaćen pa vidi i potraži ukoliko želiš.

 Mijesas kruske i jabuke, ovdje pretpostavljam pricas o Samsung B-die koji je najbolji (bio, mislim da se vise ni ne proizvode), u smislu isao je dobar bin i na 4600+ MHz i imao daleko najbolje timinge, al kolega ima Samsung C-die koji je nesto totalno drugo iako su oboje Samsung...

Istina je da se moze potraziti na redditu i sl. za Samsung C-die pa kao neka polazna tocka, sta su ljudi uspjeli postic s njim, koji timinzi su najkriticniji itd, ali opet varira od jedinice do jedinice. Evo ja sam upoznao u detalje dva razlicita Micron E-Die kita, i iako su generalna pravila za njih ista (relativno los TRCD i tRFC), opet mi je prvi kit bio na 3800/C16 na 1.4V, s 290 ns tRFC i 19 TRCD, dok drugi kit za 3800/C16 zahtijeva 1.43V dakle dosta vise, i uz to ima losiji tRFC (320 ns) i 21 TRCD. Zato i kazem da je jedini "pravi" put jednostavno citati linkani guide i malo usput i nauciti i tjunati vlastorucno. U suprotnom, bolje samo upaliti XMP i bok...

Pričam o safe timinzima od buildzoida po kojima sam i sam namjestio, po difoltu su preopušteni a on je napravio tutorijal upravo za takvu namjenu, dakle nikakva nabrijavanja ali može poslužiti za polaznu točku za nabrijavanje, uopće nisam siguran postoji li na njegovom kanalu takav video za ddr4, za ddr5 postoji.

https://www.youtube.com/watch?v=H-Ofj5nIYfY

Evo ti moje postavke za 3600 verziju. Ne voli baš agresivnije latencije, takt može još gore. Uspio sam bootati sa 2000 FCLK 1:1 ali nije stabilno, tako da sam ostavio na 1933@1.4V

 Hvala ti pokusam na svojoj masini

Vjerujem da sa stock latencijama možeš dohvatiti 1800 FCLK bez nekih problema.

Imaš X3D cpu, tako da se ne zamaraj latencijama već idi na takt da dobiješ bandwidth.

-'generičke' upute za postavke ili OC RAMa.

** uz disklejmer za duševne boli, duljinu .. preskočiti na kraj :)

-prvo, BIOS je 'pametan' zna što može, optimalno, pa je to preporučljva postavka koju postavi automatika (nakon reseta, bilo koji razlog, soft-hard ili promjenom konfiguracije +f10-save da bi postavke-promjene ostale..).

-zatim, većina (svi) proizvođači, u ovom kontekstu MBO već 'defaultno' (tvornički) OCaju nešto samu mbo, FSB.. jer tako u usporednim test-benčevima dobiju recimo +5% bolji rezultat a kad rade svi tad mora i svaki drugi proizvođač kako ne bi ispao slabiji u ekšli istoj klasi.. recimo cca +5% od nazivnih-sližbenih clockova, dok se po starim pravilima za 'siguran' (jamčen-trvonički moguć jer su takvi proizvođački standardi-tolerancije) sve mora moći raditi na +/-10% od nominalnog, npr napon.. a inače je intel (stari) imao tvornički do +25% moguć clock, dok većina ostatka kao mbo-ram-gpu-ostali kontroleri kao audio-mreža.. podnose do 10-15% .. ili cca 10% manje od cpu.

-no danas je i cpu kao i sve ostalo već OCean, kao i promjenjivi taktovi.. pa se ekšli ne dobija ništa, osim što se poveća napon-potrošnja-toplina i stvori problem, dok performanse neznatno unutar test-greške..

