Imam pitanje.

Imam ovu memoriju u računalu:

PC-25600, 16 GB, KINGSTON HX432C16FB3K2/16 HyperX Fury Black, DDR4 3200MHz, kit 2x8GB.

Ne mogu nabaviti istu pa me zanima mogu li nadograditi sa sljedećom memorijom i hoće li biti kakvih problema:

PC-25600, 16 GB, KINGSTON KF432C16BBK2/16 FURY Beast Black, DDR4 3200MHz, kit 2x8GB.

-to je ista memorija, identični teh.spec podatci, identični raspored-broj chipova na modulu, ras-cas-timinzi, naponi.. itd. .. jedina razlika je natipis koji možeš 'ispravit' flomasterom :)

-kad tražiš takve stvari, to se radi ovako, tj tražiš specifikacije proizvođača, ne po forumu-google-yt tj odgovori mogu biti točni-pogrešni-svakakvi.. ili bez odgovora a ovo nađeš za sekundu.

-klik-1. klik-2.

Pa zašto mijenjati naziv ako je isti proizvod?

 prodali su brend hyperx, pa sad stavljaju drukčije oznake

Kingston furiously renames its memory brand having sold HyperX | PC Gamer

- jesi li u trgovini vidio npr ponudu čipsa? to je prženi krumpir... ambalaža-naziv-brand... prodati robu + kad imaš više naziva (iste stvari) tad kupac ima osjećaj većeg izbora, sretniji je itd.. mada u osnovi dobije isto, dok se u trgovini bolje vidi veća ponuda mada je opet u osnovi isto, zapad-kapitalizam-konzumerizam.. sve ti je 'bolje' kad imaš izbor vs kad ga nema osim jedne stvari i time si već 'nezadovoljan' (čisto stvar pshiologije ljudi-osjećaja.. npr kad na izborima imaš jednog ili više kandidata, neovisno jesu li kad ih je više i bolji ili su svi jednako loši..) :)

+ naravno, ovo što picajzla piše je konkretan tržišni razlog.. no čak i da je drugi brand-proizvođač, za sve ram/memorijske module je ista stvar, ista pravila.. univezralna.

-postoji par proizvođača chipa (prave memorije-chip ili 'keks' ..) dok oem-proizvođač na modul (pločicu) slaže po jednoj od mogućih shema-kapaciteta.

-važna je 'gustoća' modula tj kapacitet pojedinog chipa-keksa na modulu tj to je ono bitno, ono što bios-računalo mora pravilno prepoznati + i kad podržava mora biti recimo updatean bios za novo ako je neka razlika..

-kako se tehnologija razvija, tako u isti keksić uguraju više tranzistora-kapaciteta u megabitima-baytima tj označava se u bitima i osam komada ti daje bajt (byte).. npr 8x256Mbit.. (malo slovo b=bit, veliko B=byte). Ako modul ima osam keksića tad je to 256MB.. ako je x2 dovostrani tad je duplo itd. a shema adresiranja je ono što bios mora prepoznati tj ako ne prepozna pravilno može ne raditi (bios ne dozvoljava kao zaštita..) ili prijavi recimo 50%-25%.. ovisno o shemi-adresiranja (kao u doublechanel shema za performanse ili radi s diskovima).

-kako raste gustoća (proizvodni proces) tako je potrebno manje chipova za isti kapacitet, ugl je omjer za iduću generaciju-gustoću x2.. pa umjesto 8 keksića imaš recimo 4... ili Rx1-Rx2 + dvostrano-doublesided kombinacije (dok ogovorimo o 'istoj' memoriji-tipu npr ddr3-ddr4.. istog napona, rasporeda-dimenzija pinova-modula s ili bez ecc-a itd.. što su dodatne raziike koje svaki juzer može prepoznati već po nazivu memorije, kao dizel-benzin..).

-tad je važno kako će se upariti memorija tj tad se traži 'ista' ili slična.. tj pitanje kako će koja mbo-chipset-bios (i interno cpu mem.kontroler) adresirati memoriju i može li pravilno adresirati različite memorijske banke-kapacitete-gustoću.. teoretski može.. ali ne mora, može biti problem npr dualchanel ili nemoguć overclock i sl. .. tj radi samo ono što službeno podržava bios, sve ostalo možda.. pa i recimo veći kapacitet ili manji može teoretski raditi no ne mora tj ponekad ako je max ukupno recimo 64GB za tu mbo-cpu može podržavati recimo 4x16 modula ali može raditi i recimo 2x32 ili 1x64GB.. no u praksi je obično problem ili dovoljno da porizvođač ne ažurira bios za takvu mogućnost jer npr želi prodati novu mbo a staroj seriji je isteklo jamstvo i zakonski rokovi kad mora dati support-ažuriranja..

-zato ako nema konkretno navedene memorije u supportu-biosu (manual, online...) uz pretpostavku da većina radi, ipak se traži sličnija ili ista.. pa tad tražiš starije module s više chipova tj onoliko koliko ima stara memorija ili ponekad rasporedom u utorima riješiš problem npr ako ne prepozna duplo veći ponekad pomaže trik da je idući utor prazan i tad ga koristi slično kao doublechanel tj kao da umjesto druge strane modula čita idući utor-banku.. i prijavi puni kapacitet ali to znači da od 4-utora možeš koristiti 2.. ili tri uz uvjet da iza te veće memorije mora biti jedno prazno mjesto tj ne može biti četvrti utor koji mora ostati prazan tj ako staviš u prvi tad preskačeš drugi ..

