ono kad u medijima nas zlostavljaju sa brojem pročitanih knjiga...nije bitan broj pročitanih nego ča se čita....možeš pročitati milijun i izazivati ratove i možeš jednu i biti mudar

Ne čini načitanost i visoka razina obrazovanja osobu boljom. Boljom prema drugim ljudima. To je više stvar odgoja i toga jesi li možda "udaren u glavu" ili "trknut" kako se zna reći.

sukus svega je ono što je na kraju istaknuto:

IQ samo znači potencijal, a ako je neostvaren (za opće dobro ponajviše), onda ga je šteta...

Gledajuci online testove rekli bi se da ne bi barem pola znao, a možda je to i dovoljno da budes prosječno inteligentan.

Super članak 🙂

Bravo za tekst.

Ne vidim razlog zasto ne bi neke rase ili skupine ljudi imale veci ili manji IQ... Ljudi se razlikuju po velicini, boji, enzimima i kojecime. Bilo bi naivno misliti da je IQ jedna od karakteristika koja je iste za sve. Inzistiranje da smo svi isti po IQ i suprotno misljenje nazivati rasizmom govori zapravo koliko mislimo da je IQ bitan (a ne bi trebao biti). Nije li IQ produkt evolucije kao i sve drugo. 

Doduse ne znam sto clanak misli o tome. Ali spominje se rasizam pa ono...

odličan članak, odmah me podsjetio na vrlo jasan primjer iz moje srednje škole.

Bio sam u razredu sa jednim dečkom koji je bio izniman učenik, pogotovo za matematiku, fiziku i kemiju, ali i sve drugo je imao čiste petice, išao na natjecanja, konstatno dobivao priznanja i pohvale. S druge strane imali smo i jednog momka koji je bio ispodprosječan učenik, u našem razredu je vjerojatno bio kroz 4 godine najgori, jedva je nekakvu trojku u prosjeku skucavao, i to ga spašavali vjeronauk i tjelesni i slični predmeti. 

15 godina kasnije ovaj genijalac se ne snalazi nikako, završio je ozbiljan faks, ali tapka u mjestu, loše se oženio, ne može sam za sebe nikako odlučiti gdje i šta želi, u biti gdje god je mogao donijeti lošu odluku donio ju je. A ovaj što je bio najslabiji učenik se uopće nije zafrkavao s fakultetom, krenio odmah na neke poslove, prvo one loše, a kasnije se uspio ubaciti u nekakav dosta dobar posao u inozemstvu, poveo sa sobom ženu, dobio tamo dijete, zarađuju dobro i uživaju u životu. Sreo sam ih obojicu na 15 godina mature, ovaj genije je najumornija osoba koju sam vidio u životu, a ovaj "glupan" funkcionira super. Od nas šest muških koji smo bili u razredu svi smo objektivno uspješniji od genijalca, ali ovo mi je baš najbolji primjer usporedbe najboljeg i najgoreg učenika u razredu.

Ne pišem ovo sve iz nekakvog inata ili sujete, nego nego čisto radi jednog pravog životnog primjera.

"Nemam pojma o čemu je riječ, ali imam svoje mišljenje o tome".

 -zato ti nisi berecky :) .. 

-tj griješiš u 'neke rase ili skupine'.. upravo u tome je odgovor, tj rase nisu skupine, članak ti kaže da je to stvar skupine, tj neovisno gdje pojedina osoba živi ili koje je rase, unutar skupine naučiš društvena-socijalna potrebna znanja, snalaženje, igrati nogomet ili gumigumi-skrivača.. pri tome možeš biti mali afrikanac-japanac i recimo preseljen u zagorje, bit ćeš tad mali zagorac, koji okopava vinograd i pije gemišt, govori kaj.. u dalmaciji će isti biti pjevač i ćakulati.. ne zbog rase, nego skupine-okoline. .. u norveškoj će loviti losose, biti viking s rogovima, u brazilu će plesati sambu i brati trsku.. pri čemu možemo primjećivati boju kože i ostale vanjske razlike spola-rase.. no društvena inteligencija se stječe u društvu, zajednici, civilizaciji.. pa će tako ta osoba biti dostavljač ubera, liječnik, lovac na aligatore, kopač dijamanata, arheolog ili nešto stoto što neko društvo ima, ne ono što nema npr lovac na oposume nije baš neko zagorsko etničko zanimanje, kao ni lovac na leptire.. 

-rase nisu skupine, tj tek u početku je bilo tako.. dok se nisu 'razlile' svijetom, dok danas više ne posotji kao prepreka udaljenost, ocean, pa nam radnici kao nepacli stižu.. rasa je jedno, skupina drugo jer smo razvili promet itd.

-da živimo u zatvorenim skupinama bez tog miješanja-prometa, tad bi rasa bila = skupina, regionalno-ograničeno..

