
HEP diže cijene punjenja električnih vozila na Ele
Vezano uz: HEP diže cijene punjenja električnih vozila na Ele


Svakako dobra motivacija za imati el. auto.

A što će tek biti sa cijenom kad svi pređu na struju.

A kako isplatiti mirovine, inkluzivne dodatke, plaće gradskim i županijskim službenicima, nastavnicima, ostalim državim i javnim službenicama, meni. ?
Ako ne dobijem plaću neću kupiti Bug, novu fotelju, razne uređaje koje proizvodi tzv. "realni sektor" .
Ako ne kupimo, ode realni sektor u bananu..
Najveći neradnik u državnoj službi i najbolji radnik u privatnom sektoru su na kvantnoj razini dvije čestice na dva različita mjesta koje identično funkcioniraju.

cca 20 eura za napunit teslu model 3.

Ako imas kucni punjac daaaaleko manje :)
Nas Twingo ide po gradu ko zvrk a Elen i ostale samo po jako rijetkoj potrebi, zapravo nikada skoro.

Nije električna energija, džaba. Mušterije to ne razumiju.

Nije električna energija, džaba. Mušterije to ne razumiju.
U Hrvatskoj je skoro pa dzabe.
Imamo jednu od najnizih cijena elektricne energije u Europi. Da je i troduplo veca nego sto je danas, opet bi se isplatilo puniti elektricni auto doma.

A što će tek biti sa cijenom kad svi pređu na struju.
Bit če isto kao i sa auto plinom nekad davno, ko se sječa.
Plin je bil super jeftin, skoro zabadave. Svi su su konvertirali aute na plin a onda..
Onda su frajeri digli cijene auto plina u nebo u usporedbi sa cijenama prije.
Sad imamo istu situaciju, kad se dovoljno ljudi prebaci na EV, računaj 3-4 puta veču cijenu nego imamo danas.
Banana kapitalizam na dijelu.

klasična dilerska operacija...
daš prvi šut besplatno, da se musteri navuku, a onda cepaš po svome...

-odavno, na nivou EU, plan izjednačavanja cijena svih energenata.. jer su recimo realni i 'konvertibilni'.. druga stvar uprosječivanja cijene je samo tržište, npr elektro mreža koja mora biti spojena regionalno-državno.. pa nestankom granica, tržšte, to i 'mora' biti izjednačeno, .. npr ako je naša cijena goriva recimo 1,5, njemačke 2€.. zaokružit će na 2 .. i to ima smisla, no treba i sve ostalo, porezi, plaće.. odnosno, treba postati jedna država, jedna firma-plaća, .. jedan vođa? kako stvari stoje sve pomalo klizi u takve čudne vode-smjer..
-no ono što 'smeta' u primjeru članka, navedena naknada za potrošenu struju.. naknada ili cijena robe? što je naknada, porez, ostalo.. a što je roba, sirovina, materijal. .. roba.
-plaćamo li cijenu roba i usluga ili plaćamo naknadu, npr u trgovini kad kupimo paradajz i luk, kad plaćamo kavu u kafiću.. plaćamo li naknadu kroz cijenu goriva na pumpi ili plaćamo cijenu robe u koju su ukalkulirani troškovi-porezi-profiti posla?
-plaćamo neku cijenu, novčani iznos, nominalno u valuti.. to je cijena robe. tad to nije iznos naknade, tj čak se i riječ cijena tad ne koristi nego formulacija iznos naknade, jer nije isto, mada je .. no postoji standard, ekonomija-struka, postoje razlike i precizno značenje svake riječi, pa zašto ne bi upotrebljavali točno-ispravno-precizno ... odnosno, zašto je u tablici (ne slučajno?) upravo korištena riječ-termin naknada a ne cijena.. ?? možda jer je cijena nešto tržišno dok je naknada nešto birokratsko-pravno? tržište određuje cijenu robe, politika iznose naknada?
-zašto je u tablici naknada, ne cijena? a tad podpitanje, što se plaća, što se kupuje? tj ako je naknada tad se ne kupuje struja, a pošto je struja obračunska jedinica koja daje iznos, tad je pravi termin koji mora biti korišten cijena koja je kao i za luk-grah-meso.. naprosto umnožak jedinične cijene i količine, dok su naknade-kazne-penali za parking, koji kao vremensko ograničenje nema veze s cijenom pa i osoba koja natoči nula struje može satima zauzeti mjesto i platiti parking-penale ili ako je do limita vremena ne platiti ništa, nula kuna.. nula poreza-naknade.
-naravno, jer to je hep, ne ostali.. jer ostalima se za sad ne isplati imati komercijalne punionice strujom, jer tad moraju zatražiti-dobiti dozvolu za distribuciju koju im idobrava .. hep. .. odnosno, kako je to u prošlosti krenulo s besplatnim-reklamnim na trošak općine ili trgovačkog centra, tako većina ostane na tom obliku đabe jer im prebacivanje u komercijalu ne donosi dobit-korist, samo brigu-trošak..
-naknade? što je roba-tržište? tko je regulator i tko tad treba kome izdavati dozvole za što? hep sam sebi i potencijalnoj konkurenciji?