-no pravilo bi bilo.. nije toliko važan sam clock, koliko fsb-sabirnica preko koje sve to mora proći i u pravilu je 'bolje-brže' imati isti clock npr baznih 33mhz podignut na recimo duplo 66, no to je nemoguće zbog same mbo-chipseta, max iz davnih dana je bio do 40mzh.. (tad su uveli DX oznaku, D kao i za ram, znači double-duplo.. odnosno različit množitelj-rezultat ovisno o fsb clocku koji je do tad bio sinkron cpu-ram-chipset.. ili linearan) što će reć od 386-486 nadalje nemamo čisti clock nego umnožak-odnos, pri čemu većina periferiije-kontrolera ne može stabilno-trajno raditi na 40, dok sve može na 33.. a 33 je osnovna baza za sve ostale umnoške-rezultate.. npr 2x=66 za pci..

-i tad tolerancije-standardi, robustnost-zalihnost.. sve u pravilu (osim jeftikaner-lowenda i škarta) ide do 37, kao približno pola od 33-do-40.. što za rezultat npr x3 umjesto 99-100 daje recimo 107-114.. podsjetnik svi sigurno idu +5%, mora ići +10%.. pa kao sejf-đabe proizvođači baždare na tim clockovima od 104-107 dok većina opreme može još toliko (misleći na +7..) kao granicu, pri čemu tad sve mora biti ok, ispravno, napajanje, konktakti, dovoljno jako-stabilno napajanje, hlađenje.. ne smije biti 'klimave' komponente... ili lošiji batch-serija, pa zato tu proizvođači i stanu, a indirektno je to i uputa ostalim-juzerima.. osim onih koji čitaju temu i spadaju u 'powerjuzere' :) ..

-no što gornji odlomak ekšli znači? .. pa to da većina ne treba ni pokušavati, beskorisno + već je vjerojatno +5% oceano.. a pogotovo kako je rasao RAM, odnosno sve verzije rama uključjući i keš lev1-2-3 na cpu..

-jer što npr radi keš? kešira.. no što je rezultat? pa rezultat je da je tad manje važna 'gužva' na sabirnici, tj što je više memorije to je više mogućih podataka prebaciti bez gubitka-zastoja-gužve, optimalno.. a tad je manje važan fsb i sam oc, dok oc cpu-a praktički više nema smisla (koristi-rezultata..) jer većina važnih fičera ne ovise o fsb-clokcu nego je odvojen-interni-zaseban, SIMDovi.. a oni su ti koji ekšli 'melju brojke', ne običan registar generalpurpose namjene..

-kao što post (mod, zna što priča) kaže, za veći clock-bandwith.. tj ram će na većem clocku dati malo bolji rezultat, odnosno, kao cesta s više traka, autoput vs jedna traka-gužva, i kao motor-skuter vs šleper za sam teret.. tko će biti brži i kad? ako je cesta prazna, nema gužve, tad je nevažno ako ima više-slobodnih traka.. tad je i jedna traka dovoljna, no realno je bolja s više traka, tj eliminira zastoje .. ali, šleper vozi jednakom brzinom jer u definiciji šleper nije brz kao motor, recimo šleper vozi 100kmh motor 200kmh.. ali za teret-količinu motor bi morao x-puta više preći isti put i zato je šleper brži-efikasniji, mada je motor brži za mali teret, tj količinu podataka jer je ovo pc-ram-cpu.. a tad na računalu-benčanju imamo problem tj sintetika-vs-realnost.. i računalo nikad ne radi samo jedan task, radi sve-ostalo, mreža, zvuk, antivirus, disk, printer, miš.. ne radi samo recimo cpu ili samo ram ili samo grafička.. rade svi, paralelno-zajedno-istovremeno.

-tad je važnija 'jača' ploča točnije chipset, kao i veći broj staza, širina sabirnice, ukupni clockovi, .. no već i sam cpu to zna, tako radi, tj dok je bila jedna-dvije jezgre clock je bio ok kao omjer-usporedba snage, a sad imamo P-E oznake, ili turbo clock kad radi manji broj jezgara ali na višem clocku, troši više struje i zagrijava se više.. pa zato isključuje dio jezgara kako bi ostalo stabilno.. tj sam cpu balansira između potrebnog broja jezgara koje rade i clocka jer sad već imamo i višak jezgara..

