Malo cu se raspisat o nekim osnovnim elementima elektronickih sklopova.

Ovaj post bude edukacijske namjene za totalne pocetnike (dummies), nista komplicirano i opsirno. Naravno, svaka kvalitetna pomoc je dobrodosla.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Osnovni elementi elektronickih sklopova:

PASIVNI:

- otpornici

- kondenzatori

- zavojnice

---------------------

AKTIVNI:

- diode

- tranzistori

- diac

- triac

- tiristor

--------------------

Koja je razlika izmedju pasivnih i aktivnih elemenata ?

Pasivni elektronicki elementi u elektronickom sklopu sudjeluju samo s potrosnjom ili akumulacijom energije dok aktivni elementi sluze samo za promjenu razlicitih elektricnih signala.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Otpornici (engl. resistors)

Oni su elektronicki elementi koji sluze za smanjenje napona.

Morate poznavat osnovne velicine kako bi izabrali odgovarajuc otpornik:

- otpor (ohm, kiloohm, megaohm) ne mogu vam napisat simbol omega jer editor prijavljuje gresku

...evo primjera...

Imate izvor napajanja od 12V, na taj izvor zelite spojit diodu koja radi na 3,2 V i trosi 20 mA. Visak napona je 8,8V (12-3,2), podijelite ga sa strujom LED diode (20mA) i dobijete 440 ohm-a.

- snaga (W-watt) - ona ovisi o toplinskoj kapacitivnosti keramickog dijela otpornika

                            - koju snagu odabrat ?(pomnozite radni napon LED diode i struju koju trosi - 3,2 x 0.02 = 0.064W)

- tolerancija (%) - dozvoljeno odstupanje od nazivne vrijednosti, izrazena u postocima

Kako izmjerit vrijednost (otpor) otpornika ? Pomocu multimetra ili preko citanja njihovih boja - color code.

Imamo vise vrsta otpornika - stalni ili nepromjenjivi i promjenjivi (potenciometri i trim otpornici)

                                            - slojni (maseni) i zicani

Potenciometri se koriste na mjestima gdje je potrebna cesta promjena otpora pa imaju izvedenu osovinu koja to olaksava.

Trim otpornici sluze za tocno namjestenje otpora koji se nakon namjestenja vise ne mijenja.

Takodjer postoje otpornici kojima se otpor mijenja s promjenom temperature, napona i svjetlosti.

Termistori - otpornici kojima se otpor mijenja promjenom temperature. Dijele se na: PTC i NTC.

PTC - otpornik kojemu se s porastom temperature povecava i otpor.

NTC - otpornik kojemu se s porastom temperature smanjuje otpor.

Fotootpornici - imaju nazivnu vrijednost otpora u mraku, a s pojavom svjetlosti otpor im se smanjuje.

_{Ovime bi zavrsio poglavlje o otpornicima, nisam naveo sve vrste otpornika i x ostalih stvari koje bi se mogle nadopisat, al smatram da je ovo sasvim dovoljno za pocetnike.} 

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kondenzatori (engl. capacitor)

Kondenzatori su elektronicki elementi koji mogu pohraniti naboj. Osnovne velicine kondenzatora su: kapacitet pF, nF... (piko, nano... Fahrrad), napon,

tolerancija, temperaturni koeficijent (radna temperatura).

Radni napon je najveci napon koji kondenzator izdrzi bez opasnosti od proboja.

Tolerancija - dozvoljeno odstupanje od nazivne vrijednosti izrazeno u postocima.

Temperaturni koeficijent, bitna je za elektrolitske kondenzatore jer se zagrijavanjem ili hladjenjem mijenjaju svojstva elektrolita, a time i kapacitet

kondenzatora.

Najjednostavniji kondenzator je sastavljen od 2 metalne plocice (folije) izmedju kojih je izolator (dielektrik).

Kod kvara kondenzatora dolazi do unistenja dielektrika pa takav kondenzator predstavlja kratki spoj za istosmjerni i izmjenicni strujni krug.

VRSTE KONDENZATORA:

Prema izvedbi: - promjenjivi

                        - stalni

Prema vrsti izolatora: - elektrolitski

                                   - blok

Blok kondenzatori imaju tvrdi dielektrik, relativno male kapacitete, a upotrebljavaju se u izmjenicnom i istosmjernom strujnom krugu.

