Umjetna inteligencija ili ne, riječ je o tome je li rad originalan, utemeljan na stvaranim znanstvenim rezulatatima, ili je isfabriciran, temeljan na izmišljenim rezultatima. Pisanje znanstvenog rada najmanji je posao u znanstvenom istraživanju, to je više-manje stvar rutine. Možemo se protiv pošasti fabrikacije radova boriti koliko hoćemo, možemo kukati koliko hoćemo, ali to je nužna posljedica organizacije znanstvenog rada. Pretvorili smo znanstvenike u činovnike, pa se oni činovnički ponašaju. Prava je znanost postojala u 17. i 18. stoljeću, kada su znanstvenici bili amateri (ne diletanti!). Radilo se sa strašću, svatko se trudio da dade najbolje od sebe. Sve mi to sličii na priče iz socijalizma, kada su se svi borili protiv "birokratizma", ali ništa se stvarno nije moglo napraviti jer je sam temelj socijalizma planska, dirigirana privreda koja mora biti birokratizirana. 

Sljedeći Newton, Tesla, Einstein itd. će biti AI.

..mislim pa znali smo već 2020 za

https://en.wikipedia.org/wiki/AI_slop

Ni Bijela kuća nije imuna

https://www.theguardian.com/us-news/2025/may/29/rfk-jr-maha-health-report-studies

Pa i bug.hr slovi kao,tehnicko-informaticki-gamerski portal,medjutim,tu najvise vidjam clanke o svemiru i medicini,koji nikog ne zanimaju pretjerano...mene niti najmanje 

Ako tebi nisu te teme zanimljive ne znači da nisu drugima.
Ja nisam nikad čitao Bug radi gaminga, taj dio uredno preskočim.
Svemir i medicina su zanimljive teme i časopis bi (po meni) bio bolji kad bi se dio o gamingu (u papirnatom izdanju) bavio svemirom ili medicinom. Tada bi ga manje ljudi čitalo i kupovalo, pa je jasno zašto se u papirnatom izdanju piše o gamingu, a ne o medicini i svemiru. S obzirom da nisu profitabilne, a zanimljive su, dobro je da se o takvim temama piše bar na portalu.

Mene osobno nerviraju članci o ratnoj tehnologiji, u kojima je očito da se autor loži na tehničku stranu rokanja ljudi, dronovima, pakistansko-indijskim avionima francuske ili kineske izrade - ali i to nekoga zanima, a vezano je za tehnologiju.

U nekim mnogoljudnim zemljama s velikim brojem ambicioznih stručnjaka (najčešće se spominju Kina, Iran, Indija…), objavljivanje znanstvenih radova otvara vrata napredovanju u karijeri, promaknućima, dodatnim financijama i višem akademskom statusu. Štancanje znanstvenih radova počinje s pritiskom na akademike, doktore znanosti, pa čak i obične studente, koji su prisiljeni objavljivati radove kako bi opstali u sustavu – stipendije, napredovanja, rangiranja, bodovi – sve se mjeri u broju publikacija.

Tzv. "publish or perish" kultura je prisutna svugdje a naročito na Zapadu odakle i potječe tako da je ovo izdvajanje Srednjeg Istoka i Istoka vrlo licemjerno (pogotovo kad se uzme u obzir da su tek nedavno počeli usvajati tu praksu). A ako govorimo o kvaliteti članaka Kina danas ne samo da objavljuje najveći broj radova nego i najveći broj kvalitetnih radova[1].

[1] https://news.osu.edu/china-now-publishes-more-high-quality-science-than-any-other-nation/

 -naravno da je istok izdvojen.. jer je i ovaj članak ekšli isti problem-tema.. isti 'copypaste' problem.. dok 'dobri' zapad i dalje radi sve isto, dril bejbi dril.. novac.

O tome na svom YT kanalu govori njemačka znanstvenica Sabine Hossenfelder.

"Ova pojava stvara tzv. znanstveni smog – situaciju da je na znanstvenim mrežama i u časopisima u sve većoj gomili neznanstvenog smeća sve teže pronaći nešto što je zaista vrijedno".

Ovo je problem postalo u svemu, umjetnost , sport, zabava, tehnologija, vijesti. Smoga i zasićenje svuda, kvaliteta izgubljena a dobili smo štancanje svega, dakako da ima i kvalitetnog rada ali sve ga je teže pronaći. I teško se više stigne uopće provjeriti što je istina što plagijat , što je bikova kakica.

Gdje će biti kraj kad UI pokupi svo to "znanje" pa kad nas bude učio.

Kaze Peter Higgs: “Today I wouldn't get an academic job. It's as simple as that. I don't think I would be regarded as productive enough.”

Čto se tiće naslova 

https://www.youtube.com/watch?v=uq01jkMt9mo