KIKI3ooo ned 17.11.2024 09:13

Ne treba DNA. Mi ne trebamo identično stvorenje. Nego stvorenje koje izgleda kao dinosaur. A može biti na bazi pasa, znači dizajnirati stvorenje koje izgleda kao t-rex a ima karakteristike pasa, karakteristike koje mi kao ljudi cijenimo. U budućnosti ćeš ući u dućan i umjesto hrčka ćeš kupit djetetu malog zmaja, ili šreka, ili štrumfa. Kojeg hraniš, maziš ga, šetaš. Imaš aplikaciju di ga custom dizajniraš i ovi ti naprave takvo stvorenje po narudžbi.

učo ned 17.11.2024 09:17

Lega Doc, članak je odličan, svaka ćas. Lijepo si ti nama objasnio zašto nema, a po svoj prilici niti neće biti kloniranih dinosaura. S jedne strane, bilo bi ih vrlo interesantno vidjeti u živo, s druge strane, nisu samo dinići u pitanju nego cijeli eko sustav u kojem bi morali živjeti, koji bi im morao biti prilagođen, tako da je najbolje da ostane ovako kako je - likovi iz legende o kojima znamo puno ali ne i sve, izvor inspiracije za klince a i mnoge odrasle.

PaleRider ned 17.11.2024 10:08

Teoretski, DNK dinosaura bi moglo biti u svemiru. Poznato je da veći asteroidi udarom u planet mogu stvoriti nove asteroide ili meteoroide od stijena planeta. Ako na planetu ima života, sasvim sigurno će ti komadi sadržavati i DNK. Ako se isti nalazi dublje u asteroidu, onda je u idealnim uvjetima za prezervaciju, jer osim što je na ekstremno niskoj temperaturi i bez kisika, zaštićen je i od zračenja. Sve baze DNK i RNK su pronađene u meteoritima, postoji mogućnost da se barem u nekim slučajevima radi o raspadnutoj DNK koja porijeklo vuče s nekog planeta/mjeseca na kojem je bilo života.

Doc Berecki ned 17.11.2024 10:53
AFARON kaže...

"Taj film ne samo da je u početkom 1980-ih redefinirao specijalne filmske efekte, već je i...."

 

valjda 1990-ih?

Tako je, 1990-ih. Ispravljeno je, hvala.
Po deset puta prođem tekst prije slanja, pročitaju ga barem još dvoje prije objave... i svejedno se omakne previd  :-)

Doc Berecki ned 17.11.2024 11:10
PaleRider kaže...

Teoretski, DNK dinosaura bi moglo biti u svemiru. Poznato je da veći asteroidi udarom u planet mogu stvoriti nove asteroide ili meteoroide od stijena planeta. Ako na planetu ima života, sasvim sigurno će ti komadi sadržavati i DNK. Ako se isti nalazi dublje u asteroidu, onda je u idealnim uvjetima za prezervaciju, jer osim što je na ekstremno niskoj temperaturi i bez kisika, zaštićen je i od zračenja. Sve baze DNK i RNK su pronađene u meteoritima, postoji mogućnost da se barem u nekim slučajevima radi o raspadnutoj DNK koja porijeklo vuče s nekog planeta/mjeseca na kojem je bilo života.

 

Za kloniranje je potreban kompletan genom, dakle cijela i nefragmentirana DNK. Kompletan ljudski genom sastoji se od približno 3 milijarde parova baza (točnije, 3,2 milijarde u haploidnom genomu). To znači da u diploidnom stanju (koje čini većinu ljudskih stanica) ima ukupno oko 6,4 milijarde parova baza, jer svaka stanica sadrži dva kompleta genoma – po jedan od svakog roditelja. Procjenjuje se da je kompletam genom dinosaura (ovisno o vrsti) mogao sadržavati 2 do 6 milijardi parova baza. A nama za sada nije dostupan niti u malenim fragmentima. 

