Ova reportaža je tako akademska, ali realnos je puno konkretnija. Ni dva sata vožnje od bugove redakcije, na našim plažama, već se pripremaju za pretovar vodika (zapakiranog u amonijak). Naravno, operater naglašava zelenu stranu, politika (2) pak otrovnu stranu.

''hrvatska može biti...'' kul.

-umjesto hrvatska, možemo ubaciti-zamijeniti bilo što, riječ, državu, osobu, time potvrđujemo je to sporedan kriterij...

-da, može biti tranzitni čvor jer ima takvu zemljopisnu lokaciju jadran-balkan, sjever-jug.. u čemu pomaže i to što je kifla (kako god čitali ..) :)

-no zašto bi to hrvatska bila (nešto)? .. za koga? za biz ili za stanovništvo? za čiju korist? Tranzitni centra, npr riječka luka može biti bilo čija, vlasništvo, time i korist-zarada, .. odnosno, može hr imati lokaciju, dok lokacija daje mogućnost ovisno o važnosti lokacije, no to ne znači da će građani-stanovništvo imati korist, nego netko kao vlasnik-profit.

-s druge strane, posotji rizik, npr eksplozije, kao i ostatak zagađenja samim prometom.. što direktno utječe na lokalno stanovništvo, pri čemu to stanovništvo može i ne mora od tog imati koristi, imat će vlasnik.. jednako kao što vlasnici neke sirovine u npr africi imaju koristi dok afrikanci nemaju..

-može biti? što? -može biti kolonija, može biti lijepa plaža, može biti 'švicarska', može biti žitnica, može biti hiteč-soft, može biti sportska sila.. može ne biti bilo što od tog, može, ne mora, pri čemu jedino što ostaje je lokacija.

-a što će od tog biti, to često ovisi ne o našim željama nego realnosti i željama jačih, većih, novca-interesa pa do tog da ni radna mjesta u takvim lokalnim čvorovima nisu nužno za lokalno stanovništvo, mogu npr filipinci-ostali..

-vodik, goriva, struja, dekarbonizacija.. može hr biti svašta, no obično tad bude ništa ili kako za koga, za nekog raj, za ostale ne baš.. mogla bi biti nešto dobro za 'nas', za ljude, stanovništvo, no kao i loto-jackpot, za to su male šanse, realno nikakve neovisno što to možemo željeti. Da bi šanse bile bolje, moramo nešto i napraviti, ne pasivno željeti.. tj ono što razlikuje ljude je upravo to, intelekt, anticipacija, korištenje raspoloživih resursa za bilo koji problem-riješenje.. kako bi bilo bolje, a to s time da 'hr može nešto biti'.. nema veze, tj bit će ono što aktivno napravimo, uložimo trud-rad-znanje i malo sreće... i tad opet možda, ništa nije sigurno.

-dolaze nam npr izbori.. bit će puna usta akterima takvih 'možemo' snova-obećanja ili laži, kao i reklama-pamfleta, dok nam se nasmješena lica .. smiju. .. dan nakon dolazi realnost, bit će ono što napravimo, kako napravimo i ako netko jači ne odluči drugačije jer na neke stvari nemamo utjecaj, bilo to velesile ili prirodne.. ponekad je i sreća važna ili barem ne biti pehista dok je svaka čaša polu-puna-prazna istovremeno.

realno sve se može, postoji perpetuum mobile, zove se printer za novac.

Mozemo i lansirati satelite iz Like.

Raketama.

Nisam bio na predavanju a u tekstu ne pronalazim - da li su uvaženi stručnjaci naveli podatak - kolika je ukupna korist dobivena od vodika? - mislim na računica od nule - koliko Je uloženo u proizvodnju struje, kolika je korisnost prilikom elektrolizu, koliko energije potroše pumpe na komprimiranje vodika, koliko košta transport, koliki su gubitci prilikom transporta / manipulacije vodikom, koliko je na kraju iskorištenje vodika Tamo gdje se troši?

Tu računice NEMA osim u iznimnim slučajevima kada baš ništa drugo ne može dati toliko energije kao vodik, gdje je on ne zamjenjiv - teška vozila, željezare i slično.


