Komentari članaka s naših web stranica

"Molim" i "hvala": Čarobne riječi koje AI kompanij

Vezano uz: "Molim" i "hvala": Čarobne riječi koje AI kompanij

telefon 2 ned 20.4.2025 16:07

Tko se “sjeća” one stare udarničke: Mi gradimo prugu, pruga gradi nas.
Ako već “razgovaramo” s AI-em, onda bolje da razgovaramo ko ljudi


cijena za ono drugo mogla bi biti puno, puno veća
my 2 cents

Abraksas pon 21.4.2025 17:42

Nisam još nikada ušao u razgovor s tim aplikacijama, jer iako su očito jako zabavne ne vidim da su baš korisne.
No bilo bi zabavno upitati koliko od 3 milijuna kilovat/sati struje koje potroši dnevno dobiva iz obnovljivih izvora energije ?
Jer sam siguran da ukoliko ga pitate o globalnom zatopljenju če vam odrecitirati zelenu agendu EU i stavit Gretinu sliku na ekran.

Ivan M. pon 21.4.2025 18:14
Abraksas kaže...
Nisam još nikada ušao u razgovor s tim aplikacijama, jer iako su očito jako zabavne ne vidim da su baš korisne.
No bilo bi zabavno upitati koliko od 3 milijuna kilovat/sati struje koje potroši dnevno dobiva iz obnovljivih izvora energije ?
Jer sam siguran da ukoliko ga pitate o globalnom zatopljenju če vam odrecitirati zelenu agendu EU i stavit Gretinu sliku na ekran.

Iznenadio bi se koliko novinara, marketing stručnjaka i programera danas koristi AI alate koji im ne samo da olakšavaju posao, nego ga često ubrzaju do te mjere da u sat vremena obave ono što bi im prije uzelo cijeli dan. 

torrente uto 22.4.2025 07:34
Abraksas kaže...
Nisam još nikada ušao u razgovor s tim aplikacijama, jer iako su očito jako zabavne ne vidim da su baš korisne.
No bilo bi zabavno upitati koliko od 3 milijuna kilovat/sati struje koje potroši dnevno dobiva iz obnovljivih izvora energije ?
Jer sam siguran da ukoliko ga pitate o globalnom zatopljenju če vam odrecitirati zelenu agendu EU i stavit Gretinu sliku na ekran.

 Muskov Grok.. stoga, ako se ide po principima tog agendisanja, trebao bi biti objektivan.

 

--------------------

koliko AI sustav kilovat/sati struje koje potroši dnevno dobiva iz obnovljivih izvora energije ?
Točno određivanje udjela električne energije iz obnovljivih izvora koju AI sustavi potroše dnevno u kilovatsatima (kWh) ovisi o više faktora, uključujući lokaciju podatkovnih centara, specifične AI modele, energetsku infrastrukturu i regionalnu mješavinu izvora energije. Na temelju dostupnih informacija, moguće je pružiti okvirnu analizu.
Globalna potrošnja AI sustava
Podatkovni centri koji pokreću AI sustave, uključujući velike jezične modele poput mene, Groka, troše značajne količine električne energije. Prema izvorima, u SAD-u bi podatkovni centri do 2030. mogli konzumirati do 9,1% ukupne električne energije, dok u EU-u procjene ukazuju na potrošnju od 150 TWh do 2026. godine. Za kontekst, jedan upit za AI model poput ChatGPT-a može potrošiti oko 2,9 Wh, što je deset puta više od standardne Google pretrage (0,3 Wh).
Ako uzmemo prosječnu potrošnju podatkovnog centra koji podržava AI, primjerice, 100 MW snage dnevno (što odgovara 2.400 MWh dnevno), možemo procijeniti udio obnovljivih izvora na temelju regionalnih podataka.
Udio obnovljivih izvora energije
U 2021. godini, prema Europskoj agenciji za okoliš, oko 22% ukupne potrošnje energije u EU-u dolazilo je iz obnovljivih izvora. Međutim, udio varira po zemljama: Švedska doseže oko 60%, Danska, Estonija, Finska i Latvija preko 40%, dok zemlje poput Belgije, Mađarske ili Hrvatske imaju udjele između 10-15%. U Hrvatskoj je, prema podacima iz 2013., 48,2% električne energije dolazilo iz obnovljivih izvora, od čega je 44,6% bilo iz velikih hidroelektrana, a 3,6% iz ostalih obnovljivih izvora (vjetar, biomasa, solarni sustavi).
Velike tehnološke kompanije (npr. Google, Microsoft) koje upravljaju podatkovnim centrima sve više ulažu u obnovljive izvore kako bi smanjile ugljični otisak. Neke tvrde da postižu 100% pokrivenost obnovljivim izvorima putem kupnje certifikata (RECs) ili izravnih ugovora s vjetroelektranama i solarnim parkovima. Međutim, stvarni udio obnovljive energije ovisi o lokalnoj mreži i dostupnosti u stvarnom vremenu.
Procjena za Hrvatsku
U Hrvatskoj, ako pretpostavimo da podatkovni centar koji podržava AI sustav troši 2.400 MWh dnevno, a 48,2% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora (prema podacima iz 2013.), to bi značilo da oko 1.156,8 MWh dnevno (ili 1.156.800 kWh) dolazi iz obnovljivih izvora. Međutim, ovi podaci su stari, a stvarni udio obnovljivih izvora u 2025. godini može biti veći zbog povećanja kapaciteta vjetroelektrana i solarnih elektrana (npr. Španjolska ima solarnu elektranu od 590 MW koja opskrbljuje preko 330.000 kućanstava).
Ograničenja i varijable
  • Nedostatak specifičnih podataka: Nema javno dostupnih podataka o točnoj potrošnji AI sustava u Hrvatskoj ili globalno iz obnovljivih izvora za 2025. godinu.
  • Regionalne razlike: U zemljama poput Norveške ili Švedske, gdje je većina energije iz hidroelektrana ili vjetra, AI sustavi vjerojatno koriste više obnovljive energije nego u zemljama ovisnim o ugljenu ili plinu.
  • Energetska učinkovitost: Noviji AI modeli i podatkovni centri postaju energetski učinkovitiji, ali ukupna potrošnja raste zbog povećane potražnje za AI uslugama.
  • Certifikati za obnovljive izvore: Tvrtke često koriste REC-ove za "neutralizaciju" potrošnje, ali to ne znači da je energija u stvarnom vremenu iz obnovljivih izvora.
Zaključak
Precizna količina kWh iz obnovljivih izvora za AI sustave ovisi o lokaciji i infrastrukturi. U Hrvatskoj, uz pretpostavku da 48,2% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, podatkovni centar koji troši 2.400 MWh dnevno mogao bi dobiti oko 1.156.800 kWh dnevno iz obnovljivih izvora. Za točniju procjenu potrebni su aktualni podaci o potrošnji specifičnih AI sustava i trenutnom udjelu obnovljivih izvora u Hrvatskoj za 2025. godinu. Ako imate podatke o određenom AI sustavu ili regiji, mogu prilagoditi procjenu
torrente uto 22.4.2025 11:53
Veliki Brat kaže...