-a sve to ide kroz ram, konstatno.. tj sve što cpu radi mora ići kroz ram da bi cpu mogao pristupiti podatku, dok se s diska učita u ram, pa prebaci u cpu pa opet u ram pa nazad na disk.. tj konstatno ide u-iz rama, više puta.. tad je važna brzina-propustnost i primjer jače-slabije gpu i njihove interne sabirnice.. pa su slabije 64-bit, srednje 128, jače 256bitne.. upravo zato jer jače trebaju više svega, svakog resursa pa i rama-količine, no i količina podataka koju će tad prenositi će biti veća, tj šleper ne vozi par kilograma, vozi tone robe.. tad je efikasan, tad je isplativ.. a sve to je memorija, u bilo kojem obliku-nazivu-tipu, tj video ram je isti (sličan) no obično generaciju napredniji od 'normalnog' npr ddr5 vs ddr6.. nvidia-cuda može služiti za bilo što, ne samo igre-grafiku.. može computati bilo što, tj teoretski biti kao cpu, no nije to cilj, nego cpu radi 'generičke taskove' i opslužuje ostatak dok gpu tad melje brojeve, npr video rekoder.. koliko je tad važan clock rama? -skoro nevažan, tj nije isto imati ga puno-dovoljno ili nedovoljno, dok brži-sporiji rezultira daleko manjim degradacijama jer se ni ne rade takvi taskovi na taj način, tj prebace se na gpu koji to radi x-puta brže i nije opterećen sporednom periferijom kao antivirus-printer.. a ima brži ram, ima posebnu sabirnicu kao bolid f1 pistu i ima količinu recimo 8-više gb..

-koliko će npr gaming ili rekodiranje videa imati bolji rezultat ako npr ram ocamo recimo 5%? .. zanemarivo, ispod mjerljive razlike ili tolerancije greške benča, ispod 1%.. jer ne radi to samo ram, da ovisi samo o ramu (i cpu) tad bi rezultat bio bliži tih teoretskih 5%, ovako je daleko-dalji.. manji.

-a za što se uopće isplati oc-ati? .. za teške-zahtijevne taskove, najteže, .. upravo kao gaming i video.. ne za tipkanje u wordu, dok je surfanje odavno na gpu (browser-gui-akcelerator, dekodiranje videa itd..)

-dakle, korist-benefit-prednost oca bi bila vidljiva kad bi task ovisio, bio izvršavan na tom dijelu hw-a.. u tom ramu.. ako se izvršava drugdje, u gpu, tad oc rama nema smisla, tj samo poveća potrošnju a time i temperaturu, skrati vijek trajanja i mogućnosti greške.. tj umjesto OCa, danas je popularniji-pametniji undervolting.. spuštanje napona koliko može a da je stabilno, pri čemu clock nije bitan, no to tad radi 'hladno' a time i trajno-stabilno, npr pod opterećenjem satima.. tj kad čitate reklame za npr ram često se navede oc-napon, viši, kao ram ga podnosi.. no ekšli bi bilo korisnije znati niži napon, kao što je nekad bio L-low, pri čemu uvjek može raditi na normalnom-višem naponu, no samo kvalitetniji moduli su mogli na nižem (stabilno).. i zato je to bio bolji-skuplji ram, odnosno moduli-čipovi..

-latencije.. ras-cas (ostale ćemo zanemariti.. finese, 'isto')..

-latencije su recipročni razlomak, pauza.. tj što manji broj to je brže, manje čekanja-pauza.. kraća pauza bi bilo najtočnije reći.

-npr ram koji radi na 100hz s cas 2, može raditi na 200hz s cas 4.. ok? jasno? .. pri tome će ukupna propustnost-prednost biti na 200, mada je sam ram ekšli isti rezultat, ostatak (periferija oko rama) će imati koristi od 200 kao fsb, cpu će manje čekati novi podatak, tj sve je u taktu-clocku, pa ako čeka jedan takt, nije isto traje li taj takt sekundu ili pola sekunde.. kraće čekanje. Zato je brži ram s većom propusnošću mada za sam ram s casovima ispadne isti broj..