**

-dobar članak, ne jedan, ne samo bereckyijev.. no šteta što je domet na nivou civilizacije-globalno ograničen, tj i dalje će biti važnije što kaže trumpek-adolf-mensa.. dok su ljudi-masa kojom upravljaju pojedinci koji znaju kako (zlo)upotrijebiti tu vještinu, koja je kao i ostale vještine neka sposobnost-prednost pa i potrebna svima nama-ostalima zbog istog tog razvoja ili diverzifikacije, tj bez kriminala ne bi imali potrebu za policijom, bez ratova za vojsku, no tad bi bili 'slabi'-ranjivi kao organizam bez antitijela.. tako da su i loši potrebni za dobro društvo, kao kapi u oceanu, pri čemu će netko biti firer-car, netko šljaker-mrav.. dobro-loše? pametan-glup? muska može pojesti lav na safariju.. što je on tad? .. probavom postane govno, humus za tratinčice :) .. ako je pametan platit će tjelohranitelje i neće dati lavu da ga pojede.. ako uopće ima razloga šetati u safariju gdje ga može pojesti lav... adrenalin itd.

Ne vidim apsolutno nikakav problem da se, sa znanstvenog aspekta, uspoređuje IQ sa spolom ili rasom npr.

Treba samo znati tumačiti dobivene podatke, pa recimo, ako je inteligencija u muškaraca i žena otprilike jednaka, ali je krivulja raspodjele spljoštenija za muškarce nego za žene iz čega proizlazi da među najinteligentnijima (ali i najglupljima) prevladavaju muškarci, sama ta činjenica ne bi bila osnova za bilo kakvu diskriminaciju po spolu.

Ili, ako bi se utvrdilo da su u prosjeku pripadnici žute rase inteligentniji od bijelaca, to nije osnova za diskriminaciju po rasi.

Naime, taj bi broj ukazivao na statistički prosjek, a ne bi govorio ništa o konkretnom pojedincu.

Zanimljivo da se u clanku o IQ ne spominje misljenje o IQ James Watson-a, nobelovca koji je igrom slucaja dobio nobela za istrazivanje na polju DNK.

Ah ti nobelovci i njihova glupa razmisljanja.

 "Ili, ako bi se utvrdilo da su u prosjeku pripadnici žute rase inteligentniji od bijelaca, to nije osnova za diskriminaciju po rasi."

Nista nije osnova za diskriminaciju po rasi, i nemam problema da sam u nekakvoj etnickoj grupi koja u prosjeku ima manji IQ od neke druge. I nemam problem da konkretno imam manji IQ od nekog drugog. Jednostavno, postoje cinjenice, i one mogu posluziti za rasizam. I ne moraju. Izbor je na nama.

Inteligencija je šarolika pa tako IQ ne treba gledati kao mjerilo nekakvog općeg intelekta, no iz istog se može iščitati ugrubo tko je za što dobar. Na primjer, moj dojam je da je vrhunac kreativnosti negdje od 150-160 IQ-a, pa ako tražimo najveće kreativce to su oni koji ostvare rezultat oko 150 bez da su se ikad prije susreli sa istim ili sličnim testom. Oni preko 160 su jedni od onih koji fakultete završavaju u roku i s odličnim uspjehom, a rezultat toga nije velika kreativnost nego velika upornost, rad i želja za dokazivanjem, bodovima, titulama i sl. Takvi su prije nego dođu na test izriješavali 100 primjeraka istog/sličnog testa pa zato i ostvare tako visok rezultat (da IQ testovi nisu standardizirani te da mjere kreativnost u većoj mjeri isti ne bi tako dobro prošli). Takvi onda i postaju članovi MENSA-e i sličnih organizacija pa smišljaju testove za inteligenciju - što osigurava da testovi ostanu varijacija na temu, a ne nekakav originalan izazov. Da li je netko tko se danima pripremao za test iz matematike pa dobio 5 općenito inteligentniji od onog tko je došao potpuno nepripremljen i dobio 3? Ne bih rekao, jer onaj prvi možda ne bi dobio ni 2 da je došao jednako [ne]pripremljen.

 Ne samo po tome, nego bi bilo zanimljivo vidjeti rezultate i po regijama, po pripadnosti glasačkom tijelu stranaka (HDZ, SDP, Možemo, Most, DP...) po tipu stanovanja (kuće, stan, do 4. kata, iznad) sklonosti kriptovalutama, stavu prema cijepljenju, EV, prema autu koji posjeduješ ili preferiraš, boji očiju, kose (ćelavosti), usporednost ostalih karakteristika, npr. Ron Jeremyijev koeficijent IQ/cm i hrpi drugih raznih podjela ili grananja.