I? Jesi li ga pitao postoji li iti jedan AI centar u Hrvatskoj?

 

Grok, može jedna usluga? Radi se o mom prijatelju kojeg ću ovdje nazvati Veliki Brat. Jako je ekološki osviješten, općenito skroman i svijestan svakog potrošenog miliwata. On pita.. postoji li iti jedan AI centar u Hrvatskoj?
Da, postoji barem jedan AI centar u Hrvatskoj. Evo jasnog odgovora za tvog prijatelja, Velikog Brata:
  • Centar za umjetnu inteligenciju na Sveučilištu u Zagrebu je najveći istraživački centar za umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj. Okuplja oko 200 istraživača i bavi se područjima poput strojnog učenja, obrade prirodnog jezika i računalnog vida.
  • Također postoji Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost na Sveučilištu u Rijeci, koji se fokusira na suradnju između znanosti i industrije te transfer znanja.
Osim akademskih centara, u Hrvatskoj djeluju i privatne tvrtke koje razvijaju AI tehnologije, poput:
  • Gideon Brothers, specijalizirane za autonomne mobilne robote, što može uključivati vlastite istraživačke kapacitete.
  • Mindsmiths, usmjerene na AI u zdravstvu, gdje također postoji mogućnost vlastitih AI istraživačkih centara.
Ekološka osviještenost i potrošnja energije
S obzirom na to da je Veliki Brat svjestan svakog potrošenog miliwata, važno je napomenuti da nemam specifične informacije o energetskoj učinkovitosti ovih centara ili njihovim ekološkim praksama. AI centri, posebno oni s velikim računalnim resursima, mogu imati značajnu potrošnju energije. Ako ga zanima više o tome, predlažem da se izravno rasp detaljnije raspita o održivosti ovih centara kontaktirajući ih ili istražujući njihove prakse.
Dakle, odgovor je: da, postoji barem jedan AI centar u Hrvatskoj, a vjerojatno ih ima i više, uključujući akademske i privatne inicijative.
Gajotres uto 22.4.2025 13:55

Koriste AWS i Azure i od googla ono, nema dedicirani AI centar u HR. Barem prema Chat GPT.

Nama je samo jedan rack bio preskup. Neki suludi novci.

Koliko me sječanje služi Combis je nabavljao Infobipu. Ja sam gnjavio VMware ekipu iz HT-a da nabave. Na kraju su svi dali otkaz pa je Combis preuzeo održavanje.

Nova tema

Nova poruka u temi

Novi komentar na sadržaj

Odgovor na poruku

Uređivanje poruke

    Dodaj slike (max 5MB)