File System.

File system je metoda za spremanje i organiziranje file-ova i datoteka koje on sadrzi kako bi nam olaksali trazenje file-ova i datoteka na racunalu. Imamo razlicitih vrsta file systema npr. sa podrskom za Journaling, extent itd. Journaling je vrsta file systema sa podrskom za spremanje naseg rada(dok jos radimo u file-u) u log file te nakon sto zavrsimo s obradom file-a, file se sprema na predvidjeno mjesto. Ovim putem nas spasava od izgubljenih podataka zbog nestanka struje, restart-a usred rada i sl. Extent je mjesto na file system-u koje je odredjeno za file u kojem trenutnom radimo. Ako pisemo u file, taj file dobiva svoje mjesto posebno za njega.

Lista file system-a:

ext - Extended file system, posebno radjen za Linux.
ext2 - Second extended file system, posebno radjen za Linux.
ext3 - Ista vrsta file systema kao ext2, samo sto ext3 podrzava journaling.
ext4 . Ima podrsku za extent, ali je jos u razvoju.
JFS - IBM-ov file system sa podrskom za journaling i extent.
ReiserFS - Vrsta file systema sa podrskom za journaling.
Reiser4 - Kao ReiserFS samo sto ima podrsku za extent.
XFS - Koristen na Linux-u i IRIX sistemima, podrska za extent.
GFS - Global File System napravljen od strane Red Hat-a za Linux.

SWAP - Mnogi misle da je swap file system, ali nije. To je samo jedna particija(ili file u W!n-u) koja sluzi da spremi podatke od trenutno pokrenutog programa na nju ako nema dosta mjesta u glavnoj memoriji. Kad program zatreba neki podatak koji se nalazi na swap particiji onda se dio podatka iz glavne memorije mjenja sa podatkom iz swap particije. Kad vam se racunalo smrzne to je zbog toga jer je swap i glavna memorija puna i onda nema gdje obradjivati zadane operacije.(To je jedna od mogucnosti ima i drugih naravno, ali nisu vezane za temu)

Najkoristeniji file system u Linux-u je ext3, a cesto i ReiserFS. Cesto zbog njihove pouzdanosti i velike rasprostranjenosti u Linux zajednici.

Napomena za korisnike Shredder-a!!!
Shred-anje file-ova na journaling file system-ima nije bas pouzdano jer je file koji shred-amo mozda spremljen u log file-u i jos uvijek je moguce povratiti obrisane file-ove. Nije uvijek ovako, ali netko iskusan bi mogao i to povratiti.

Kad kazem "Danas sam shred-ao file" znaci taj sam file prepisao vise puta i nije ga moguce povratiti sa Recovery alatima. U Linux-u Shredder dolazi uz KGPG i on prepisuje file 32 puta.
Shred-anje na file system-ima bez podrske journaling-a je najsigurnije. Na takvim file system-ima kad shred-amo file nije ga moguce povratiti.

Particioniranje disk-ova.

Particioniranje je razdvajanje disk-a na vise dijelova. S time stvaramo "virtualne" disk-ove koji su u biti jedan disk podjeljen na njih vise.
Na Linux sustavu moramo imati minimalno 2 particije: / i swap(Swap nije potreban da bi sistem radio, ali ako vam nestane glavne memorije sistem ce se ukociti i necete moci nista raditi). / je cesto nazivana root particija jer se na njoj nalazi cijeli sistem. /home se cesto radi kao posebna particija.

Opis najjednostavnijeg rasporeda particija na Linux-u.

/    = ext3 ili ReiserFS - Velicina bi trebala biti 10-20 GB. Relativno malo, jer na nju necete spremati nikakve podatke, za to postoji /home particija.

swap    = swap    - Nepisano pravilo Linux-a je da swap particija bude duplo veca od velicine vase glavne memorije. npr. 1GB glavne memorije = 2 GB swap particije.

