Jesu li subvencija i sufinanciranje isto, vjv. nisu .

Unas država sufinancira slične stvari , oš solarnu elektranu , oš krov, oš fasadu, oš auto na struju ili grijanje.

I počelo je divno ali kako je sve više ljudi koristilo to sufinanciranje tako su rasle cijene izvođenja tih radova i to strašno. 

 -točno, slično, no nije isto, zato i postoje različite riječi da bi se sitne nijanse mogle razlikovati :) ..

-sufinaciranje.. znači da će netko (država-font-osoba) zajedno uložiti, su-financirati, paralelno-zajedno.. npr pola-pola ili bilo koji omjer, ali obje strane, dok se samo u tom omjeru razlikuje iznos, npr država može 70%.. no da bi riječ-značenje imala smisao ne može 100%, max-teoretski je 99% za jednu stranu.

-subvencija... znači da netko daje neki iznos, neki dio, udio, ne nužno u postotnom obliku, može biti fixno, najčešće i ograničeno do nekog iznosa, npr povrat poreza je jedanako ograničen, može tako plaćati npr dio karte zeta, školarinu.. u nekom iznosu, mjesečno-godišnje, recimo 500€ studentu mjesečno. .. u gradnji bi to bio neki konkretan iznos, no često je povezan s ukupnim troškom-investicijom, može biti slično kao sufinanciranje no ne u postotku-matematički nego u recimo grupama od-do, npr do 10.000€ za recimo bazene, solare, obnovu od potresa, kao vaučer za npr cigle-cement.. kao dio troškova koje se mogu priznati, npr iznos vrijednosti radova na kući koje obavi sam vlasnik-osobno za što nema račun nekog izvođača se često priznaje do 30% iznosa dok procjenu donosi nadležno tijelo kao npr sudski vještak i sl. koja je ovlaštena procjeniti troškove-uloženo i sl.

-najčešće od države možemo ćuti za subvenciju u poljoprivredi ili javni prijvoz, školstvo-zdravstvo.. dok se za osobu tad koristi naziv pokrovitelj-donator-mecena i sl. .. a tad je jasnija razlika od sufinanciranja u čemu obje strane ulažu novac, npr za kupnju automobila (na struju što je bilo poticano od države) itd.