A kako isplatiti mirovine, inkluzivne dodatke, plaće gradskim i županijskim službenicima, nastavnicima, ostalim državim i javnim službenicama, meni. ?
Ako ne dobijem plaću neću kupiti Bug, novu fotelju, razne uređaje koje proizvodi tzv. "realni sektor" .
Ako ne kupimo, ode realni sektor u bananu..
Najveći neradnik u državnoj službi i najbolji radnik u privatnom sektoru su na kvantnoj razini dvije čestice na dva različita mjesta koje identično funkcioniraju.
Da ima manje uhljeba, nebi nam trebali biti ovolko veliki porezi, bili bi konkurentniji za investicije i bile bi vece place u privatnom sektoru. "Visak" novaca u privatnom sektoru bi ljudi (koji su ga zasluzili) trosili kako zele, oni bi povecali potrosnju, a mnogi bi potencijalno te novce ulozili u neki svoj biznis sa strane i poticao bi se napredak i rad. Visak ljudi u javnom sektoru ubija produktivnost dvostruko, smanjuje se placa ljudima koji rade i gubi se jedna radno sposobna osoba koja bi mogla raditi u privatnom sektoru.
Najveći neradnik u državnoj službi i najbolji radnik u privatnom sektoru su na kvantnoj razini dvije čestice na dva različita mjesta koje identično funkcioniraju.
A na ovo se mogu samo nasmijati i samo netko tko nikad nije radio u privatnom sektoru moze ovako nesto reci. Za postati najbolji / najplaceniji radnik u firmi moras uglavnom prvo zavrsiti neki fakultet i onda krenuti raditi u firmi, iz dana u dan godinama se truditi, raditi i vise nego je potrebno, biti boljih od svih drugih i usprkos svemu sto ti se moze kroz te godine desiti, doci do vrha. I takvim ljudima se mnogi dive jer znaju koliko je to tesko i da to ne moze bilo tko. A s druge strane za biti neradnik u drzavnoj sluzbi ne zahtijeva apsolutno nikakav skill i bilo tko moze to raditi i ne zasluzuje ikakvo postivanje. I definitivno te dvije osobe ne funkcioniraju identicno i presmijesno mi je kako pokusavas opravdavati nerad i parazitiranje s ovako glupim misljenjem. Zanima me kako bi se osjecao da tipa radis za 800E u pekari, dizes se u 4 ujutro i radis ko konj, i dalje bi bio sretan sto s novcima koje ti uplacujes u drzavni proracun uhljebi ne trebaju nista raditi i placeni su vise od tebe? I bio bi im zahvalan?

A kako isplatiti mirovine, inkluzivne dodatke, plaće gradskim i županijskim službenicima, nastavnicima, ostalim državim i javnim službenicama, meni. ?
Ako ne dobijem plaću neću kupiti Bug, novu fotelju, razne uređaje koje proizvodi tzv. "realni sektor" .
Ako ne kupimo, ode realni sektor u bananu..
Da, zamisli jadnog proizvođača fotelja kojem bi bez hrpe proračunskih krvopija troškovi u cijelom lancu vrijednosti toliko pali da bi postao globalno konkurentan i imao trostruko veću neto dobit po jedinici. Još bi imao i jeftinije financiranje, pa bi morao trošio na unaprijeđenje proizvoda i procesa i proširenje proizvodnje. Ma užas, na kojim bi mukama bio... Odmah ključ u bravu! Bolje grob (stagnacija i preživljavanje) nego rob (rast i napredak)! :-)
Velik dio gorenavednenih realno nisu zaposlenici već primatelji neprimjereno visoke socijalne pomoći koji svaki dan odlaze provesti 8 sati na izmišljenim poslovima kojima se kupuje opstanak na vlasti i društveni mir. Više bi koristi bilo da ih se pošalje doma i da im se socijalna pomoć jer bi s vremenom bar dio njih počeo raditi i nešto korisno.
Ontopic: da, rastom potražnje i prelaženjem točke bez povratka u prihvaćanju električnih prometala stvorili su se preduvjeti za rast cijena. Zar je netko mislio da će vožnja električnim automobilima zauvijek biti subvencionirana?

Uspjelo je !
Opa mica!