/home    = ext3 ili ReiserFS - Velicina sad ovisi o vama. Razmislite koliko mislite podataka imati na PC te odredite. Minimalno bi trebalo biti 30 GB - smije i manje, ali ce vam kasnije zatrebati mjesta pa ste unonali stvar. :)

Evo i slike za bolje razumijevanje: http://img265.imageshack.us/img265/7789/particijewo6.png

Nisam neki graficar pa nemozete ocekivati Mona Lisu od slike. :)

Mozete i za svaku datoteku unutar /(citaj; root) datoteke raditi posebnu particiju. Prakticno je jer ce vam sve biti podjeljeno i onda nece biti problema ako jedna particija ode, jer onda samo nju treba popraviti. Neprakticno je zbog previse particija i moze se desiti da se zagubite.

Posto se particioniranje vecinom odvija za vrijeme instalacije sustava nemogu opisati tocan proces particioniranja jer su instalacije razlicite od distribucije do distribucije. Ipak s ovime opisom ce te imati sliku kako trebaju izgledati particije te koji file system koristiti.

Neke objasnjenja sam pokupio sa wiki-a, jer nemogu bas zapamtiti svaku rijec. Polako postajem senilan. (-_-)

a ZFS? ni rjeci o njemu a bas si mislim instalirat fedoru sa zfsom. heh

Čisto sumnjam da budeš instalirao bilo koju distru sa ZFSom kao root file systemom. To niti je nativno za linux niti je dovoljno prilagođeno za korištenje. Najbolje je držati se provjerenih ext3 i ReiserFS 3.x.

U krajnjem slučaju XFS.

jao pomjesah zfs i xfs. Fedoru stavljam na xfs. :D

zfsovi su za solaris. ><

odlično objašnjenje zašto file systemi pod linuxom ne pate od fragmentacije

http://geekblog.oneandoneis2.org/index.php/2006/08/17/why_doesn_t_linux_need_defragmenting

Ako može neki odgovor onako na brzinu, naime, instalirao sam si Ubuntu na laptop i napravio particije otprilike ovako:

/ mi je oko 5 GB

boot je oko 100 MB

swap je 10 GB

home je oko 35 GB

E sad, vidim da je poželjno da swap bude oko 2 GB najviše jer imam 2 GB Rama, a da / bude bar 10 GB. Pitanje, kako da smanjim swap i povećam / prostor? Pod Ubuntu-om.

Bootaj Ubuntu live CD, digni GParted i napravi sto zelis napraviti.

ne znam ga natjerati da koristi cijelu particiju pomoći Gpartea. na hardu imam mijesta i želim povečati particiju pod Ubuntićem ali ne ide (ne znam) vjerojatno. help?

Ne možeš mjenjat veličinu particije dok ti je OS koji je instaliran na HDD-u radi.

Bootaj Live CD i onda pokreni Gparted.

...ili ištekaj HDD i uštekaj ga u drugi PC, pa reparticioniraj (naravno preko Linuxa). Tako je najbrže .

Zašto je preporučeno za /boot posebna particija?

I zasto je / 10-20GB (nemogu to nazvati "relativno malo")?

Sta sve ide pod /?

Zbog modularnosti.

Ide sve, cijeli sustav, osim korisnickih podataka koje smjestas na posebnu /home particiju. Ako nije posebna onda /root treba biti jos veca, uzasno velika, onoliko koliko mislis spremati svojih podataka. No, /home obavezno posebnu staviti.

Dakle, pod /root ide cijeli sustav i svi instalirani programi, takoder i /var i /tmp. Za detalje pogledati File Hierarchy Standard.

Btw., Windows 7 zauzima i puno vise od ovih 20-ak GB. ;)

Radi sigurnosti (ako želiš enkriptiran LVM...) i lakšeg oporavka sistema. Ponekad i radi toga što neki filesystemi poput XFS-a se ne mogu boot-ati ukoliko ne postoji zasebna /boot particija sa ext2/3/4 filesystemom. /boot particija se čita samo pri podizanju sistema (učitavanje kernela...), nakon toga ne služi ničemu i na nju se ništa ne zapisuje osim kada se instalira novi kernel. Zato je dovoljno za nju odvojiti 32MB, mada neke distribucije preporučuju 256-512MB zavisno od slučaja i namjene kao i radi smanjivanja pogreški prilikom instaliranja novog kernela (ukoliko sistem ostavlja previše starih kernela a sistem nije konfiguriran da automatski briše stare kernele a korisnik nije ručno deinstalirao stare kernele) i javljanja greške o nedostatku prostora.