 To je klasik oko upornosti i obrazovanja. Uvijek me čudilo kako malo ljudi drži tu poveznicu.

Čak i onda kada nakon klanjanja nekom dipl.nešto izađu iz materije gdje ovaj vlada strukom i vide da je van svog bazena taj isti poprilično ispodprosječan.

Posebno oko donošenja brzih životnih odluka koje su kreativne i rješavaju životni dnevni problemčić.

Pada u vodu sva elokventnost i ovaj koji je mucao nakon "dobar dan", retorički kilav..jedva sklepao rečenicu "koliko se četa očitanje tog magneta"..na kraju je darvinovski gledano, jedinka koja prolazi.

btw prije par dana, ovalnouredski gazda koji svojoj zemlji iz dana u dan donosi nove pobjede, imao je redovan liječnički sistematski.

I onda su mu u njihovoj Šarengraskoj rekli da broji unazad 100-7-7 pa do nekih 60. Da je to dovoljno. I koliko sam vidio likani test.. od sličica kornjače, nosoroga i lava, trebao je zaokružit nosoroga i tako sl.

Čojek sposoban za nove pobjede.

@hcmaa "ono kad u medijima nas zlostavljaju sa brojem pročitanih knjiga..." Ono kad ti recenica pocinje sa "ono" Zbilja si primjer. 😅 Kud krivi poredak rijeci, kud... Joj

Mislio sam da je ovo opče znanje ali neki nemaju opče znanje 

1. Kulturalna pristranost
IQ testovi su većinom razvijeni u zapadnim zemljama (SAD, UK, itd.) i temelje se na:

- Zapadnim konceptima logike i obrazovanja

- Jeziku i simbolima koji su možda strani ljudima iz drugih kultura
- Školskom znanju koje nije univerzalno

Zato ljudi iz ruralnih ili siromašnijih sredina — bez pristupa obrazovanju, knjigama, internetu ili formalnom školovanju — mogu lošije proći ne zato što su manje inteligentni, nego zato što test ne mjeri ono što oni znaju i znaju raditi.

2. Socioekonomski faktori
IQ test u velikoj mjeri korelira s:

- Prehranom u djetinjstvu

- Pristupom obrazovanju

- Stimulacijom mozga u ranoj dobi

- Zdravstvenom skrbi

Onaj malecki s 26 cm ne može imati visok IQ, jer je otišao u kur**.

Za one koje zanima ova tema, preporučio bih odličnu knjigu nobelovca  Stephen Jay Goulda, Čovjek po mjeri, kvocijent inteligencije i druge zablude.

Studirao sam sa čovjekom koji ima najviši IQ u HR i još par sličnih sam upoznao kroz život.  Da su posebni, jesu, nemojmo se zavaravati. No to im ništa ne znači ako to ne iskoriste kako najbolje znaju i žele.

IQ nema puno veze s pameću, znam iz osobnog iskustva, al opet ne bih rekao da antivaxeri ili ravnozemljaši imaju neki visoki IQ.

 Ovisi i koja vrsta inteligencije. Aškenazi šišaju i azijate, mislim da im je to i najveći krimen - ti imaš 115 u prosjeku, a ostali 80 - 90. 

Dosta sam čitao o tome - našibali su tu matematičku inteligenciju zato što im je u prošlosti crkva branila da imaju zemlju pa su se onda morali koristit ćukom duplo da bi preživjeli i kako su konzervativni dosta su se držali svojih i na kraju prenjeli gene.

Zapravo poanta je "ne RASA" nego okolina. 

Prošle godine sam završio pedagošku razliku na ffu(da mogu u školi predavat) i dosta smo pričali o okolini i koliko utječe na inteligenciju i socijalnu osjetljivost.

Evo koga zanima Fallon je baš to napravio (spoiler - i on je imao sve predispozicije za psihopata)

https://www.youtube.com/watch?time_continue=97&v=u2V0vOFexY4&embeds_referring_euri=https%3A%2F%2Fwww.google.com%2Fsearch%3Fq%3Dmind%2Bof%2Ba%2Bserial%2Bkiller%26rlz%3D1C1GCEU_hrHR819HR819%26oq%3Dmind%2Bof%2Ba%2Bserial%2Bkiller%26aqs%3Dchrome..69i57.41&source_ve_path=Mjg2NjY

Visoki IQ ce vas spasit od kobne pogreške.Pod kobnu mislim fatalnu pogrešku,veći IQ brže snalaženje u racionalnom razmišljanju.

Na ovu temu preporucam "Frames of Mind. The Theory of Multiple Intelligences" od Howard-a Gardner-a.

Na njemackom "Abschied vom IQ". Nazalost, knjiga nije nikada izasla na hrvatskom. U njemackoj je ima

samo u antikvarijatima...? Covjek se pita: Zasto ?

Bernard Shaw:
"Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje."

