Pronašli su dva planeta koja su u nastanjivoj zoni, u istom sunčevom sustavu. Planeti su malo veći od zemlje, prije su već pronašli planete u nastanjivoj zoni ali su bili 5 puta veći od zemlje.
Vrlo je moguće da ima vode na tim planetima te su najsličnij zemlji koje su dosad otkrili.
udaljeni 1200 LY.... :(
U stvari su našli 3 planeta unutar 2 sunčeva sustava.
http://www.nasa.gov/mission_pages/kepler/news/kepler-62-kepler-69.html
Prvi sustav se zove "Kepler 62", koji od svojih 5 planeta (koji orbitiraju oko sunca) ima 2 koji su u "nastanjivoj" zoni, odnosno koji orbitiraju oko svojeg sunca na dovoljnoj udaljenosti, da na tim planetima nije niti pre vruće, niti pre hladno. Sunce Keplera 62 je zvijezda tipa "K2 patuljak", i veličine je 2/3 našega sunca, i sija snagom 1/5 našega sunca. Udaljenost Kepler 62 sustava od našeg sunca iznosi 1700 svjetlosnih godina.
Drugi sustav se zove "Kepler 69" i on ima 2 planeta od kojih je jedan u nastanjivoj zoni. Sunce sustava je zvijezda "G tip", isti tip kao i naše sunce. Kepler 69 sunce je veličine 93% našega sunca i sija snagom 80% našeg sunca. Udaljenost Kepler 69 sustava od našeg sunca iznosi 2700 svjetlosnih godina.
p.s.
http://wiki.answers.com/Q/How_long_would_it_take_to_travel_1_light-year_from_earth_and_1_light-year_back
"How long would it take to travel 1 light-year from earth and 1 light-year back?
2 years - traveling at the speed of light (not taking into account pit-stops for coffee).
Of course it depends on how fast the object is traveling. In one of the NASA Space Shuttles, about 76,526 earth years (38,263 earth years one way). 1 light-year is 5.8 trillion miles and the maximum speed of a NASA Space Shuttle is 17,500 miles per hour.
The fastest unmanned space craft traveled 157,000 mph. At that rate, there and back would take only 8,500 earth years. So if you were a Mesopotamian farmer in 6,500 BC, you'd be getting home right about now."
pa dobro, Kepleru jedan, što si to snimio?! jesmo zbog toga toliko u tebe ulagali i odricali se? koga će nam vraga ikakve planete, pa makar bile jednake ovoj, kad ni na Zemlji nismo u stanju ljudski živjeti, o tome da su nedostupne da se i ne govori?
Fali ti vizije. Nać´ će on i nešto bliže, a i mi ćemo se ubrzat za cca 200g imat ćemo warp 1 nezvao se ja Zefram Cochrane ;)
Fali ti vizije. Nać´ će on i nešto bliže, a i mi ćemo se ubrzat za cca 200g imat ćemo warp 1 nezvao se ja Zefram Cochrane ;)
Warp drive ćemo sigurno imati prije, već se na tome radi.
To se ne zna ni za koji od navedenih planeta, moguće je da su svi tipa Marsa (s malo ili nimalo atmosfere i prehladni) ili Venere. Kepler nažalost nije dovoljno precizan za ustanoviti išta osim približne veličine i mase.
pa dobro, Kepleru jedan, što si to snimio?! jesmo zbog toga toliko u tebe ulagali i odricali se? koga će nam vraga ikakve planete, pa makar bile jednake ovoj, kad ni na Zemlji nismo u stanju ljudski živjeti, o tome da su nedostupne da se i ne govori?
Treba uzeti u obzir da Kepler promatra vrlo mali dio neba (oko 0,28%), a da bi otkrio planete oko promatranih zvijezda, ravnina ekliptike tih sustava mora biti orijentirana prema Zemlji (metoda tranzita). Uz to, Keplerove fotometrijske performanse su ispod projektiranih (i očekivanih) performansi, tako da je potrebno više vremena da se rezultat potvrdi, te je stoga trajanje misije produženo s početne 3,5 godine na 7-8 godina.
Količina pronađenih planeta u tako malenom dijelu neba, s ograničenjem korištene metode, iznenađujuća je budući da pokazuje da su planeti učestaliji i od vrlo optimističnih predviđanja koja su znanstvenici dali u prošlosti. Trenutni broj planeta koje je Kepler otkrio iznosi 2740 kandidata i 114 potvrđenih planeta.
Keplerovi rezultati su doveli do procjene da, ako oko svake zvijezde orbitira samo jedan planet, u našoj galaksiji (sa oko 100 milijardi zvijezda) postoji najmanje 17 milijardi Zemlji sličnih planeta (mase od 0,8 do 1,25 mase Zemlje) i najmanje 25 milijardi super-Zemlji (1,25 do 2 mase Zemlje). Sustavi s više planeta su česti, tako da se procjenjuje da u galaksiji postoji između 100 i 400 milijardi planeta, što znatno povećava broj Zemlji sličnih planeta i super-Zemlji.
Što se tiče troškova, misija će do 2016. godine ukupno koštati nešto ispod 600 milijuna dolara. Za usporedbu, to su 4 lovca F22 Raptor ili 11 F18E Super Horneta ili jedna šestina jednog B2 bombardera; u napadu na Libiju, prvog dana lansirano je 124 Tomahawka na 20 meta, a svaki košta između 575 tisuća i 1,45 milijuna dolara.
Za kraj - od 1958. do 2011. godine, NASA je iz federalnog proračuna dobila 526 milijardi dolara (od čega je 136 milijardi otišlo na program Apollo). Samo prošle godine (2012.), za vojne snage otišlo je 720 milijardi dolara.
Ovo s trošenjem je strašno... porazna statistika.
Što se tiče troškova, misija će do 2016. godine ukupno koštati nešto ispod 600 milijuna dolara. Za usporedbu, to su 4 lovca F22 Raptor ili 11 F18E Super Horneta ili jedna šestina jednog B2 bombardera; u napadu na Libiju, prvog dana lansirano je 124 Tomahawka na 20 meta, a svaki košta između 575 tisuća i 1,45 milijuna dolara.
Za kraj - od 1958. do 2011. godine, NASA je iz federalnog proračuna dobila 526 milijardi dolara (od čega je 136 milijardi otišlo na program Apollo). Samo prošle godine (2012.), za vojne snage otišlo je 720 milijardi dolara.
A jesmo jadni...
Da, na NASA-u trenutno odlazi oko 0,5% proračuna, dok na vojsku oko 20% godišnje. Ispod je slika kako se kretao NASA-in dio u proračunu kroz povijest. U 2012. je na 0,48%, odnosno 17,77 milijardi dolara, a za 2013. predviđeno je 17,89 milijardi, dok 2014. 17,71 milijardi.
Zaista me zanima što će to objaviti, a volio bi da nas o tome u kratko redakcija BOL-a danas ili sutra obavijesti u obliku vijesti ili ovdje na forumu !
LP.