Keramicki kondenzatori imaju izolator od keramike pa imaju visoke probojne napone, a kapacitet im je direktno ovisan o velicini kondenzatora.

Elektrolitski kondenzatori imaju izolator od oksidnog sloja koji je polariziran pa se koriste iskljucivo u istosmjernom strujnom krugu.

Imaju vrlo velike kapacitet, a relativno male probojne napone.

Promjenjive kondenzatore upotrebljavamo na mjestima gdje se cesto mijenja kapacitet pa imaju osobinu koja to olaksava.

Trim kondenzatori sluze za tocno namjestanje kapaciteta koji se nakon namjestenja vise ne mijenja.

Promjenjivi kondenzator je sastavljen od 2 niza paralelno spojenih metaljnih ploca od kojih je jedna pomicna, a druga nepomicna.

Kapacitet se mijenja ovisno o povrsini pomicnih i nepomicnih ploca.

Trim kondenzatori imaju vrlo male ploce izmedju kojih se nalazi tinjac kao izolator da im se poveca kapacitet. Kod trim kondenzatora mora biti

naznacen min i max kapacitet da bi znali unutar kojih se granica mijenja kapacitet.

Promjenjive kondenzatore upotrebljavamo za mjenjanje rezonantne frekvencije u titrajnim krugovima.

Capacitor color code.

_{Ovime bi zavrsio poglavlje o kondenzatorima, nisam naveo sve vrste kondenzatora i x ostalih stvari koje bi se mogle nadopisat, al smatram da je ovo sasvim dovoljno za pocetnike.}

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Zavojnice (engl. solenoids)

- elektronicki elementi pomocu kojih realiziramo zeljeni induktivitet (mjeri se u henri-jima [H]) 

Induktivitet zavojnice bez jezgre ovisi o njezinim geomtrijskim svojstvima i oblicima zavojnice. Oblici zavojnice mogu biti - jednoslojni,

viseslojni i unakrsna.

Da bi povecali induktivitet zavojnice moramo ju motati na feromagnetsku jezgru.

Zavojnice za NF (nisko frekventno) podrucje se motaju na zeljeznim jezgrama. Zavojnice za VF (visoko frekventno) podrucje se motaju na zraku ili feritnim

jezgrama razlicith oblika.

Oblici feritnih jezgri mogu biti okrugli (prstenasti ili stapicasti), oblik transformatora (E ili I) i loncaste.

^. (tocka) ili * (zvjezdica) predstavlja pocetak namota i definira smjer namatanja (uz simbol zavojnice)

I na kraju - zavojnice se upotrebljavaju u titrajnim krugovima, filterima izmjenicnih signala te prigusnicama.

_{Ovime bi zavrsio poglavlje o zavojnicama, nisam naveo sve vrste zavojnica i x ostalih stvari koje bi se mogle nadopisat, al smatram da je ovo sasvim dovoljno za pocetnike.}

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Trebat ce mi jedno vrijeme da zavrsim ovo....

Diode

Tranzistori

Tranzistor je troslojni poluvodički element koji se koristi kao pojačalo signala ( napona ili struje) ili kao sklopka.

Postoje dvije osnove vrste tranzistora

a) bipolarni tranzistori

b) unipolarni tranzistori

Kod bipolarnih tranzistora struju kroz tranzistor stvaraju i većinski i manjinski nosioci naboja ( elektroni i šupljine),dok kod unipolarnih struju stvaraju samo većinski nosioci naboja ( ili elektroni ili šupljine ),

a ulogu manjinskih nosica naboja je zanemariva.

BIPOLARNI TRANZISTORI

Sastoji se od tri sloja poluvodiča ( silicij,germanij ),a elektrode uz pojedini sloj se nazivaju emiter (E), baza (B) i kolektor (C).

Prema tipu bipolarni tranzistori mogu biti PNP i NPN.

Kod PNP tipa tranzistori većinski nosioci naboja su šupljine, a kod NPN tipa većinski nosioci naboja su elektroni.

