EU/HR forsira optimizaciju stranica za javne službe, a kad profuraš bilo koju vladinu stranicu kroz accessibility checker, iskoči minimalno 60 grešaka.

Koje su im to fore?

Ima li netko link ijedne vladine ustanove koja ima stranicu kompatibilnu sa WAI?

Ovo je stranica EU u privitku

Stvar je, na žalost, daleko više birokratski odrađena nego stručno - bitnije je imati dokument koji navodi što nije optimizirano i zašto nego izvršiti samu optimizaciju. Ok, ima smisla imati dokumentirano da je negdje na slici s lošim kontrastom tekst koji je promotivne prirode koji se ponavlja i na drugim mjestima, pa nije bitan i nešto slično, ali kad forma postane bitnija od sadržaja, onda učinak izostaje.

- optimizacija? -birokracija.

to ide približno ovako: birokracija donese propis (i važnije, fond, novac za trošenje). Tad računalni stručnjaci klase karačmarko i obitelj ispostave fiktivne račune za fiktivne radove i fiktivno živimo u lala-landu. Realno, nikog nije briga ili bi za to trebala neka kontrola-komisija? Što bi radila? Kritički kritizirala optimizaciju? Uzmeš jači pc i brži inernet, naravno time opet opravdaš trošak-opremanje-informatizaciju-digitalizaciju i imaš recikliranje već napisanog referata sestre ili nekog drugog bliskog srodnika koji uzme poticaje-fond za ništa.

npr, imao si u davna vremena (ono nakon dinosaura..) npr 5k-web (ne optimizacija nego stranica u 5 kb tj iz vremena faxmodema-56k brzina i želje da sadržaj stranice bude učitan u jednoj sekundi. Može se, sasvim dovoljno za sadržaj (textualno) ali naravno ne za današnje hd-filmiće, flash (koji se ubija) i sl.. kao i tisuće fotki i addsa koji iskaču iz-oko svake stranice. Možeš li zamisliti da je to danas neko pravilo-standard? tj da barem stranice kojie su čisti sadržaj, pisani textovi, ne frstpage-reklama koja mora biti ekeftna, npr svaki site ima str 'o nama', 'kontakti' i i sl. .. pa ako bi 5k pomnožili s 1000 došli bi do tog da na danas najsporijoj liniji (nacionalni minimim 4mbps) možeš u sekundi učitati ofrlje 1000 stranica, tj sve što takav site može uopće smisleno-sadržajno sadržavati. Nestalo? Nije, nego realno nije važno, nikog ne zanima dok se birkokratski i dalje provode 'optimizacije' i odgovarajuće 'studije' koje se plaćaju iz eu fondova. Da se to jednom napravi tad bi priči (perpetuumobile izvoru prihoda za uhljebe) bio kraj. Tko to želi?= nitko.. osim eto ponekog pravednika-idealiste koji to pita na forumu :)

-ako se čudiš birokratskim stranicama... trebaš probati 24sata, to ti je nešto kao test-benč, kao cryza za internet :)) ako to radi (glatko), imaš zvjer-internet :)))

Eh sad.. to sve je jasno.

Ali radim dosta sajtova za javne ustanove koje to moraju ispoštovati i one vrše pritisak na mene da se to sredi/prilagodi. 
Fakakt nemam volje biti prvi u HR koji će napraviti potpuno WAI kompatibilni sajt sa 0 errora i warninga. 

-gle, nikad neki dev-grafičar-programer i sl. neće biti relevantan za pristupačnost-čitljivost-unificiranost itd. jer npr ti imaš npr 27-inčni monitor s 4k rezom i tebi je baš super vidjeti sve sjajne pixele dok se pola populacije muči škiljeći, jer su ćoravi i imaju npr mobitel ili stari CRT na 800x600 monokromatski :)

-ne možeš biti 'kompatibilan' sa svime, sizifovski + brže izlaze nove tehnologije-promjene nego što je potrebno za ispravk svega.. (kao npr igre, filmovi i winver-build).

-npr os nudi accessability postavke, kontrast-zum.. i tad teoretski ne razmišljaš ti o prikazu-kontrastu nego je to na korisniku koji je na osu (win) izabrao za njega odgovarajuću shemu-kontrast i tad će mu text biti čitljiv, font dovoljno velik.. no imaš npr u trgovini deklaraciju na robi, na kojoj mora biti naveden sastojak i sl + čak definirana čitljivost-veličina fonta.. ako to vrijedi za deklaraciju (komadić papira na wc papiru) nema razlog a da ne vrijedi za online sadržaj kojem je smisao ČITLJIVOST tj upravo to je primarna svrha informacije neke službene stranice.

