
Hrvatski znanstvenici kažu: na otoku Krku se nalaz
Vezano uz: Hrvatski znanstvenici kažu: na otoku Krku se nalaz


a ako bi to bio dio turističke ponude, pokazali bi trijaski, jurski ili kredski park s krkosaurima, puntodaktilima, njivicetropsima i malinskodontima. + film snimljen po stvranim zbivanjima.

Osvjezavajuce je procitati ovakav tekst...

Što bi se kao oblik turističke ponude glede meteorita na Krku moglo prikazati? Mnogo toga, samo je pitanje interesa (poduzetnosti) i novca - od geološkog muzeja, animiranih filmova, slikovnica, knjiga, promatranja padanja meteorita, predavanja o meteoritima. Mogao bi se organizirati Krčki dan meteorita i asteroida. Pa i sama bi se krčka breča mogla prodavati kao jedinstvena breča nastala udarom meteorita. Doista ne bi bilo potrebe pozivati se na dionsaure, jer su oni već davno bili izumrli kada je udario meteorit, a njihovi se fosili nalaze na drugim mjestima. Ima toga još, samo mi je ovo prvo palo na pamet.

Sve ovisi o tome kojeg je sastava bio meteorit, je li bio kameni ili željezni.

...Pitanje je samo gdje početi kopati i koliko duboko
kreneš kopat od dubine kilometra i pol prema gore

Elem, starobrečko narječje bi trebalo uvesti u standardni hrvatsko-krčki jezik

Vrlo zanimljiv članak, ali 1 km asteroid mi zvuči prevelik, to bi izazvalo extinction level udar?

Teško je o veličini asteroida koji je udario u Krk govoriti. Moja je procjena bila 100 metara, no kada sam poslao tekst na čitanje geologu koji se bavi tim istraživanjima (a i inače udarima asteroida) profesoru Marjancu, on je moje 100 ispravio na 1000 metara. Malo mi se činilo previše, no ipak... Možda bi bilo najsigurnije reči "nekoliko stotina metara".

ne zaboravimo brzinu asteroida...

Energija udara ovisi o masi i brzini(na kvadrat) asteroida. Ako je bio neki od lakšeg materijala - silikati i sl. možda je i mogao biti promjera 1 km, a ako je bio od željeza-nikla, pa je imao veću gustoću i masu, onda je možda bio manji. Pretpostavljam, kada bi se pronašli ostaci asteroida koji je udario, mogao bi se saznati njegov sastav i na taj način lakše odrediti veličinu i masu koja bi pri određenoj brzini odgovarala energiji kojom je asteroid zveknuo na Krk i koliku je štetu napravio. Na žalost, ne postoji vremeplov, pa da se vratimo u prošlost i direktno promatramo udar, tada bi sve točno znali.

11.7.2019. grad Krk izgleda kao da je pao meteorit na njega, ceste raskopane, rupa nad rupom.
samo jedan primjer od mnogih cesta - na jednoj strani je stari asfalt, na drugoj novi koji je nizi od starog 5-10 cm.
da ne spominjem kakve guzve su bile za uskrs kada tog novog asfalta nije bilo vec je bio makadam i bager do bagera te krcato turista.
inace to je jedina cesta koja vodi u centar grada i duga je nekih mozda maximum 2km, a kopala se od 9og mjeseca 2018. godine
.. znaci 10 mjeseci im je trebalo da iskopaju 2km ceste i to asfaltiraju i jos uvijek izgleda prelose..
spomenut cu jos i to da su jednu dionicu kod jednog hotela koja je duga 500m kopali pred 2 godine ili prosle i ove opet, ali ni to nije bilo zavrseno u 4.om mjesecu prije dolaska turista nego u lipnju.
to je turisticka ponuda grada Krka trenutno :D

zamisli pogled na taj događaj negdje sa zavižana

Vrlo zanimljiv članak, ali 1 km asteroid mi zvuči prevelik, to bi izazvalo extinction level udar?
Jasno da bi, ili realno razne civilizacije na zemlji su na sličan način par puta resetirane.Gromada od 1000m recimo brzine kao Čeljabinac, realno takav udar(i još da pljusne u more) bi u trenutku izbrisao kompletnu EU uniju.
Čeljabinac je bio promjera 20 metara, a brzina hm oko 20 kilometara u sekundi pa eto kakvu "sitnu štetu" je napravil.Sreča da je grunuo iznad ne baš gusto naseljenog područja(nema visokih staklenih zgrada), u odnosu da je grunuo iznad recimo Londona to bi tek bio cirkus i šteta bi bila ogromna.

To bi moglo potencijalno otkriti točnije vrijeme udara. Jer ma koliki bio, ako je izbušio krater prosječnog promjera 13 km, to po meni znači izumiranje viših oblika organizama od njemačke do albanije
http://adsabs.harvard.edu/full/2003MNRAS.338..999H (tu je neka općenita formula izračuna veličine asteroida) morao bi postojati i neki sloj sedimenta iz tog vremena unutar radijusa destrukcije?
Također, postavlja se pitanje kako je uopće izgledala geografija lokacije prije tih recimo 30 milijuna godina? Koliko znam, Himalaje sa Mount Everestom jedva da su nešto stariji. (planine, ne materijal)
Gledajući npr. kornate, sedimenti izgledaju kao da su stijene promijenile kut za gotovo 90°? Tako da neznam, jesmo li uopće imali tu more, kako je to izgledalo tada. (ilustracija dolje mi je malo sumnjiva, jer su ande i stijenjak identični današnjima, i sahara na istom mjestu)
https://en.wikipedia.org/wiki/Geological_history_of_Europe
zamisli pogled na taj događaj negdje sa zavižana
Prijenos bi trajao oko 80 sekundi. Iako je pitanje što bi se vidjelo zbog strahovitog bljeska. Nakon toga bi tlačni udar brzine zvuka koji je prošao tih 35 km zdrobio sve što gleda ili snima. Problem je i što vjerujem da nije bilo Zavižana u doba oligocena.
I da, nebi nam bio dovoljan samo vremeplov nego i prostorplov - zemlja (kao i čitav sunčev sistem) je bila jako jako daleko od mjesta gdje je sad :)
Znanost stvarno čini čuda! Bilo mi je gušt pročitati način na koji su znanstvenici uspjeli ovo sve dokazati, ali jednom kad čovjek pročita, sve se logično posloži.