Ispravnost i tip tranzistora može se ispitati univerzalnih instrumentom na sljedeći način:

a) NPN

+ ispitnog kabla instrumenta na B, - ispitnog kabla na E/C -> mali otpor

- ispitnog kabla instrumenta na B, + ispitnog kabla na E/C -> veliki otpor

b)PNP

+ ispitnog kabla instrumenta na B, - ispitnog kabla na E/C -> veliki otpor

- ispitnog kabla instrumenta na B, + ispitnog kabla na E/C -> mali otpor

Ispravnost tranzistora se može ispitati pomoću digitalnog instrumenta i mjerenja faktora strujnog pojačanja h_fe tako što prikazana brojčana vrijednost na zaslonu instrumenta pokazuje da je tranzistor ispravan,

a ako se brojčana vrijednost faktora strujnog pojačanja na zaslonu ne prikazuje znači da je tranzistor neispravan.

Tranzistori se prema snazi izrađuju u različitih kućištima( TO-92, TO- 220, TO-18, TO-3, TO - 126 itd.) a raspored elektroda na izvodima pojedinog tranzistora treba provjeriti u odgovarajućoj tablici.

U oznaci tranzistora prvo slovo označava vrstu poluvodičkog materijala, a drugo slovo primjenu tranzistora

Prvo slovo:

A - germanij

B - silicij

Drugo slovo

C - NF tranzistor

D - NF tranzistor snage

F - VH tranzistor

L - VH tranzistor snage

S - prekidački tranzistor

U - prekidački tranzistor snage

UNIPOLARNI TRANZISTORI

Kod unipolarnih tranzistora, za razliku od bipolarnih, u vođenju struje sudjeluje samo jedna vrsta električnog naboja (ili elektroni ili šupljine). Nazivaju se tranzistori sa efektom polja (engl. Field-effect transistor, skraćeno FET, a njem. Feldeffekt Transistor). Svojstvo im je da imaju izrazito veliki ulazni otpor te ih možemo smatrati naponski upravljanim aktivnim izvorom.

Unipolarni tranzistori ovisno o tehnologiji izrade mogu biti

•      Spojni (engl. Junction field-effect transistor, skraćeno JFET, a njem. Sperrschicht-FET)
•      S izoliranim zasunom (engl. Insulated gate FET, skraćeno IGFET
•      Metal oksidni (engl. metal oxide semiconductor FET, skraćeno MOSFET, a njem. Isolierschicht-FET).
•      Vertikalni metal oksidni (engl. vertical metal oxide semiconductor FET, skraćeno VMOSFET)

Unipolarni tranzistori mogu još obzirom na tip poluvodiča biti n-kanalni ili p-kanalni, a obzirom na dopiranje mogu biti izvedeni kao obogaćen ili osiromašen tip.

jel mi možeš reći što ti je XFG1

Pojma nemam, a niti google ne izbaci nist pametno..

pa zašto se onda nalazi na nacrtu

Kako simbol izgleda ?

tvoj nacrt za ledice

Aha , ma on samo silmulira LPT kada bi bio u funkciji.

ok nešto ću skemijat i pokušat prilagodit mom nacrtu

Imao sam halogenu lampu koja baš i nije bila najbolje dimenzionirana. Žarulja je bila 20W, 12V, a trafo je pod opterečenjem davao 9V. S dealextreme-a sam naručio 25 very bright bijelih LED-ica. Uz to sam kupio:

- 3x Elco 470 uF, 63 V

- 2x Dioda 1N4007

- 4x LM317LZ

- 4x Otpornik 62 R (Točnije 61,9)

Još sam imao komadić termobužira i komad pločice.

LED-ice sam stavio u 4 grane po 6 LED-ica, a svaka grana je pogonjena izvorom konstantne struje napravljenim od LM317LZ i otpornika

Evo shema:

  LM317LZ sam prikazao operacijskim pojačalom jer ga nisam uspio naći (a vjerojatno ga ni nema) u EWB-u. Otpornike R* nisam stavljao, iako bi možda bilo pametno. Trafo opterečen LED-icama daje 11 V što s ovakvim ispravljačem daje 28 V istosmjerne struje. Pad napona na stabilizatorima je 8,8 V pa se malo jače griju. Kako je stabilizatoru dovoljno 5 V razlike izmeđ ulaza i izlaza da bi ispravno radio, plus malo za rezervu ako dođe do pada napona, otpornici R* trebaju pruzeti višak napona na sebe. U mom slučaju oni mogu biti 120 - 150 ohma. Ako je napon napajanja nešto niži, nisu ni potrebni, a ako je iznad 11 V obavezni su. Ukoliko ima mjesta u kućištu lampe, umjesto korištenja LZ stabilizatora i otpornika R*, može se koristiti LM317T koji može disipirati više topline.