-mora biti dostupno, čitljivo, pa čak i na raznim jezicima ako se stvarno želi omogućiti ljudima pristup sadržaju i to je logički imperativ kao što se npr za invalide radi kosina-rampa za ulaz kolicima i niskopodni tramvaji.. ako to ne napraviš, tad nisi pristupačan tom dijelu populacije.

-sasvim drugačiji primjer je npr sam browser tj kompatibilnost i postavke browsera koji je čak neovisan o osu.. pa ovisno o engineu i postavkama istu stranicu prikazuje različitito, s tim nemaš ništa tj možeš predvidjeti 'sve' pristup računalom (mali-veliki ekran) mobitelom ili nečim trećim, možeš predvidjeti korištenje chrome-firefoxa.. no kako će prikazati neki deseti ili kakve su postavke korisnika ... nikad sve, nikad 100% jer ne postoji jedan browser, jedan standard nego je to 'živ organizam' koji evoluira (mijenja-prilagođava se..). Tj da je izvedivo, tad bi već bilo napravljeno, pošto sam vidiš da većina ima iste probleme jasnoje ti je da su problemi veći od tebe tj nisi ti taj koji ih može riješiti globalno tj ne biraš browser i korisničke postavke kao ni ekran kojm on to treba čitati + ćoravost ili neki drugi-treći hendikep kao sluh-gluhoća itd.. .. što bi tad trebao, imati pantomimičara-prevodioca za gluhonijeme na stranici koja ima tonsko-glasovni sadržaj npr video? -ne, jer ako su gluhonijemi mogu čitati tj problem su ćoravci i ekran tj medij koji nije namjenjen ćoravima jer je upravo vid način korištenja.

-zato ne postoje ni kazne.. jer kako kazniti sadržaj kojeg ćoravac ne može čitati .. tj nije rješenje bailovo pismo jer i dalje nije u fizički-opipljivoj formi nego je text na ekranu (koji bi tad trebao biti npr printabilan u brailu pa da takav korsinik može nekako čitati ili izmisliti ekran koji bi dodirom prstiju njemu prenosio odgovarajući info..). To je banaliziran primjer, hendikepirani ljudi tj nešto što na ulici rješimo npr nogostupm s nagibom ili semaforom koji ima i zvučno upozorenje ali na ekranu nemaš tu mogućnost fizičkog medija, tj tad takav korisnik može dobiti npr mailom printabilni sadržaj u uodgovarajućoj formi.

-evo, sad su npr aktualni izbori.. ŠBB-KBB.. što da dobiješ projekt rješavanja problema i legitimnosti izbora, osim sigurnsoti (autentičnost, hakeri, (ne)ovlašteni pristup podacima kao gdpr..) kako bi riješio problem invalida, npr slijepa osoba, gluha, nepokretna.. a sve te osobe imaju pravo glasa i moraš im ga nekako osigurati.. kako? Kako ćoravoj osobi koja dođe na izborno mjesto po sadašnjim propisima osigurati poštene izbore i pravo na izbor? Kojim mehanizmom, kako predvidjeti i imati npr isprintane glasačke liste da ih on može čitati? .. kad takve probleme (extremne) pokušaš teoretski riješiti tad odustaneš jer ne možeš a tad je sve relativno, tj ako već u startu znamo da ne možemo tad čemu uopće trud-privid da smo nešto napavili, nešto korisnog i sl. tj radije te resurse usmjeriti u nešto korisno, košenje trave i pomoć kad takva osoba nešto treba kao banalni prelazak ceste i sl..

-birokracija je samo birokracija.. život je puno više sivih tonova između crno-bijelo ili nule-jedinice kao osnove PC rada, pixel, crno-bijeli, to je ono što možeš, ne možeš 'sivi' pixel koji će raditi nešto što ne može i tako postat vidljiv osobi koja ne vidi bar dok ta osoba ne pribavi neki interfejs direkt u mozak i sl. pa umjesto ekrana čita kroz žicu, no tad opet nije važan font-veličina nego sadraj koji je ili nije dostupan korisniku.