-teorija tad kaže... najbolji mogući rezultat za ram će biti na max visokom taktu kojeg podržava, npr 3200.. ili 6000 (svejedno koji broj, ddr3-4-5-.. važno je samo razumjeti kako ga 'čitati') dok će optimalniji možda biti neki niži-sinkroni clock, tj ovisi koja periferija što radi, koji task, nije isto grafička-printer-disk-mreža.. kao što nije isto imamo li jači-slabiji cpu kao celeron ili i9 ..

-npr ide-sata-ahci i raid kontroleri.. postoje soft a postoje i hard, tj pravi koji imaju svoj čip-cpu i ram, koji rade neovisno o cpu.. scsi osnova-nasljeđe, pa tad cpu zada kontroleru karikirano ''kopiraj folder s diska na disk..'' i to tad preuzme na sebe sam kontroler, oslobodi cpu brige-posla, ne traži promet svake sekunde i ne stvara gužvu na sabirnici, nego samo javi kad je gotovo.. i te fičere je od scsija pokupio ahci pa će isti disk i isti kontroler ovisno o driveru i modu rada dati bolji-lošiji rezultat u banalnom kopiranju upravo iz takvih razloga, tj tko što radi i kontrolira, pri čemu je cpu centralni 'mozak-šef' a ostali kontroleri su podređeni, audio-mrežni-.. sve do printservera ili fileservera, lokalni kontroleri, ovisi samo kako ih nazovemo-klasificiramo, tj i ram možemo nazvati keš ili buffer ili storage.. ovisi o količini ili samom korištenju pri čemu to može biti isti ram itd.

-a sve to zna i bios kao i proizvođač opreme ili matične.. tj juzer može precizno tunirati ako misli da će napraviti nešto bolje, no to je tad stvar sreće, batcha-serije.. dok i ćorava koka može krenuti od višeg clocka i spuštati do stabilnog ili od stabilnog podizati do nestabilnog i tad je to 'pogodak' no to nije znanje, to je na ćoravo.. dok iskustvo može samo skratiti-ubrzati isto to pogađanje, kao i sreća ili nesreća pa sve pregori i sl.

-što-kako to radi bios? .. pa neovisno što piše, on pročita brojke memorijskog kontrolera-čipa, napone, kapacitete i timinge.. i to za više-raznih modula, ne nužno identičnih mada je to generička preporuka.

-tad on to postavi optimalno.. tj teško da juzer može bolje, odnosno može jer bios to radi u safe zoni 5-10% dok juzer može do 15%.. i to je to.

-koliko će dobiti na rezultatu? realno nevažno-slabo, čak često i lošije od postavki biosa, jer bios zna + sinkronizacija a nesinkrono može ponekad biti brže, ponekad drastično sporije.. tj usuglašenost što bi s autom bilo kao imati ferrari bez dobrih guma na zaleđenoj cesti.. prvi zavoj je kraj puta :) ..

-oc odavno nije zanimljiv nikome.. osim možda, trgovcima i proizvođačima, jer što prije juzer nešto pokvari, to će prije kupiti novo.. ok?

-koji ram je brži? onaj s nominalno istim clockom i nižim casom, u pravilu je tad i skuplji, no ne gledati cjenike trgovina jer starija zaliha može biti skuplja od nove robe čistom promjenom-padom cijene, tj čitati specifikacije, ne cijenu, jer trgovac može nešto prodati skupo ili na akciji-jeftino, pri čemu roba nije promijenila svojstva, ostala je ista neovisno o nominalnoj cijeni koja piše na 'papiru'.. pa malo razmisliti.

