Kako propadaju startup tvrtke
Vezano uz: Kako propadaju startup tvrtke
Poanta članka? Startupi propadaju? Pa naravno da propadaju. Ima startupa s glupim idejama? Pa naravno da ima.
Da bi dobio desnu stranu Gaussa, s ultra uspješnim startupima, moraš imati i lijevu. To je jednostavno tako. Čim je pristup startupa takav da je manje sklon riziku, Gauss se sužava, i bude više koncentriran oko sredine. Dakle, manje totalnih failova, ali i manje unicorna.
I ne slažem se sa zaključkom članka. Mislim da ima puno više sličnosti između "nesretnih" nego "sretnih" startupova. To je evidentno kad razne konzalting firme koje nude i edukaciju metodom naknadne pameti razlažu zašto je uspio Apple, Google, Instagram... the usual suspects; jako brzo postane jasno da je to splet jedinstvenih sposobnosti, okolnosti, i često sreće. I prilično je teško isti model primjeniti u drugoj industriji ili drugoj firmi iste industrije. S druge strane, "nesretni" startupi često imaju slične razloge faila: neplaniranje cashflowa pa ostanu bez novca, proizvod neprilagođen tržištu (to obuhvaća floskule tipa "prerano smo izišli s proizvodom"), mogućnost jednostavnog kopiranja proizvoda/usluge...
Pa mislim da ti nema to puno veze s Gaussovom distribucijom, bar ne kak si zamišljaš kao simetrično zvono. Prije se radi o pozitivno iskrivljenoj distribuciji gdje je najveći broj startupova osuđen na propast ili na životarenje, a tek mali broj uspije.
Mogao bih se složiti s ovim člankom
https://alexdanco.com/2015/03/03/startups-are-not-normally-distributed/
zanimljiv clanak
Startup je vrlo specifičan tip tvrtke i već po samoj postavci stvari ne može imati nikakve veze gaussovom krivuljom. Kad pokrećeš startup šansa za uspjeh je vrlo mala, no stvar je da to odgovara VC fondovima koji postaju zainteresirani za one koji prođu prvi taj filter - i u toj fazi fondovi ili tko već financija startup nema nikakav rizik. Od svih startupova koji se pokreću vrlo je mali postotak onih koji uopće dođu do te faze tako nema smisla to uspoređivati sa gaussovom krivuljom, ni približno
Mislim da je pitanje i kako na startu privuci zainteresiranost da netko uopce procita detaljnije o cemu se u startup-u radi, odnosno kako kvalitetno krenuti (pod uvjetom da je ideja i izvedivost dobra naravno).
Glavni problem startupa je raširenost. Gubi se fokus i target group. Rađe dić dva startupa na sličnu niche ideju, nego jedan razvikati da pokuša preuzet sve. Jer onda će se uključit veći igrač i to nećeš moć pratit.
Aka statistika pokazuje da ako ideš pokretat startup, veće su ti šanse da uspiješ ako razvijaš dječje muške pametne čarape (recimo baš za košarku i nogomet i to je to), nego pametne čarape za 150 današnjih spolova i veličina.
A i budala zna da ako je nešto zbilja originalno da će teže propast nego da se ideš natjecat s Nikeom i UA za pametne šuze.
Poanta članka? Startupi propadaju? Pa naravno da propadaju. Ima startupa s glupim idejama? Pa naravno da ima.
Da bi dobio desnu stranu Gaussa, s ultra uspješnim startupima, moraš imati i lijevu. To je jednostavno tako. Čim je pristup startupa takav da je manje sklon riziku, Gauss se sužava, i bude više koncentriran oko sredine. Dakle, manje totalnih failova, ali i manje unicorna.
I ne slažem se sa zaključkom članka. Mislim da ima puno više sličnosti između "nesretnih" nego "sretnih" startupova. To je evidentno kad razne konzalting firme koje nude i edukaciju metodom naknadne pameti razlažu zašto je uspio Apple, Google, Instagram... the usual suspects; jako brzo postane jasno da je to splet jedinstvenih sposobnosti, okolnosti, i često sreće. I prilično je teško isti model primjeniti u drugoj industriji ili drugoj firmi iste industrije. S druge strane, "nesretni" startupi često imaju slične razloge faila: neplaniranje cashflowa pa ostanu bez novca, proizvod neprilagođen tržištu (to obuhvaća floskule tipa "prerano smo izišli s proizvodom"), mogućnost jednostavnog kopiranja proizvoda/usluge...