Mi danas posjedujemo (ili ćemo za koju godinu posjedovati) biotehnologiju koja je sposobna potpuno nadomjestiti nedostajuće dijelove DNK i popraviti oštećenja, pa stvoriti savršenu kopiju kompletnog genoma i time stvoriti polazni "materijal" za kloniranje. Ono što nemamo - i nikada nećemo imati - je predložak po kojem ćemo restaurirati genom nekog nama nepoznatog bića. Dakle, treba nam "kalup" po kojem ćemo posložiti nedostajuće ili oštećene dijelove. A to, kako rekoh, nemamo. 

Glede asteroida...

  • DNK je molekula koja se s vremenom prirodno raspada zbog kemijskih procesa poput hidrolize i oksidacije. Čak i u idealnim uvjetima (zamrzavanje blisko apsoultnoj nuli, potpuna odsutnost kisika), DNK ima maksimalni vijek trajanja od 1,5 milijuna godina prije nego što postane nepovratno razgrađena. Budući da su dinosauri izumrli prije 66 milijuna godina, njihova DNK bi već odavno bila uništena, čak i ako su fosili bili izbačeni u svemir ubrzo nakon masovnog izumiranja.

Udar velikog asteroida u Zemlju mogao bi zaista izbaciti stijene u svemir. Međutim, mehanički udar tog intenziteta generira ogromnu toplinu i pritisak, što bi uništilo većinu, ako ne i svu organsku tvar, uključujući DNA. Sam proces izbacivanja materijala bio bi vrlo destruktivan za krhke molekule poput DNK.

Milka30 ned 17.11.2024 11:41

Ako su ptice,krokodili i drugi gmazovi zajednički pretci sa dinosaurima, možemo li usporediti njihove genome kako bismo identificirali dijelove koji bi mogli odgovarati izgubljenim dijelovima dinosaurovog genoma?

Isto tako ako se ne varam sintetička biologija se koristi za rekonstrukciju virusa i bakterija, praznine u genomu mogle bi se popuniti umjetnim DNA sekvencama.

Korištenjem računalnih algoritama možemo sintetizirati dijelove genoma koji bi bili funkcionalno slični izgubljenima.

Ustvari, ovo pišem a niti neznam dali uopće postoje znanosti poznate "true" sekvence dinosaurovoga genoma?

 

Korky ned 17.11.2024 15:04

"To bi bio kao da pokušavate koristiti dijelove modernog električnog automobila za popravak starinske parne lokomotive: iako su oboje prijevozna sredstva, odavno više nisu kompatibilni."

 

Možda malo pogrešan primjer. Ovo bi zapravo bio vrlo jednostavan proces. Ista se definitivno može dijelovima el. auta preurediti da vozi.

PaleRider pon 18.11.2024 10:27
Doc Berecki kaže...
Glede asteroida...
  • DNK je molekula koja se s vremenom prirodno raspada zbog kemijskih procesa poput hidrolize i oksidacije. Čak i u idealnim uvjetima (zamrzavanje blisko apsoultnoj nuli, potpuna odsutnost kisika), DNK ima maksimalni vijek trajanja od 1,5 milijuna godina prije nego što postane nepovratno razgrađena. Budući da su dinosauri izumrli prije 66 milijuna godina, njihova DNK bi već odavno bila uništena, čak i ako su fosili bili izbačeni u svemir ubrzo nakon masovnog izumiranja.

Udar velikog asteroida u Zemlju mogao bi zaista izbaciti stijene u svemir. Međutim, mehanički udar tog intenziteta generira ogromnu toplinu i pritisak, što bi uništilo većinu, ako ne i svu organsku tvar, uključujući DNA. Sam proces izbacivanja materijala bio bi vrlo destruktivan za krhke molekule poput DNK.

Kako točno se DNK raspada blizu apsolutne nule kad je jasno da praktički nema Brownovog gibanja pa tako ni kemijskih reakcija? Ako uz to nema zračenja kako će se raspadati? Jedina mogućnost je postojanje radioaktivnih izotopa u okolnom materijalu.

