Popravak USB flash drive-a?

Bok,
objavljujem ovdje, jer imam problem. Nisam u IT-u, samo ing.stroj., tako da mi je programiranje ograničeno.

Imam CORSAIR Flash Voyager GT (mislim da jest) 16 GB, stari v2.0 USB. Nakon nekih 12+ godina rada, zaboravio je da je to Voyager GT. I dalje ga Windows 10 prepoznaje kao Flash pogon: ali kao "USB MEMORY BAR USB Device".

Podaci se ne mogu pročitati!

Je li netko pokušao ili ima iskustva, kako pronaći i programirati čipset kako bi se sačuvali podaci? 

Također su navedeni podaci s USB-a o čipsetu, iz jednog od programa:

Description: [D:]USB Mass Storage Device(USB MEMORY BAR)
Device Type: Mass Storage Device

Protocal Version: USB 2.00
Current Speed: High Speed
Max Current: 100mA

USB Device ID: VID = 090C PID = 3000

Device Vendor: Silicon Motion,Inc.
Device Name: SM3252B MEMORY BAR
Device Revision: 0100

Product Model: USB MEMORY BAR
Product Revision: 1000

Controller Vendor: SMI
Controller Part-Number: SM3252B - ISP NONE Roger
Flash ID code: ECD755B6 - Samsung K9HCG08U1M - 2CE/Single Channel [MLC-4K] -> Total Capacity = 8GB

Hvala unaprijed.

-kod svakog 'storagea' imaš dva dijela, sam medij koji ima ulogu memorije-zapisa npr disk-ploča-traka-disketa.. i čitač-kontroler koji čita-zapisuje zapis u mediju.

-ovisno o tome što je pokvareno, medij-nosioc ili player-čitač, može biti moguć fix.. no popravak ne znači i čitanje podataka.

-ako je oštećen medij, tad podatka naprosto nema, tj ovisi o količini oštećenja i CRCu koji može algoritmom pojedini dio nadomjestiti no to je ograničeno-malo.

-ako je kvar kontrolera, medij je recimo ispravan, tad je dovoljno promijeniti kontroler i tad bi teoretski pročitao postojeći podatak-zapis.. osim mogućeg problema interne eknripcije pa mada su podatci tad dostupni ne moraju biti čitljivi kao što popravak uređaja ne znači da smo spasili-pročitali podatke (npr popravljen disk-storage možda može normalno raditi kao novi uređaj).

-što vidimo.. ili što je od ta dva dijela u tvom slučaju pokvareno.. po tome što vidim zaključujem da je crkao medij, dok kontroler-logika prikazuje osnovne podatke firmwarea-medija kojem pristupa.. tj kontroler radi, medij crko.

-po tome, nema spasa podatcima, osim ako je npr memorijski čip npr odlemljen i kad se zalemi-kontakt opet radi.. no šansa za to je manja od jackpota ili nikakva..

-da nema gornjih podataka tad bi postojala šansa, tj tad bi popravak-zamijena kontrolera-logike davala šansu da pročita pretpostavljeno ispravnu memoriju-čip.. pri čemu kvar ne mora biti jednog dijela tj može biti pokvaren i čip-memorija + a kad je i ispravan zbog interne enkripcije ne mora biti čitak, tj svaki par čip-logika ima svoj jedinstveni seed-broj-kod kojim kodira podatke i dekodira ih.. da nema tog bilo bi lako provaliti bilo što zaštićeno enkripcijom i tad bi enkripcija bila beskorisna kao zaštita od pristupa podatcima (ne kao zaštita od kvara) dok je primarna uloga enkripcije onemogućiti pristup bez koda-ključa neovisno što je tad uređaj ispravan (formatiranjem se može normalno koristiti..).

-moje mišljenje-presuda :)

-crko mem-čip, zapis.. nula šanse spasa-čitanja, dok kao isplativost-smisao popravka ako se podatci ne mogu spasiti ne postoji.

.. ili ovako, za usporedbu, primjer, da je to neki npr cd-medij, da je izgreben-oštećen-probušen.. taj dio koji je fizički oštećen ne može nikad biti pročitan, može biti samo maštom rekonstruiran, kao npr hijeroglifi u kamenu dio koji nedostaje ili puzzle.. i tad dio koji može dati šansu-nadu.. ovisi koliko podataka se želi-mora-treba spasiti.. čitav medij (pun kapacitet) ili tek poneki važan dio-dokument-file, npr jedna slika, text.. ne sav sadržaj koji može biti nevažan..

-u slučaju hdd-a se tad pokušava, spašavanje-traženje, onog dijela koji se može spasiti-pročitati i ako je na tom dijelu traženi file tad imaš sreće.. dok bilo koji nedostajući dio puzzlea može biti kritičan za šansu spašavanja pa je veličina-količina vrlo važna u postotku omjera (kao koliko loto kombinacija odigraš za jackpot, nije isto jedna srećka ili tisuće.. recipročno za spas podataka). Ali i problem, čip-memorije su čip, kao žarulja, radi pa crkne.. nije kao disk-medij, traka, nešto što fizički možemo 'opipati'.. tj za oštećene diskove (hdd-cd-.. disk-optomagnetska ploča ovisno o tehnologiji zapisa, postoje uređaji nalik cd-playeru u koje umetneš disk, traku, medij..) za čip je to nemoguće tj njega čita kontoler, ne neka optika kao laser nego konkretna elektronička linija kao konkretan tranzistor koji čini logička vrata i stanje zapisa nula-jedan pa ako je tranzistor crkao tad je to jednako kao kad pregori žarna nit u žarulji.. gotovo, ne radi.

-pa do tog da ništa nije pokvareno, crklo... npr čip-memorija (flash memorija).. nego da je stajanjem jednostavno zapis 'oslabio', tj ima nedefiniran vijek trajanja pri čemu svaki magnetski zapis postupno slabi, opada.. kao radijacija, tako ispravan disk ili traka nakon x-godina više ne mora biti čitljiv, tj treshold-granica stanja pojedinog bita zapisa mora biti jasno čitljiv nula ili jedan.. ako je to nečitljivo, neprepoznatljivo, tad je nečitljivo. .. ali to tad nije kvar, tj formatiranjem i novim zapisom je sve ok, medij-uređaj radi.. kao što je kondenzator-baterija ponovo napunjena dok ne 'ishlapi'.. tad se nema što popraviti ili spasiti, čak ako je uređaj ispravan i može ga se formatirati, koristiti.. no podatci su nestali opet sličnost hijeroglifa-kamena, erozijom se uklesano može izgubiti, pretvoriti u prah, nestati.. pogotovo flash memorija koja se zato i ne koristi za arhiviranje-backup, nego primarno kao prijenosno-džepno sredstvo, privremeno za prijenos-kopiranje i sl. .. nikad kao backup ponajmanje kao arhiva koja traje.

-usputno.. hdd i ssd kao sličnosti-razlika, upravo zato je hdd po tome 'sigurniji'-trajniji, dok za ssd imamo brzinu, sad već i kapacitete-cijenu, no trajnost ili spašavanje kad do kvara dođe je skoro nemoguće, osim u filmovima gdje je sve moguće no to je SF, ne SD-usb-flash memorija :)