Zanimljiv članak, hvala.

No nešto mi tu ne štima. Ako se radi o galvanskim člancima, oni se ovdje vrlo brzo isprazne (što se i vidi iz mjerenja), a s druge strane rast nodula je vrlo spor - smatra se da treba nekoliko milijuna godina da bi narasle za red veličine cm. Ne sugerira li to da postoji nekakav regenerator napona, odnosno katalizator? Za precipitaciju metalnih hidroksida ovdje mogu biti odgovorne bakterije (a mogu djelovati i kao katalizator) tako da se ne može tvrditi sa sigurnošću da se radi o kompletno abiogenom procesu. Inače, proizvodnja kisika bez fotosinteze na Zemlji nije detektirana samo u dubinama oceana nego i u slatkovodnim akviferima, gdje kisik proizvode mikrobi (npr. razlaganjem nitrita).

Zanimljivo je da su velike količine slobodnog molekularnog kisika otkrivene na kometu 67P/Churyumov–Gerasimenko, koji po svemu sudeći vjerojatno dolazi iz unutrašnjosti kometa. Sezonske emisije kisika detektirane su i na Marsu. Na 67P detektiran je i dimetil sulfid (DMS) koji je na Zemlji isključivo biogenog porijekla. No detekciju DMS-a na kometu mainstream koristi kao dokaz da isti može nastati abiogeno, vrlo čudno, obzirom što je sve detektirano na 67P (kompleksni organski spojevi npr., od kojih neki, kao i kisik, nisu detektirani na drugim kometima) te neobjašnjeni kisik (kada bi se Occamova britva primjenjivala konzistentno, prisustvo kisika i DMS-a bi se intepretiralo uvjerljivim dokazom da na 67P zapravo postoje mikrobi). U svakom slučaju, ne možemo ni ovdje pouzdano tvrditi da se radi o [kompletno] abiogenoj generaciji kisika.