Osobni automobili NEMAJU šta raditi s vodikom

Vodik ima smisla kao privremeno čuvanje energije za elektrane. Umjesto akumulacijskih jezera.

neki znanstvenici sve vise nalikuju politiicarima. vjerojatno jer se i fakulteti vise bave politikom i raspodjelom novca nego znanoscu. 

Dakle već i jedna od globalno najjačih kompanija za crpljenje, transport i preradu fosilnih goriva, British Petrol, masivno ulaže u proizvodnju zelenog vodika... hijoj, sakeri, nemaju pojma šta rade - zar ne znaju da je budućnost u fisijsko-fuzijskim-mikro-makro-nuklearnim-LEGO-elektranama četvrte, pete i šeste generacije na torij, natrij, akvarij, prepucinij i andamantij??

Ti glupi Norvežani... leže na nafti i zemnom plinu, a otvaraju postrojenja za proizvodnju vodika / amonijaka pomoću obnovljivih... zar ne znaju da se to ne isplati??
Yara opens renewable hydrogen plant: “A major milestone” | Yara International

I još gluplji Španjolci... čak nemaju niti nafte, a njihov veliki elektrodistributer s 40 tisuća zaposlenih i preko 30 milijuna mušterija, koji Elektri nije niti do koljena, ima već najefikasnije postrojenje za proizvodnju zelenog vodika u EU - i hoće gradit još!!
Puertollano green hydrogen plant - Iberdrola
 - i to, pazi, ni više ni manje nego s BPjem!
bp and Iberdrola announce final investment decision for largest green hydrogen plant in Spain | News and insights | Home


 Kakva ekonomska katastrofa, kakvo političko sljepilo, kakav brutalni terorizam zelenih eko-ekstremista!!

Al Crane, jednodimenzionalni čovjek iz četvrte dimenzije.

Mogli smo mi svašta, samo da se na Markovom trgu ne izmijenjuju ista dva kluba već 25+ godina. 

Mislim da je ovaj projekt dio one "Inicijative tri mora",Kolinde Grabar Kitarović. A poslje je Milanović rekao da mi imamo samo štetu od toga.

Cilj Inicijative 3 Mora, je pojačati infrastrukturu istočnog bloka NATO-a ,  za civilnu i vojnu upotrebu.

 
Brate mili, imaš li ti kakav konkretniji komentar umjesto da me dočekaš na bajunet, npr. u stilu šta fali Hrvatskoj za proizvodnju i distribuciju vodika dok se masivni industrijski projekti u tom smjeru globalno već realiziraju?

 
To je stara i po mom sudu prilično dobra ideja da se u mnogim pogledima srodne srednjeeuropske nacije od Baltika do Balkana/Adriatika/Egejskog/Crnog mora združe kao ekonomskopolitička protuteža imperijalističkim težnjama sa Istoka i Zapada podjednako, i to je CEFTA u početku i značila. Hrvatska se priključila u zadnji čas, i isto tako je odjezdila.
Ali sad je već prekasno da se uhvati taj vlak, EU je preteško ispolarizirana.

Ne možeš imati samo jednu agendu (u tvom slučaju zelenu) na pameti, jer te to uvijek odvede u ekstreme (u tvom slučaju vodik kao pogonsko gorivo za vozila).

Za razliku od benzina, koji je zapaljiv, vodik je plin praskavac. To znači eksplozija. U slučaju većeg broja vozila s pogonom na vodik, to je puno eksplozija.

Vodik ima hrpu tehničkih problema. Ima svojih prednosti, ali pogon za vozila nije jedna od njih.

 
Ne znam zašto misliš da ja imam nekakvu agendu, kad pokazujem činjenice u kom smjeru se industrija razvija.
Ima li puno zapaljenja benzinskih vozila?
Gdje sam ja uopće spomenuo vodik kao pogon za automobile? Slažem se da vodik ima puno tehničkoh problema, ali ako je pohranjen u kemijskom spoju kao amonijak, mnogi od tih problema su riješeni jer amonijakom rutinski manipuliramo već i danas. A oni koji znaju o čemu govore kažu da je amonijak najizglednija zamjena za fosilna goriva - pa i za automobile.

Toyota launches ammonia-powered car in China. (21stcentech.com)