Što se tiče destrukcije materijala pri udaru, recentne studije pokazuju da, pri izbacivanju, neki meteoriti ne dostižu visoke temperature što znači da nema sterilizacije (pokazano je to npr. za neke meteorite izbačene s Marsa) pa je moguće preživljavanje ne samo DNK nego i čitavih organizama, iako tu govorimo o mikrobima. Procjenjuje se da je pri udaru i kreaciji Chixculub kratera izbačeno do 5.5 * 10^12 kg materijala u svemir. Može tu biti svega. Bakterije i spore gljiva mogu preživjeti više desetaka milijuna godina (neke i stotine) i bez veće zaštite.

Gebirgs pon 18.11.2024 10:45
KIKI3ooo kaže...

A može biti na bazi pasa, znači dizajnirati stvorenje koje izgleda kao t-rex a ima karakteristike pasa, karakteristike koje mi kao ljudi cijenimo.

 

Sorry, kada se secem okolo i pogledam neke kompleksase koji furaju pit bullove s glavom velicine bundeve i raljama u rangu toga istog t-rexa, mislim da smo vec tamo!

KIKI3ooo pon 18.11.2024 11:36
Gebirgs kaže...
KIKI3ooo kaže...

A može biti na bazi pasa, znači dizajnirati stvorenje koje izgleda kao t-rex a ima karakteristike pasa, karakteristike koje mi kao ljudi cijenimo.

 

Sorry, kada se secem okolo i pogledam neke kompleksase koji furaju pit bullove s glavom velicine bundeve i raljama u rangu toga istog t-rexa, mislim da smo vec tamo!

 Sorry ali meni je strašnije vidit pomeranca i druge slicne male pasmine koliko su defektne da bi od vuka dobio to, praktički polu-ludu beštiju koja postoji samo za ukras

Milka30 pon 18.11.2024 13:00

Fun fact: 

Patuljaste pasmine kokoši samo ženke - konkretno Sebright i HPK (njih sam uzgajao) u pojedinim situacijama glasaju se poput raptora iz Jurskoga parka, zaista je nevjerojatno ćuti da kokoš može proizvesti takve zvukove. Pri tome ne mislim na standardne zvukove kokoši koje ste svi ćuli!

Gebirgs pon 18.11.2024 13:18
Milka30 kaže...

Fun fact: 

Patuljaste pasmine kokoši samo ženke - konkretno Sebright i HPK (njih sam uzgajao) u pojedinim situacijama glasaju se poput raptora iz Jurskoga parka, zaista je nevjerojatno ćuti da kokoš može proizvesti takve zvukove. Pri tome ne mislim na standardne zvukove kokoši koje ste svi ćuli!

 

Neki link na glasanje? Ako ima ofc.

Stric_Jura pon 18.11.2024 13:46

Ok, ako je pri kopiranju (razmnožavanjem) DNK vjerojatnost 1:1.000.000.000 da će se neki o AT i GC spojeva krivo pozicionirati, upravo bi pažljivim sekvencioniranjem nekih "primitivnih" ptica kao jedinih direktno preživjelih "dinosaura" moglo se reverzno doći do nekih odlika dinosaura, ali kako ih sklopiti u "dinosaura" ?

 

Ovih jedan na milijardu je kao da 330 puta prepišete Bibliju i jednom sježite jedno slovo...

 

a uviek sam mislio da je hoacin najprimitivnija ptica, ali vele i da su nojevi i kazuari "primitivci"....

UniqueBug pet 22.11.2024 14:06

Meni je zanimljiva ideja kloniranja mamuta, puno su nam vremenski bliži i ne znam dokle se došlo jer je proteklih godina bilo najava za to. Kloniranje dodoa je dobra vijest, svakako bi pomoglo flori na Mauritiusu. Možda bi mogli pokušati klonirati tobolčastog vuka, istrebljene sjeverne pingvine i sl?