danen pet 30.8.2024 06:33

Ovo je vrlo stara reakcija. Poznata je još od doba Lavoisiera, kada je on dokazao da se voda sastoji od vodika proputajući vodenu paru kroz puščanu cijevu ispunjenu željeznim strugotinama. Poslije se koristila za dobivanje vodika za punjenje balona, jer je dobivanje vodika reakcijom željeza sa sumpornom kiselinom oštećivalo balonsku svilu - vodik je naime sadržavao kapljice H2SO4. Mislim da je u tom postupku problem kapacitet, jer za dobivanje 1 kg vodika treba utrošiti 18,7 kg željeza. 

Gallu pet 30.8.2024 08:46
danen kaže...

Ovo je vrlo stara reakcija. Poznata je još od doba Lavoisiera, kada je on dokazao da se voda sastoji od vodika proputajući vodenu paru kroz puščanu cijevu ispunjenu željeznim strugotinama. Poslije se koristila za dobivanje vodika za punjenje balona, jer je dobivanje vodika reakcijom željeza sa sumpornom kiselinom oštećivalo balonsku svilu - vodik je naime sadržavao kapljice H2SO4. Mislim da je u tom postupku problem kapacitet, jer za dobivanje 1 kg vodika treba utrošiti 18,7 kg željeza. 

 

Koliko je energije potrebno da se iz šeljeza i vode dobije vodik? Jer ako je elektroliza efikasnija (60-70 %), cijeli proces nema smisla.

učo pet 30.8.2024 14:42
danen kaže...

Ovo je vrlo stara reakcija. Poznata je još od doba Lavoisiera, kada je on dokazao da se voda sastoji od vodika proputajući vodenu paru kroz puščanu cijevu ispunjenu željeznim strugotinama. Poslije se koristila za dobivanje vodika za punjenje balona, jer je dobivanje vodika reakcijom željeza sa sumpornom kiselinom oštećivalo balonsku svilu - vodik je naime sadržavao kapljice H2SO4. Mislim da je u tom postupku problem kapacitet, jer za dobivanje 1 kg vodika treba utrošiti 18,7 kg željeza. 

 Mislim da sam negdje davno čitao nešto o tome da se vodik može vezati sa titanom i da može skladištiti jako puno energije. Što je s tim?

Feudalac pet 30.8.2024 16:33
Gallu kaže...
danen kaže...

Ovo je vrlo stara reakcija. Poznata je još od doba Lavoisiera, kada je on dokazao da se voda sastoji od vodika proputajući vodenu paru kroz puščanu cijevu ispunjenu željeznim strugotinama. Poslije se koristila za dobivanje vodika za punjenje balona, jer je dobivanje vodika reakcijom željeza sa sumpornom kiselinom oštećivalo balonsku svilu - vodik je naime sadržavao kapljice H2SO4. Mislim da je u tom postupku problem kapacitet, jer za dobivanje 1 kg vodika treba utrošiti 18,7 kg željeza. 

 

Koliko je energije potrebno da se iz šeljeza i vode dobije vodik? Jer ako je elektroliza efikasnija (60-70 %), cijeli proces nema smisla.

 Na ulazu priče je vodik koji treba dobiti nekako... elektrolizom? Poanta ove ideje izbjegavanje je dviju stvari:

a) stlačivanja vodika na iznimno visoke tlakove gdje se gubi cca 25 energije sadržane u vodiku.

b) izbjegavanje držanja vodika pod tlakom u iznimno skupim spremnicima i svim ostalim rizicima koji dolaze prilikom rada s vodikom pod visokim tlakom.

Zoky1 sub 31.8.2024 21:08

OK, 

Dakle koliko sam shvatio, uzmem inoxicu malo deblju te unutra stavim željeznu rudaču te spojim HHO plin koji proizvedem iz solarki i to bi trebalo biti to, a kasnije samo pustim paru i reakcija se okreće ?

Veliki Brat ned 1.9.2024 08:17
Feudalac kaže...

 Na ulazu priče je vodik koji treba dobiti nekako... elektrolizom? 

Zasto? Uzmes spremnik, napunis ga zeljezom i vodom, dovodes mu paru i dobijes vodik. 

 

Gallu kaže...
Pa kužim ja to, ali ako je efikasnije samo proizvoditi vodik elektrolizom, nije li jednostavnije vodik čuvati u vodi?