Shemu tiskane pločice nemam. U KiCad-u sam nacrtao samo LEDice i termo transferom tonera prenio na pločicu, a ostalo sam crtao rukom. Pločica mi je ujedno služila i kao poklopac kućišta lampe, pa sam sve elemente osim LED-ica lemio na strani vodova. Za kondezatore nije bilo mjesta na pločici, pa sam od pune bakrene žice napravio nosač iznad pločice.

Bilo je još par problema, preračunao sam se oko položaja rupa za šaraf, pa sam morao malo kemijati s lemljenjem stabilizatora da ne smetaju. Uz to mi je i marker bio loš pa sam vodove morao preći lemom.

Sve u svemu lampa dobro radi, samo što su LED-ice previše usmjerene pa nisu zgodne za stolnu lampu. Ja je ionako koristim samo kao ambijentalno svijetlo uperenu u zid dok gledam film, pa mi to nije problem. Ako netko želi radit baš kao stolnu lampu, treba nabaviti LED-ice širokog kuta snopa i/ili ih postaviti pod kutem.

Evo još par slika:

Neki forumasi su rekli da postavim shemu za High power LED lightshow. Evo je dolje na slici. Prikazane su samo 4 diode, ostale nadovezete na ostale kao sto su i ove sad.

Radio sam s 1W plavim LED-icama, po danu nisu tako stetne, ali u mraku ne preporucam gledat u njih, udaljenost min 4-5 m ako zelite da vas oci ne bole. Plugin za Winamp se zove DiscoLitez.

Kao dodatno napajanje sam koristio standardno ATX napajanje.

video

----------------------------------------------------

Evo, dosla mi nova igracka... :)

_{2860 kontakata, ako tko treba nek se javi na PP}

Evo lightshowa u kucistu za 3.5" ext. hard...

Moglo se to i bolje, al ova vrucina ne pridonosi koncetraciji...

Video kasnije stavim.

Pitanjce za znalce... :)

Zasto mi se otpornik (cementni) od 30 ohm-a 5W grije ? Izvor je 12V, trosilo je LED dioda koja radi na 3.2V i trosi 300mA ? Prakticki meni bi trebao otpornik od 1W no on se takodjer grije kaj mi nije cudno, al ovaj od 5W nije nista manje vruc od 1W-attnog.

Nesto elektronicari nisu aktivni... :/

Sada imam jos jedno pitanjce. Radi se o auto zaruljama, zarulja mora vuc 1.6 A da auto ne detektira gresku, format je T10 s SMD LED-icama. Mene zanima kako dobit da vuce 1.6 A ? Jer te SMD diode vuku cca 50-70 mA.

Taj problem je rijesen kaj se tice 1156 zarulja za zmigavce i stop svjetla preko otpornika od 50W koji je ogroman i nema mjesta da ga namontiram u far.

problem je rijesen led driverima ^^

I slobodno se osvrnite na prethodan post.

Moze mi netko prporučiti porgram za dizaniranje shema, pločica, i Simuliranje istih. Ali ne da samo pali ledicu ak ju ja zaštekam na 9v bateriju, Nego da se mogu učitati programi u IC-ove. Postiji kakav? Hvala puno.

Za to nisam siguran...

Po meni najbolji je National Instruments.

A ima barem nešto od simulacije?

EDIT: A program Eagle? Valja nesto?

Kolko znam, moze simulirat sve elemente koje mozes pronac u njemu, vjeruj mi - ima ih poprilicno.

Ovaj post pisem tek tolko da vidite upgrade-anu temu. Ja polako pisem, slobodno se ukljucite u raspravu.

