Koliko sam vidio Kina uvozi velike kolicine ugljena iz Austarlije. I ocigledno je on uzrok smoga tako da ne vidim bas veliko poboljsanje koristenjem ovakvih tramvaja, ali definitivno bolje zvuci kad nesto povezes sa ekologijom. :-)

Očito njihovi tramvaji niu bili na struju, odnosno tramvajska mreža nije bila elektrificirana, jer svi oni problemi s spremnicima vodika i sama činjenica da treba brinuti o punjenju tramvaja, da ne pričam o generiranju topline (koja zimi dobro dođe, ali ljeti dodatno grije grad). Ne bi li bilo bolje da su te gorive ćelije stavili pored grada? Kao toplanu koja generira toplu vodu i zelenu struju. Puno ćelija u seriju i ne treba ti DC-DC pretvarač (gorive ćelije imaju napon oko 2V), ali treba DC-AC zbog udaljenosti.

Ne isplati se raditi DC-AC pretvodba, nedovoljno efikasno. Gorive ćelije su više zamišljene kao nešto za lokalnu upotrebu bez potrebe prijenosa i distribucije na velike udaljenosti.

Problemi sa smogom zbog nešto malo tramvajske pruge?

Izgleda da netko pošto-poto izvlači novce iz državne kase gurajući tehnologiju na čije se istraživanje potrošilo puno love. Slažem se u potpunosti sa komentarima iznad.

Sad kad su maknuli potrebu da pruga bude elektrificirana, isti tim radi na novom genijalnom projektu koji će riješiti potrebu za tračnicama. Kodno ime projekta: "autobus".

čudi me da se njihov jao ban dić nije sjetio konjskog tramvaja. gradovi su ionako ful ov šit pa se ne bi kužilo. 

Mislim da je, barem za gradski okoliš, ovo najbolje rješenje:

Autobus s kondenzatorskim baterijama:

https://www.youtube.com/watch?v=LYL6NyU1g3k

- Napuni se brzo (stajanje na okretištu)

- Mobilniji su od tramvaja - tramvaj može ići samo svojom prugom, autobus može alternativnom ako se desi nešto na cesti

- Nema čepa u prometu kad jedan tramvaj crkne. Bus zaobiđe, tramvaj ne može.

- Nema klasične "tramvajske" škripe i buke

- Nema troškova održavanja šina i kablovinja iznad

Kad se sve zbroji i oduzme, investicija bi se brzo isplatila.

Recimo solar radi DC/AC mada to nije super primjer, ali je danas ta konverzija na vrlo velikom postotku (95%). Ako se uracuna da AC motor ima vecu iskoristivost od DC motora onda sigurno ima smisla imat DC/AC. Osim toga, AC motor ne zahtjeva cetkice sto znaci da nema odrzavanja.

Drugi problem DC motora je kontrola brzine. Ona je koristeci PWM sto ima svojih problema. Ako se ide na regulaciju napona onda pak imamo DC/AC/DC konverter sa vecim gubicima nego DC/AC.

Iskreno, neka samo oni izmišljaju toplu vodu, nikad ne znaš što će se iz toga na kraju stvoriti / izumiti.

Kondezatorske baterije su 10 puta teže od Li-ion tako da bi za ovo vozilo trebalo 2 i pol tone baterija da može proći prosječnu rutu (30 km) umjesto da se stave obične baterije koje bi bile teške 250 kg za istu rutu. S obzirom da autobus stoji na okretištu barem 5 minuta to je dovoljno za napuniti baterije kad bi baterija bilo težine 1 tone (4 seta koja se paralelno pune sa 75 kW), a time bi autobus mogao preći 120 km ili dva puta simo-tamo. Nisam našao cijenu kondenzatorskih baterija, ali ove baterije bi koštale oko 20.000 eura što i nije neka cijena za autobus.

Referirao sam na kompletne gubitke AC sustava (što je autor prvog posta naveo), ne samo pretvorbu iz DC u AC. U to moraš uračunati i gubitke distribucije i prijelazne otpore sa napajajućeg vodiča na prihvatni vodič električnog vozila koji su sve samo ne zanemarivi. Puno je veća iskoristivost lokalno postavljenog sustava gorivih ćelija.

Još jedna napomena - kod manjih električnih vozila se ionako koriste brushless DC motori. Iako se slažem da je kod većih snaga bolje imati AC motor. Tako npr. radi i Teslin automobil na što pretpostavljam da si ciljao.

Da, težina bi predstavljala problem. Zato sam i napisao - za gradski okoliš gdje je potreba za dometom manja.

Zašto ne napraviti kombinirano rješenje?

http://berc.berkeley.edu/storage-wars-batteries-vs-supercapacitors/

Prednosti kondenzatorskih baterija su:

- vrlo brzo punjenje

- podnose jače struje

- puno veći broj ciklusa punjenja/pražnjenja od baterija = duži rok trajanja

Mane: težina, a vjerojatno i početna cijena.

Prednosti "običnih" baterija: puno manja težina u odnosu na kapacitet.

Mane: sporije punjenje i mali broj ciklusa.

Kondenzatorske baterije bi mogle sakupljati energiju kočenja i pokretati vozilo od nule.
Nakon toga stvar preuzimaju "standardne baterije". Njih i tako najviše "ubija" cug struje kad vozilo starta.

Kako bi vi tocno u bus stavili 380 ljudi?

Kondenzatorske baterije?

Koliko ja znam kondici se koriste za popravljanje cos fi, a moze i za napajanje. No, kapacitet je poprilican problem uz druge standardne probleme kondenzatora (vrijeme trajanja, temperatura...). Recimo Golden Cap kapaciteta u F je itekako osjetljiv na struju punjenja, a naponi su mizerni (5V). Pa povezujem da nije nista bolja situacija ni kod visoko naponskih.

 jednog po jednog? 

Nisu gorive ćelije (burning? cells) nego gorivne ćelije (fuel cells).

Kada sam prije par godina tražio nešto što bi zamijenilo SLA akumulator zbog nekakvih tamo propisa, došao sam do zaključka kako su super ako trebaš UPS za nekakvu elektroniku u zabiti (uz solarni punjač). Ali pod uvjetom da je temperatura okoliša iznad 0°C i manja od 50°C. I to je više-manje to.

Nedostaci:

- Ne da su skupi, nego koštaju u vražju mater (na Mouseru blok od 500F/16V košta oko 500 eur/kom, a 160F/48V koštaju oko 1300 eur/kom)

- Ne vole velike struje (naglo punjenje/pražnjenje/start elektromotora)

- Ne vole niske temperature (ESR ode nebu pod oblake)

- Ne vole nešto posebno niti visoke temperature

Neki od Maxwellovih koje sam gledao deklarirani su na 10 godina u uvjetima gdje rade na nazivnom naponu i temperaturi 25°C (kapacitet opadne za 20%, a ESR naraste za 100%) ili 1500 sati (62.5 dana) ako rade na max. nazivnom naponu i max.temperaturi (65°C).

10alex, ja mislim da bude. aku su tramvaji prije koristili struju preko elektricne mreze a struju su dobivali od elektrana na ugljen. dakle ako budu ti tramvaji u funkciji onda budu sigurno manje ugljena kupovali.

Pitanje je koje gorivo će koristiti (ne koristi se samo vodik ima i drugih elemenata odnosno plinova), ako će koristiti vodik na koji način ga dobivaju? Elektrolizom? A struja na ugljen ili fotonaponske ćelije?