Pa to i radi - cuva vodik u vodi. Jedino ga ne pretvara u vodik elektrolizom, nego ovom nekom reakcijom. Ali elektroliza ne rjesava pohranu, a ovaj postupak rjesava i to. Ako je za dobivanje vodika utrosena energija iz obnovljivog izvora, ovo bi mogao biti dobar izbor za kucnu bateriju - ugradis u temelje i zaboravis na nju.

Feudalac ned 1.9.2024 10:10
Veliki Brat kaže...
Feudalac kaže...

 Na ulazu priče je vodik koji treba dobiti nekako... elektrolizom? 

Zasto? Uzmes spremnik, napunis ga zeljezom i vodom, dovodes mu paru i dobijes vodik. 

 

 To je suprotno od onog što piše u članku.

Veliki Brat ned 1.9.2024 12:58

Zasto suprotno?

Iz clanka:

A kad zimi ustreba energije, proces se preokreće: u reaktor se uvodi vruća para kako bi se željezo i voda pretvorili natrag u željezni oksid i vodik koji se potom može pretvoriti u električnu energiju ili toplinu u plinskoj turbini ili gorivnoj ćeliji.

Feudalac pon 2.9.2024 19:51
Veliki Brat kaže...

Zasto suprotno?

Iz clanka:

A kad zimi ustreba energije, proces se preokreće: u reaktor se uvodi vruća para kako bi se željezo i voda pretvorili natrag u željezni oksid i vodik koji se potom može pretvoriti u električnu energiju ili toplinu u plinskoj turbini ili gorivnoj ćeliji.

 Pa to povratak energije, bog s tobom

Gallu uto 3.9.2024 11:48
Feudalac kaže...
Gallu kaže...
Kako je vodik u vodi bezvrijedan ako se elektrolizom dobije nazad?

 Vode ima. Vodik je iskoristiv nakon što je uložena energija u njegovo izdvajanje.

Pa ok - zato sam i postavio pitanje. Elektroliza je prilično efikasna sama po sebi. Kolika je efikasnost ovih baterija i koliko je energije potrebno za dobivanje vodika iz nje.

Feudalac sri 4.9.2024 09:30

Gallu:

Nešto se izgubi u dvije konverzije. Ali se izubi jako puno u stlačivanju vodika, a spremnici za stlačeni vodik su iznimno skupi i svima curi s vremenom tako da kad se gleda od ulaza struje sldo izlaza struje, ovo bi moglo biti jednako učinkovito a jeftinije i sigurnije. Čak i sa 30-40% ukupne efikasnosti, to je još uvijek daleko jeftinije od sezonskog spremanja struje u baterije.

Gallu sri 4.9.2024 10:01
Feudalac kaže...
Gallu:

Nešto se izgubi u dvije konverzije. Ali se izubi jako puno u stlačivanju vodika, a spremnici za stlačeni vodik su iznimno skupi i svima curi s vremenom tako da kad se gleda od ulaza struje sldo izlaza struje, ovo bi moglo biti jednako učinkovito a jeftinije i sigurnije. Čak i sa 30-40% ukupne efikasnosti, to je još uvijek daleko jeftinije od sezonskog spremanja struje u baterije.

 Da, ali nije efikasnije od elektrolize. Čemu onda to?

Feudalac ned 8.9.2024 13:34
Gallu kaže...
Feudalac kaže...
Gallu:

Nešto se izgubi u dvije konverzije. Ali se izubi jako puno u stlačivanju vodika, a spremnici za stlačeni vodik su iznimno skupi i svima curi s vremenom tako da kad se gleda od ulaza struje sldo izlaza struje, ovo bi moglo biti jednako učinkovito a jeftinije i sigurnije. Čak i sa 30-40% ukupne efikasnosti, to je još uvijek daleko jeftinije od sezonskog spremanja struje u baterije.

 Da, ali nije efikasnije od elektrolize. Čemu onda to?

 Pa elektroliza je tu cijelo vrijeme. Prvo su dobili vodik elektrolizom, ALI umjesto stlačivanja i čuvanja vodika pod tlakom što uzima puno uložene energije i košta abnormalno, oni ga koriste za redukciju željeznog oksida što se prilikom "pražnjenja" "željezne baterije", opet vraća u obliku plinovitog vodika. Željezna rudača ovdje samo zamjenjuje stlačivanje vodika i spremanje pod ekstremnim tlakom, svi ostali koraci su i dalje tu.