-xamp profili, čip koji biosu kaže koje optimalne timinge podržava memorija.. istovremeno i običan marketing-trik.. jer bios to ionako zna, tj to više služi juzeru da u biosu izabere takvu postavku, koju bi bios recimo sam izračunao-postavio.. pa je to ekšli samo trik-marketing u pravilu više cijene jer sve to nešto košta i tad je normalno da je skuplje.. no korisnije-bolje-brže, nije.. odnosno, ako znamo pitanje-odgovor kao na kvizu, to je to, koliko je 2+2? =4 .. treba li nam takvo riješenje-šalabahter? profil memorije? .. to je običan podatak, tablica-umnošci, .. dok za finetunig ionako juzer ide clock po clock do max kojeg može izvući ili za oc rekord, kao za recimo oc tekućim dušikom koji ne služi normalnom radu na računalu nego čisto rekord-benč-teorija..

-kako će bios podesiti iste module.. pa optimalno-isto-jednako.. a kao različite? pa kod različitih će uzeti podatke clock-cas i postaviti zajednički niži nazivnik, onaj clock-cas koji podržavaju svi moduli, dok će optimum vjerojatno biti isti a finetuning možda promil bolji i to samo u sintetičkim taskovima koji mjere samo ram ne ostatak koji radi veći posao itd.

-odavno oc cpua nije nešto korisno, ni gpua, .. za ram nikad nije ni bio, tj ima smisla kad se kompletno ubrza sys-platforma, linearno-sinkrono, kroz fsb, no to nije neka mudrost, ćorava koka i malo sreće, a to danas zbog specijaliziranog hw-a tj kontrolera nema smisla jer naprosto ne radi na način da bi imalo koristi ili su negativne strane veće npr pregrijavanje-rizik.. tj kao ući u škarice-preticanje bržim autom.. hoće li stići do cilja ili poginuti? što je cilj? da računalo radi ili da bude najbrže nekoliko sekundi dok u obliku bijelog dima ispusti 'dušu'? smisao-korist?

-jedini razlog za oc rama je kod korištenja integruše, intelica u cpu.. no oni koji traže max rezultate npr u gamingu imaju nvidia-radeonku, ne integrušu.. pa onak opet nema smisla, dok za đabe nema ni u stare babe, rekli bi stariji-iskusniji i bili u pravu .. :)) ... dok jedino zadovoljni takvim temama mogu biti trgovci i proizvođači koji će prodati novu robu juzeru koji je spalio ispravno računalo takvim pokušajima i naravno da to tad nije pokriveno jamstvom itd.. 

**

-na početnu rečenicu posta.. završna, ne radite to, nema smisla-koristi, morate znati što radite ili imati sreće, oboje.. ako nemate npr sreće, što će se dogoditi? ako imate sreće, igrajte loto.

-kako to ide s generacijama računala, cpu, SoC .. pa je prvo muvnut mem.kontroler s mbo u cpu, ... sad je na redu muvanje ram-a u cpu, pa će tako novi macov m-cpu imati recimo interno 36gb.. nema oc-a na macu, nema ni smisla, upališ-radi i to je to ili pitajte se uparujete li grafičku ili disk, mrežnu ili zvučnu.. s clockovima, oc? .. nema smisla, zar ne? a zašto bi za ram bilo izuzetak-različito? smisao-korist osim sintetičkog benča?

-obrnuto, proizvođač grafičke, matične, cpua, nam daje alate-soft, za oc, upute, reklama na kutiji seriju reklamira kao OC-nešto.. zašto? ili je stabilno-radi ili ne, ako je stabilno, zašto bi korisnik trebao stiskati +5% a ako nije zašto bi išao na takav rizik-kvar? odnosno koliko se stvarno oc-om dobije u stvarnom rezultatu i dali se nešto gubi npr na trajnosti recimo skupe gpu ili čitavog računala koje lako može biti par tisuća eurića od čega je ram samo dio, manji-sporedan.. čak i napajanje postane bitan faktor, kućište-hladnjaci.. zašto bi za često neprimjetnu razliku netko to radio-rizikovao? iz klase pitanja zašto je kokoš pretrčala cestu (ili završila pod kotačima auta..).. :)

 Kruh te rodi.

Ti sigurno provedeš dnevno u WC-u barem 45min.