Odličan članak, hvala gosn. Hrupec!

Kad bi si to mogao priuštiti, upisao bi fiziku samo da slušam predavanja ovog čovjeka! Hrupec, zakon ste!!!

Dobar članak, samo nikako ne mogu prežvakati uporno ustrajanje moderne fizike u tome da em/g valovi ne trebaju medij, odnosno putuju kroz prazan prostor, kad je jasno da nema apsolutno praznog prostora i da vakuum posjeduje energiju. Očito je em polje ili gravitacijsko polje nekakav fizički medij koji se može ekscitirati. Da nema medija, radilo bi se o apsolutno "nelokalnom" fenomenu, tj. brzina valova bi bila efektivno beskonačna a ne ograničena brzinom koja ovisi o svojstvima medija (dielektrična konstanta i magnetska permeabilnost). Uopće nije dokazano da medija nema i da medijatori nemaju masu. Dokazano je samo da ne postoji medij u obliku apsolutnog etera, što ne znači da medij ne postoji.

Vakuum nije medij u klasičnom smislu, kakav treba mehaničkim valovima, ali nije ni posve besmislen zahtjev da se pojam medija proširi tako da je i prazan prostor ili vakuum neka vrsta medija. Ima problema s tom idejom i mnogi su fizičari protiv takvog poimanja medija. No, u svakom slučaju, prazan prostor nije ništavilo nego FIZIČKI ENTITET sa svojim svojstvima i upravo ta svojstva određuju brzinu svjetlosti (ne njezinu numeričku vrijednost, broj 299792458 proizlazi isključivo iz naših definicija metra i sekunde, broj nije važan).

S druge strane, opažač može imati brzinu s obzirom na klasični medij, ali ne može imati brzinu s obzirom na prazan prostor. Ni brzina svjetlosti nije brzina s obzirom na prazan prostor nego brzina s obzirom na BILO KOJEG inercijskog OPAŽAČA, bez obzira na relativno gibanje (konstantnom brzinom) opažača i izvora svjetlosti. Tu je ključna razlika zbog koje prazan prostor ne bi trebalo stavljati u isti koš s materijalnim medijima potrebnim za širenje mehaničkih valova. Otprilike kao da tražimo da pojam životinje proširimo tako da uključi i gljive i time smo si negdje nešto možda olakšali, ali smo i puno toga jako zakomplicirali. Zato... bolje ne.

Prije 40 godina u prvim susretima s fizikom iz OŠ pitao sam profesora "jel to znači, da bi ukoliko naše sunce nestane zemlja još osam minuta kružila i bila obasjana ?"
Profa mi je odgovorio " ti meni reci kako sunce može nestati, pa ču ja tebi reći za tih osam minuta"
Nažalost, ja se nisam puno pomaknuo od te dileme, a on možda i je.
Tamo gore ili dolje.

 Kad bi nekako sunce moglo trenutno nestati, da zemlja bi se kružila i bila obasjana još osam i po minuta.

Isto kao što vidiš neke zvijezde na nebu kojih možda više nema

ne nego djelić preko 499 s, tj: 8:19...

malo preciznosti nikad ne škodi...

Fizičari protiv toga su zapravo matematičari kojima su elektro-magnetska polja i ekscitacije istoga samo valne jednadžbe ili apsolutno točkasti entiteti. Osim što im ne daju radijus mirovanja, po njima čestice ne bi trebale imati ni masu što jasno ne odgovara realnosti pa su kasnije morali smišljati mehanizme da im istu omoguće. Jedno je jasno - em valovi se ne mogu širiti bez ičega, potrebna su elektro-magnetska polja, potreban je vakuum. Možemo ga zvati Lorentz invarijantnim medijem, ali reći da medij nije potreban je vrlo zbunjujuće jer implicira da ništa osim matematike nije potrebno. Taj apsolutni redukcionizam je pak tipičan za moderne "fizičare", po kojima opipljiva (fizička) stvarnost nekakvim čudom proizlazi iz fundamentalne totalne apstrakcije. Da, sve ili gotovo sve u stvarnosti se može opisati jednadžbama, ali to ne znači da je stvarnost sačinjena od apstraktnih informacija - nematerijalizirana apstrakcija ne može postojati, pa čak ni u glavama matematičara teško-ovisnim o eleganciji opisa prirode i mehanike.

 Iako zapravo nisi potpuno u pravu nego samo u secifičnom slučaju , zemlja nema uvjek istu udaljenost od sunca radi elpitične putanje, tako da i vrijeme malo varira :) 

gle zato je AU izračunata kao prosjek...