Ovo već zvuči kao upotrebljivo i brzo primjenjivo otkriće.

Nekad davno slično je bilo rečeno i za NiCD i NiMH  akumulatoriće, veličine AA. Osobno isprobao, grijanjem u pećnici oko 2 sata na 150 oC i stvar je stvarno pomogla, tako da i ovo ima smisla. Možda bi se u auto radionice mogao staviti neki tip regeneratora baterija, pa svakih 5 - 6 godina odneseš bateriju na regeneraciju, sigurno puno jeftinije nego kupovati novu. A još bi bolje bilo da im uspije napraviti bateriju koja ne degradira s vremenom, što možda i bude, s obzirom da izgleda da su na pravom putu.

znači ubacit mobitel, sat, i ostalo u pećnicu na 250 stupnjeva i to je to :)

ne piše koliko dugo se mora peći?

Nije li opasno izlagati te baterije visokim temperaturama? U kućnoj radinosti bi to moglo bit rizični (ili ne?)

 logika to nalaže, a članak govori nešto drugo, osim ako postoji određen tretman s nekim pravilima.. premalo informacija

da, također me zanima jel to neki lab process only ili nešto što bi svatko mogao doma napraviti bez "po muke"

otopila bi se plastika i onaj čip koji ima plastićne dijelove.

teško je odvojiti tu komponentu i ponovno spojit. tako da to nije za običnog čovjeka.


Pomoglo bi kad bi baterije prilagodili da se to može radit praktično.

I mislim da EU mora uvest zakon u kojem se mogu prodavat samo takvi koji to omogučavaju. Znam da proizvođači ne žele to, oni žele da se pokvari da bi mogli kupit novi proizvod, novi auto, novi mobitel.

Vec vidim na aliexpressu prodaju polovnih baterija zapakirane u novo pakiranje.

Neocekivano, ali uz razvoj EVa baterije stvarno brzo napreduju, postaju sigurnije, imaju duzi vijek, i vecu gustocu energije. Uz to, kao sto je ova vijest, radi se i na recikliranju.

Za 5 - 10 godina, mislim da vise nece bit upitnika koji auto odabrati, jednostavno ce strujici prevladati jer su bolji.

Osim naravno jurilica i slicno, oni ce bit uvijek s benzinskim motorom.

Ono sto ja tu vidim je nesto drugo. Danas se prilikom miksa elemenata u baterijama, slaze mix kojem je osim kapaciteta i brzine punjenja i paznjenja veliku varijablu drzi dugovijecnost baterije, 500 savrsenih punjenja, dodatnih 500 iznad 80% te redom prema manjem kapaxitetu. Za neke primjene se koriste baterije sa 3-4K punjenja i iznad 80% kapaciteta, ali te bateriej se sporije pune ali i imaju druge nepogodne karakteristike za aute i sl.

Ovo, ako je istina, omogucilo bi da se stvori "kemija" u baterijama kakva bi mozda manje brinula o kolicini ciklusa koje ce baterija drzati iznad 80% kapacteta, ali ce se proizvodjac opredjeliti iskljucivo kapacitetu i brzini praznjenja/punjenja a problem malog broja ciklusa rjesiti jednogodisnom regeneracijom na samom servisu, ili dvogodisnjom/trogodisnjom ovisno o koristenju i razini degradacije!

Sto se cini tehnike, ako sam shvatio baterija se ne grije u pecnici vec 4V kratkotrajnim impulsima, ne kuzim kako 3,7V baterija "punjena" sa 4V moze dostici 280C ali eto to sam shvatio, temp se dize 4V impulsima a ne grijalicom...

 Dok ne dobije finu zlatnosmeđu koricu i postane hrskavo

Popravak grafulja je bio ispred svoga vremena.

 I ponekog otpisanog laptopa 

da, grafičke i matične su se nekad fino pekle

Ima koju godinu kako je ustanovljeno (tako tvrde autori) da je bateriju potrebno ugrijati prije punjenja kako bi se maksimalno očuvala. Negdje u bespuću (dez)informacija na netu ta bi se studija mogla pronaći.

ništa bez Kineza:

https://newatlas.com/energy/betavolt-diamond-nuclear-battery/?itm_source=newatlas&itm_medium=article-body

ovo mi je zanimljivo...

 da, a znaš šta mi je najzanimljivije, oko nas milijun upozorenja da se baterija ne smije pregrijavati jer gubi kapacitet... znači brzo punjenje generira više topline, bežično isto, korištenje mobitela i punjenje u isto vrijeme, u autu na suncu itd., što vjerojatno je istina.

znam da električni auti imaju prekondicioniranje baterije prije početka punjenja na jako niskim temperaturama, znači prvo je zagriju... ali to je u uvjetima tipa -20 stupnjeva...

 Naravno, govorio sam o zagrijavanju baterije, a ne pregrijavanju ;) Studija je rađena prije nego li je brzo punjenje zaživjelo, i naravno da se odnosi na krajeve koji su u prosjeku hladniji. Teško da će netko raditi studiju za Indiju koja je redovito na 30 stupnjeva i više.

 Zanimljivo da, ali to nebi bila baterija. 

Moze li se kontrolirati rad tog izvora energije? Proizvodi struju istim "tempom" bez mogucnosti promjene/kontrole? Sto cemo sa tom proizvedenom strujom kada nam ne treba? Sto cemo kada nam ipak treba malo vise nego sto proizvodi?

Cini mi se da ce opet trebati neki kondenzator/baterija izmedju izvora i potrosaca 

to i mene muči, nema prekidača da prekine radioaktivnu reakciju...

a valjda se stavi neka Temu LEDica da troši kad ne trebaš koristan rad  ?