To je okvirna vrijednost da se korisnik ne nađe u nepovoljnoj situaciji pri kojoj bi mu se sistem srušio uslijed nedostatka prostora. Može biti i puno manja, ali se onda treba znati koliko će mu pojedini direktorij (/tmp, /var/, /usr, /usr/local, /opt, /srv, /home, isto zavisi od distribucije kako je koncipirana a spomenuti direktoriji za odvajanje su pretežno namijenjeni za server konfiguracije...) zauzimati prostora u svakodnevnom radu.

Primjerice LinuxMint 12, DVD instalacija koja ima sve što je potrebno prosječnom korisniku za rad (natrpana je svim mogućim korisnim aplikacijama), /root zauzima 3.3 GB. Dakle /root bi mogao biti 5GB i manji, ako bi imao /home izdvojen. Ali /tmp direktorij u sklopu / bi se mogao povećavati (briše se automatski pri restartu), također i /var (/var/cache/apt/archives/) direktorij u koji se spremaju paketi instaliranih programa. Znači korisnik bi trebao znati koliko mu se pojedini direktoriji povečavaju u svakodnevnom radu i adekvatno ih raspodjeliti po particijama ili kako već misli da mu odgovara. Zato se radi pojednostavljivanja obično disk podijeli na /boot, swap, /root i /home particije, jer druga rješenja u kojima se odvajaju još neki direktoriji su više orijentirani na servere nego na kućnu uporabu mada neke distribucije preporučuju posebne particije za neke direktorije, primjerice Arch Linux za /var, čak neki preporučuju ReiserFS za tu particiju...

On je potpuno drugačije koncipiran od Linuxa...

U svakom slucaju, naravno da je potpuno drugacije koncipiran. Ali kaze: "ne mogu to nazvati 'relativno malo'", pa sam to spomenuo samo usporedbe radi, da neki operacijski sustavi ipak puno vise gutaju...

EDIT: Nisam bas previse siguran za ovih 3.3 GB, meni je nakon sto sam ju uhodao, Karmic Koala imala cca 5-5.5 GB...

Win7 i Vista zahtijeva minimalno 15GB za fresh instalaciju dok se Linux može instalirati i na USB stick od 256MB ne gubeći previše na funkcionalnosti i korisnosti.

Ni 5.5 nije puno, / komotno može biti i 10GB i manje a da neće pričinjavati neke probleme prosječnom (nezahtjevnom) korisniku, samo je potrebno imati /home na posebnoj particiji zbog toga jer se sve user stvari pišu u /home (primjerice cache od browsera). Kada korisnik otprilike vidi kako mu se sistem ponaša, lako može odrediti veličinu particija.

Evo, screenshot zauzeća / na Mintu 12 u VirtualBox-u, default instalacija (ništa dodatno instalirano), /home particija nije zasebna:

Ja imam 3 fizička diska. Odvojio sam root, home i storage. Evo kako to izgleda na phpsysinfo

Halo, pomagajte imam problem sa hdd recovery.

Laptop TOSHIBA C660D

Nemogu da pokrenem

Pritiskom na F8 pratim upute, ali na kraju nema mi zadnje opcije HDD Recovery

Na D  particiji imam taj HDD Recover!!!!!!   i imam skrivenu particiju E 128/400MB

Ali kako to pokrenut  i gdje da nadjem pravu temu

Ovo je tema stara par mjeseci,to se nepiše tu,nego napraviš fino novu temu,i opširnije reci u čemu je problem...i molim te,manje uskličnika...