-smisao informacija-sadražaja je upravo to, dostupnost (pa čitljivost-razumljivost). Ako je dostupno, tad je posao dovoljno dobro obavljen i tu birokracija treba stati ali istovremeno dobro je da birokracija to gura jer inače nitko ne bi ništa ni napavio, ne bi ni nogostupi bili prilagođeni invalidima ili biciklistima ili parkovi za djecu itd.. pa mada je beskorisna birokracija time genrerira pritisak da se to barem pokušava, kao i kriminal koji time stvara potrebu za postojanje policije.. da nema kriminala policija je višak, a tad bi dio viška-nezaposlenih postali kriminaci jer to je tako :)

Ok hvala :)

Ha gle, ni Carnet stranica nije baš najbolje prošla na tom testu, a oni su napisali smjernice kojih bi se trebalo pridržavati.

https://www.carnet.hr/pristupacnost/

Možda taj WAVE test gleda i neke stvari koje nisu neophodne prema propisima/zakonu?

Kod nas je dvojba Open Sans font. Open Sans spada pod Serif tip fonta, a Serif ne bi trebalo koristiti. A onda neki tvrde da Open Sans nije Serif.

Zna li možda tko od vas jel Open Sans onda uredu ili ne?

Btw, prošao sam "edukaciju" Državne škole za javnu upravu "Digitalna pristupačnost". Nije bilo korisno, nikakav konkretan primjer.

 -ne znaš francuski? nisi grafičar.. :)

ili možda razumljivije, sans = bez (ukrasa) i taj naziv znači font s ukrasom ili sans font bez ukrasa-tj serifa.

-sans nije serif nego suprotno, bez serifa i tad naravno da neki tvrde što tvrde i da znaš o čemu se radi bilo bi ti jasno :))

možemo karikirati pa prevesti u štampana ili pisana slova.. tj pisana rukom (perom-tintom..) tj izmišljotine za neprekinuti način pisanja npr slova g-G, j-J k-K itd. ne zasebno nego u riječi tj spojeno. Tj kad se kaže ukras i font prvo se pomisli na srednjevjekovno ukrašavanje velikog slova ilustracijom.. a ovo se odnosi na način pisanja svakog slova u riječi tj pravila kako mora unificirano biti stvoren font, ne samo jedno slovo nego čitava abeceda + ostala grafičarska pravila od kojih su npr prored popularni u širim masama dok ne znaju što je npr kerning..

-šteta školarine :)) no tu sma ja pa sad znaš (mada je to ekšli beskorisno znanje..) :))

Da uletim kratko.. osim što je uglavnom cijela priča birokracija često je pro forma. Nažalost kao i većina nekih stvari. 

Radim u startupu koji se bavi razvojem alata koji olakšavaju čitanje osobama s disleksijom. Pa smo tako napravili i widget koji zapravo rješava digitalnu pristupačnost za osobe s disleksijom: https://widget.omoguru.com/hr/digitalna-pristupacnost/ Jer je disleksija zbog nekih svojih karakteristika jedina stvar koju ne možeš riješiti osnovnim dizajnom nego treba napraviti nešto dodatno. Pa da ekipa ne razvija ima ovo. Naravno postoji ovakvih rješenja samo je jedan veliki problem što ekipa ne kuži problem disleksije i onda rade gluposti poput korištenja besplatnog Open Dyslexica. A uz malo guglanja skužiš da Open Dyslexic ne radi i bolje stavit Arial nego njega. Našoj logopedici si digne kosa na glavi kad vidi Open Dyslexic :)

Jedino što sam vidio da ima smisla je neki free plugin za Wordpress koji je dosta dobar. 

Tako da sam kroz to u zadnje vrijeme proanalizirao masu sajtova i odličan mi je za to https://www.deque.com/axe/ Koristim i wave ali mi je ovaj Axe nekako simpatičniji. Pa probaj s njim.

A za javnu upravu baci oko na naše rješenje ;)

Što se tiče čitljivog fonta i fonta za pogodnog za osobe s disleksijom može bacit oko na https://widget.omoguru.com/hr/2020/11/11/digitalna-pristupacnost-i-disleksija-vazno-je-pristupiti-ispravno/ i https://widget.omoguru.com/hr/2020/05/12/omotype-font-za-inkluzivna-web-rjesenja-i-digitalnu-pristupacnost/