I opet laganje napacenog naroda... Podsjeca me na onu - sto je teze: kila zeljeza ili kila perija?

Citati iz vijesti:

"Ovo uvjerenje temeljilo se na ranijim istraživanjima koja su pokazala da jedan obrok životinjskog proteina stimulira sintezu mišićnih proteina više nego veganski obrok." To je jos uvijek tocno i ova studija tu cinjenicu nije pobila.

"Veganska prehrana uravnotežila je sadržaj aminokiselina, osiguravajući kompletne proteine." Ovdje se vidi da se vrag skriva u detaljima te ne treba slijepo vjerovati napisanom bez promisljanja.

Dakle, za sintezu konzumiranih proteina u misicna vlakna je potrebno konzumirati dovoljnu kolicinu proteina, ali nisu svi proteini isti po pitanju absorpcije i profila aminokiselina. Kada bi konzumirali proteine iz izvora koji uglavnom sadrzi kolagen, ne bi se bas proslavili sa pretvorbom u misicna vlakna. S druge strane leucin i isoleucin su glavne aminokiseline zaduzene za aktivaciju doticne sinteze. Pogodite ima li ih vise u zivotinjskim ili biljnim izvorima proteina. Da, moze se postici isti rezultat, ali razlika u volumnom udjelu hrane koji bi morali konzumirati je nebo i zemlja.

Postoje kompletni ili nekompletni proteini i to je jedino o čemu možemo pričati.

Ovo istraživanje i nije nešto novo, organizam nema skener koji bi razlikovao biljne od životinjskih proteina.

Što kolega kaže "volumenski" dio unosa. Tu vjerojatno misli da treba količinski unijeti u sebe više biljnih proteina da bi se izjednačio s mesnim proteinima.

Nije točno.

Ima dosta lagane biljne proteinske hrane koja sadrži puno "kompletnih" proteina.

Proteini se kupuju u sarenim kantama od 2kg.

Alternativno pojedes dva big tastija iz meka, svaki ima po 45g proteina.

Rezultat istraživanja je očekivan. Svi se proteini, bilo kojeg i kakvog porijekla, jednako probavljaju. Prvo se u želucu razbiju na oligopeptide, a potom s oligopeptidi u dvanaestniku razlože na aminokiseline. Aminokiseline potom ulaze u krv (u crijevima), pa se onda od njih sintetiziraju u stanicama prema genskom kodu baš oni proteini koji stanicama trebaju. Neke su aminokiseline esencijalne, što znači da se ne mogu u tijelu sintetizirati, druge pak nisu. Stoga je važan aminokiselinski sastav proteina (ili proteinskog pripravka) - i ništa drugo. 

Čekaj zaista kolagen ne pomaže puno za mišiće?
Recimo volim slaninu i računam ju kao hranu punu proteina.

Kolagen pomaže za vezivno tkivo, dakle kožu i tetive. To je zato što se podudaraju u aminokiselinskom sastavu, ne zato što nekakve molekule kolagena dolaze do mišića ili tetiva. Umjesto pripravaka na bazi kolagena, ja radije jedem čvarke i kuham grah na koži od špeka. To je jeftinije - i ukusnije. 

 Jeftnije i od abnormalno skupih krema za pomlađivanje na bazi kolagena.