-različiti brandovi-oemi slažu te chipove, po istoj shemi, po istim specifikacijama, kao što sve pegle, televizori, mobiteli .. rade na istu struju 220v.. i imaju istu utičnicu mada su različiti brandovi.

-naravno postoje recimo brže-skuplje i sporije-jeftinije.. kao ponuda, .. nema smisla na brže dodati sporije jer će brzina biti ogračina sporijim modulom + kako se sve razvija u pravilu je novo-brže tj taj problem nije brzina dok je cijena novog u pravilu niža od stare cijene i ne isplati se kupiti stari modul.. jedino nije sigurno hoće li raditi tj zato postoje ovakva pitanja i recimo da je 90% odgovor da će raditi..

jednako će raditi drugi brand, jer zapravo razlike nema.. tj može biti u teh.specifikacijama, npr ne miješati ddr3 i ddr4 to zna svatko, kao i napon na kojem radi .. iduća stvar koju obični juzeri lako vide je oznaka mhz.. clock i tu je već pitanje kako se što označi, stvarni clock ili dobule-efektivni, no to će automatika biosa odraditi tj optimalno ili spusti na clock sporijeg modula.. manje istaknut podatak je zapravo važniji, to su one brojke RAS-CAS.. tj to su latencije i 'stvarna' brzina, dok se mhz koristi kao veća brojka.. a mogli bi uspoređivati mhz samo ako su ostale brojke iste, kruške-i-jabuke.. tj ako je latencija dvostuko veća tad je rezuultat na dvostruko mhz zapravo jednak .. + mala prednost jer tad cpu-sabirnica može na višem clocku komunicirati no pitanje do kojeg clocka je to iskoristivo + sync-asikrono itd.

-zato skuplju memoriju prepoznaš po manjem cas-u, ne po više mhz.. mada je to povezano, jer i spora mem može raditi na višem clocku kao overclock.. pitanje samo koliko stabilno i na kojem naponu dok je možda bolja oznaka PC-x (pc3-pc4..) no ona je samo umnožak mhz odnosno rezultat formule nakon dijeljenja s latencijama, točniji broj kao propustnost ali prikriva 'stvarnu' brzinu tj ono čime se kumulativno izračuna brzina kao mhz x sabirnica / latencije .. tj to je propustnost ili efekt-rezultat, pa je recimo bolji podatak ali ne govori ništa.. tj prije je mem.kontroler bio na mbo sad u cpu.. i on je taj koji određuje na kojem clocku što radi kao sabirnica-transfer.. pa ako je recimo brzina sabirnice ograničena na recimo 1333 tad je to max ili ako je 2666 itd ili 100mhz ili koju god od tih oznaka pogledaš, pci-pciex-mem.. kao i način kako se dobije sam clock-cpua tj umnožak sabirnice i množitelja za recimo intel-K seriju gdje je množitelj otključan pa to možeš.. na ostalima samo podizanjem clocka sabirnice a tad brzo dođeš do granice stabilnosti mada bi cpu ili ram možda mogli i više npr dvostruko.. (zato se poneki cpu može OCati recimo x2 ali ne možeš toliko čitavu mbo-periferiju.. pa odavno mbo ima asinkroni-lock mod gdje možeš to raditi neovisno..) a problem memorija je recimo navedeni clock u hercima je stvarni ili efektivni-double.. dok se generacije mbo-chipseta razlikuju upravo po brzini na kojoj radi sabirnica-periferija mbo uključujući i sabirnicu prema ramu .. ili kao što se sad koristi za m2-nvme diskove pci-express slot umjesto ograničenog standardom sata3-600 pa po generacijama imaš x2, x3 i najnovije x4 module koji rade na recimo +6000MB/sec transfera.. dok gen3 radi na polovici pri čemu sam m2 disk može biti isti-identičan, tj ovisi o mbo ili o ugrađenom svom kontroleru... s možda istim chipovima, tj to je isto-sično kao ram, ista osnova a razlika je što se tad ram nazove ddr5 :)

-tako, da kupiš bilo koji kompatibilan modul koji tvoja mbo podržava, 90% da bi sve radilo normalno, tek manji dio šanse za problem ili neko ograničenje brzine ili dualchanel i sl. tj oem je recimo kingston, dok su stvarni proizvođači (njih par) recimo samsung ili infineon.. i od istih dijelova su sklopljeni svi moduli... pa teoretski nije važno koji model-brand tj kao gorivo za auto, nije važna koja bezniznska-država i sl. tj imaš oznaku dizel ili super + broj kao 95-100.. to je to, isto je :) .. osim što brand ima reputaciju-renome, reklamu, jamstvo itd. .. i kupiš ono što lokalni trgovac nudi u većini slučajeva.

-postoje izuzetci, npr kad je intel prebacio mem.kontroler u cpu, pa zatim amd.. tad je postojao problem s nekim memorijama na amd-u.. nije radilo, profil xamp-jdec-nešto, dovoljno da cpu-bios ne prepozna i neće.. tad je trgovac u pravilu sugerirao koju memoriju ili kaže koju ne kupiti jer neće raditi.. to je prošlo odavno, sad radi 99%.. tj ako ne radi prije da je neispravno-kvar ili loše utaknuto-kontakt nego nekompatibilnost. Jer svi rade isto, od istih osnovnih dijelova, ista pravila, isti naponi, clockovi .. i sve mora raditi na istim mbo, pa tad ni mixanje brandova realno nije problem mada će svatko preporučiti da se uvjek koriste identični-parovi jer je tad jedino sigurno da mora sve raditi kako je predviđeno, ostalo samo 'možda'..