Po ovome bi ti otpornik trosio 2.64W pa me nebi cudilo da je vruc, ali mislim da si dobro fulao sto se tice struje jer nema šanse da ti LED dioda 

radi na 300mA, cak ni ultra bright ne trebaju vise od 20-30mA, tako da ti je otpornik premalen te bi trebao biti barem 300-440 ohma ovisno o struji.

BTW. Nisam nikad cuo da netko diode svrstava pod aktivne komponente, koliko znam diode pa i tiristori,dijak, trijak su pasivni elementi, doduse nelinearni.

EDIT: Sad tek vidim da se valjda radi o 1W LED diodi. Nisam ni znao da postoje, ako je onda nije cudno sto ti otpornik vruc jer on trosi spomenutih 2.6W,

tako da 1W otpornik svakako nebi bio dovoljan na duze staze jer bi se pregrijao.

Gdje si uzeo 1W ledice i koja je cifra?

Koliko vidim ledice rade sve odjednom, nema pojedinačnu kontrolu? (hint za slijedeći korak, jedan mikroprocesor cca 30 kn i ganjaš svaku ledicu posebno)

ja znam da ih chipoteka svrstava pod aktivne :)

Hm, da, to sam i ja kasnije shvatil, ali on je vruc da se dimi s njega... (kao da je u kratkom spoju, nema sanse jer ista shema sa slabijim elementima radi normalno, promjenil sam desetak takvih otpornika i ista stvar)

A ovo o svrstavanju oko pasvinih i aktivnih - tako su mene ucili...

Ebay, cijena je oko 10 kn/kom ovisi o izvedbi, imas one koje ja nazivam - heat (imaju temperaturno vodljiv metalni dio na koji se stavlja odgovarajuc heatsink), a i ima i verzija koja izgleda sasvim obicno.

Ako mislis na ovaj lightshow - to sve kontrolira Disco litez, winampov plugin koji komunicira preko LPT-a.

Misliš nešto ovakvo pod heat?

Mislio sam na individualnu kontrolu ledica, ovako sve odjednom pališ gasiš. Pa možeš staviti različite boje koje ćeš paliti neovisno.  A obzirom da npr. ovaj mikroprocesor košta 19,16 kn, dušu dalo za igrati se. Samo ideja..

Zašto ne smanjiš napajanje, pa ćeš trebati manju disipaciju na otporniku - manje se grije..

Da, na to sam mislio. Premda ovo moje se ne griju kad vise trepere nego konstantno svjetle... (a i nemaju te aluminijske plocice na sebi)

Kaj se tice mikroprocesora, da - ima brdo nacina za svakojake kreacije. Trenutno nemam volje za lightshow jer sam ga se zasitio pa ce to pricekat inspirativnija vremena.

pozdrav

molio bih jednu malu pomoć: zanima me kod elektrolitskog kondenzatora koja je strana plus a koja minus pol ( na shemi, na slici) znam da je bitno kako spojiti elektrolitski kondenzator pa zato vas pitam...čuo sam kako se plus pol kondenzatora spaja uvijek na fazu a minus na masu

Za to na shemi se ne brini. Jednostavno ne smijes kondenzator kontra spojit jer moze eksplodirat (spajas ga serijski ili paralelno). Na kondenzatoru ti je oznaceno gdje je -, a gdje +.

ma znam to..al me zanima kako iz sheme znati gdje je plus a gdje minus??? znači na shemi imam simbol kao na gornjoj slici pa mene sad zanima dali je bijela crta plus ili je crna plus??? pričao sam sa profesorom iz osnova i on mi je rekao da nema neko pravilo tj. pravilo je da se plus spaja na fazu a minus na masu....i da rekao mi je da pomoću diode mogu vidjeti koji je plus a koji minus pol....znači konkretno me zanima dali je na ovoj shemi bijela plus ili minus ( ja mislim da bi trebala biti plus) ako se ne varam??? nebi želio nešto spaliti pa zato pitam vas koji idete na faks ili se bolje kužite???

Iz toga kaj ti je prof rekel i iz sheme bi mogao lako sam zakljucit... Neces valjda stavit + na masu... :/

zaključio sam da je bijela plus al sam se htio uvjerit...hvala ti  jbg nema gumbića