A obrazovanje nema previše veze sa pameti , mislim ne može maloumnik završiti fakultet naravno ali uporna i tvrdoglava budala može 😅

Enivej imal gdje na mreži besplatan IQ test a da je pouzdan?

Mislim da ljudi previše ovakvim temama daju jefitne pozornosti. Ljudima su povrijeđene emocije.

Ako je netko inteligentan, pametan, mlad, privlačan, itd,. pa to je okay.  Obrazovan, dobro se udao, ma sve je to okay.

Čast je i privilegija biti okružen sa ljudima koji su bolji od tebe. S kim si, takav si.

BTW, ljudi čitajte knjige i pratite znanstvene članke.

Sjećam se perioda s fakulteta kad nam je ova tema najviše došla do izražaja. Mladi, druželjubivi ali i kompetitivni. Imam puno pametnih prijatelja, a s druge strane imam i dosta inteligentnih prijatelja. Neki grade znanje godinama i imaju nadprosječan IQ, i to su bili većinom ljudi koje sam znao sa izvrsnim ocjenama, uče i trude se kontinuirano. Dok ovi drugi, jako inteligentni pojedinci baš i nisu učili, niti su imali toliko predznanja, ali su savladali 90% sadržaja od pametnih ali u par dana prije ispita, kratkih provjera, i imali su približne rezultate.Vjerojatno su veći dio i brzo zaboravili.

To me uvijek fasciniralo, ali najviše se divim ljudskoj upornošću i predanošću.

Da upravo tako. Opće "znanje" - odnosno definicija iz knjige. Autor prvog posta je očito htio produbiti raspravu/razmišljanje, a ovo vaše napisano je zapravo trivijaliziranje, no u sammom tom trivijaliziranju je i dio odgovora.

Navedeno u definiciji kulturalna pripadnost/ socioekonomski faktori, su zapravo katalizatori evolucije u svojoj suštini. Svi navedeni faktori su okolonski faktori koji imaju svoju refleksiju u evoluciji. E sad, tu se priča još više komplicira... jer što je inteligencije i što nam zapravo znači - kao što i članak pokušava odgovoriti.

Ono što je problematično jest današnje društveno ophođenje i dekadencija. Sigurno da nismo svi isti i ne trebamo biti, nemaju svi iste predispozicije i ne možemo svi biti i postati ono što bismo možda željeli. Od toga ne treba bježati več se prilagoditi i pronaći onaj kutak gdje se možemo ostvariti kao individue - tojest pronaći ekvilibrium želja, očekivanja i realnosti. 

Ako možemo prihvatiti raznolikosti kao što su trenutno aktualne - seksualna opredjeljenja, migracije.. itd. zašto onda ne prihvaćamo čovjeka kao svestrano biće, a povodimo se jeftinim trendovima, svi bismo htjeli biti poznati, nogometaši, influenceri, youtuberi... O tome niti riječi, tu i tamo nekakvi zalutali pokušaji adresiranja problema, ali ništa dalje od toga.

IQ i inteligencija zapravo ne znače ništa za društvo i civilizaciju - to su apstrahirani pokazatelji nekog potencijala -ali potencijala za što? Upravo za ono čemu trenutno težimo. Ako nam je trenutni fokus na eksplotaciji resursa i društva, oda je inteligencija zasigurno štetna jer samo ubrzava put ka urušavanju.

Možda je iznenađujuće, ali zapravo manje inteligentni ljudi su i puno manje štetni za društvo od onih inteligentnijih. Inteligentniji će uviditi osobne benefite i pronaći način kako izmanipulirati ostale na štetu društva, dok ostali imaju puno veću tendenciju poštivanja normi i zadržavanja unutar nekakvih društvenih okvira (bili oni pravi ili krivi..) Uostalom "glupi" ljudi nikad ne bi napravili nuklearn bombu pa se ne bi mogli niti samouništiti.

Često se ljude s visokim IQ demonizira.

Ta, imaju visoku inteligenciju, ali kao; ne znaju obući cipele, introvertirani su, loše voze automobil, tisuću mana  im ljudi nađu, a realno je malo takvih.

Ljudi s IQ iznad 130, posebice oni sa 160 na više, su većinom vrlo uspješni u poslu kojim se bave. Tko kaže da je visok IQ dijametralan emocionalnoj inteligenciji ?!, Prati ih stigma nesposobnjakovića za svakodnevni život, ma da. 

Većina ih lako završi komplet školovanje, zaposleni su kao specijalisti medicine, budu vrhunski znanstvenici, piloti, programeri, matematičari, fizičari, oni vrhunski procjenjuju druge ljude, te im i to pomaže u poslu.

Ako treba nešto zidati, oni lijepo plate majstora i razmišljaju o bitnijim stvarima za čovječanstvo.