učo ned 4.5.2025 09:24
Stric_Jura kaže...

Pozdrav profesore,

 

a što s zlatom i srebrom u morskoj vodi? nisam siguran, mislim da u 100 kubika vode ima 1.2 g zlata i cca 1.6 g srebra ? (ako sam dobro zapamtio)

 

ima li smisla to pabirčiti ?

 I ne samo zlata  i srebra, ima i urana i svih ostalih stvari koje si možeš zamisliti, jedini je problem kako to izvaditi na doviljno efikasan i ekonomski isplativ način, s obzirom na koncentracije koje su vrlo male. Ovo sa zlatom bi mogao biti lijep početak.

danen pon 5.5.2025 04:22

Da odgovorim Sdtricu Juri. Zlata u morskoj vodi ima malo, a usto je njegova koncentracija vrlo varijabilna. Osim toga zlato se u morskoj vodi nalazi u obliku čestica elementarnog zlata, Au(0), a ne u ionskom obliku, u obliku soli, u kojem ga obliku veže polimer TE. Vjerojatno se i u kanalizacijskoj vodi zlato nalazi u obliku čestica no pri čišćenju otpadnih voda oksidacijom (radi dezinfekcije) dolazi i do oksidacije elementarnog zlata u oblik Au(III). Iako za otapanje zlata trebaju jaka oksidacijska sredstva (zlatotopka), ono se lako oksidira klorom ili ozonom ako se nalazi u obliku sitnih čestica, nanočestica i još sitnijih klastera, koji se sastoje od samo nekoliko atoma. Pokušaji da se iz morske vode dobije zlato bilo je mnogo, no svi su neslavno propali. Najpoznatiji je bio njemački pokušaj uz upotrebru istraživačkog broda Meteor zato jer su htjeli tako doći do zlata potrebnog za otplatu ratne štete prema odredbama Versaillsog ugovora. Postupak se sastojao u taloženju olovnog sulfida u morskoj vodi pri čemu su čestice sulfida adsorbirale čestice zlata. Jasno je da je takav postupak ekonomski neisplativ, a u pogledu ekologije katastrofalan (onečišćenje mora olovom i sulfidima).