samo 400 terabita? sumnjivo mi je to... Isto kao što mi je bilo sumnjivo dok nam je profesor s FER-a tumačio 2001./2002. da je kapacitet mozga oko 650 MB...

"Ovi nalazi temelje se na vrlo malom području hipokampusa štakora pa nije jasno vrijedili to za cijeli mozak štakora ili čovjeka."

Znači i dalje se ništa ne zna, samo je naslov pretenciozan.

Dodao bih samo i činjenicu da hrv. "bilijun" i engl. "billion" (kako je navedeno u citiranom znanstvenom radu) --  nije isto.

Postoji značajna razlika između ovih brojki u hrvatskom i engleskom jeziku, što može dovesti do zabune u međunarodnoj komunikaciji.

U hrvatskom jeziku: "bilijun" označava broj 10^12, odnosno 1.000.000.000.000 (tisuću milijardi). U engleskom jeziku (posebno u američkom engleskom): "billion" označava broj 10^9, odnosno 1.000.000.000 (milijardu).

Dakle, hrvatski "bilijun" je tisuću puta veći od engleskog "billion". Ovo je važno znati pri prevođenju znanstvenih radova ili bilo kakvih tekstova koji uključuju velike brojeve.

Usporedbe radi:

• Hrvatski "milijun" = engleski "million" (10^6 ili 1.000.000)
• Hrvatski "milijarda" = engleski "billion" (10^9 ili 1.000.000.000)
• Hrvatski "bilijun" = engleski "trillion" (10^12 ili 1.000.000.000.000)

Ova razlika postoji zbog toga što različite zemlje koriste različite sustave za velike brojeve. Hrvatska, kao i većina europskih zemalja, koristi tzv. dugi sustav (long scale), dok SAD i neke druge zemlje koriste kratki sustav (short scale).

Važno je napomenuti da u britanskom engleskom "billion" tradicionalno označava 10^12 (kao hrvatski "bilijun"), ali pod utjecajem američkog engleskog, danas se i u Velikoj Britaniji češće koristi u značenju 10^9.

kako god, barem nismo culi milijardu puta kako spominju AI.

Kod ostalih je nesnosljivo, svaka druga treca rijec, AI.

Pratio sam oba eventa, googleov sam ugasio nakon 15-20 minuta.

 povecava se s vremenom, dobro je... :)

cuj, nekad nam je bilo nezamislivo s cime popuniti 1gb disk, sjecam se natpisa po uglednim svjetskim (a i domacim) medijima kako je 1ghz procesorske snage nesto sto nikad nece trebati, bilo je nezamislivo sto bi moglo iskoristiti tu snagu, takva racunala su u masti bila nesto kao unaprijediena verzija skyneta..... tada, tih davnih godina...

 ispada na kraju oko 400 gigabita, ili 50 gigabajta ako korigiramo prema ovome što Doc kaže. I da, to bi bilo za oko 100 puta vise od 650 MB... 

Ja se nekad ne mogu sjetiti koji je dan u tjednu, tko je jučer platio kavu, a nedavno sam unosio krivi PIN na bankomatu i bio uvjeren da je dobar. PIN koji koristim već 20 godina, morao sam ga otići pogledati u m-zabu. 

Tako da džabe svi ti silni GB :)

mene zanima da li se memorijski kapacitet treba (svakako se može) izražavati u binarnom sustavu, jer nekako ne mislim da je naše pamćenje i mogućnost apstraktnog mišjenja binarno...

ono, binarni sustav nam je naslijeđe bušenih Jacquardovih kartica na tkalačkim stanovima...

bitno je da je brz ovaj keš u buffer međuspremniku.
jelo, piće, razbibriga, sise guzice i sl.

 -zato je važan 'keš' .... :)

@Aldo

Ne treba ništa korigirati, u citiranom članku piše trillion, što je hrvatski bilijun (10^12).

 Osnovna informacija, najmanja količina informacije je jedan bit. Ili je ili nije. Hoće li neki broj biti prikazan u ovom ili onom brojevnom sustavu nema veze s količinom, ona ostaje ista samo se mijenja način prikaza.

Nije to baš tako. Najmanja količina informacije u klasičnim računalima je bit, ali to nije univerzalno tako. https://en.wikipedia.org/wiki/Units_of_information

Postojale su informacije i prije računala i bitova. "Ili je ili nije" je došlo tek sa digitalnom elektronikom i informacije se binarno enkodiraju radi računalne obrade i pohrane, a ne zato što su to informacije pa moraju biti takve.

U analognim sustavima informacije isto mogu biti zapisane, gramofonska ploča, papir i sl. jel.

Jedan hijeroglif je isto najmanja količina informacije, jedno slovo i jedan kvantni qubit isto tako. U Morzeovoj abecedi to su točka, crtica i razmak.

 Analogno, slikovno bla bla - samo govorimo o kanalima po kojima se prenose informacije. Odgovor na pitanje Jesi li piškio ima istu količinu informacija u analognom kao i u digitalnom zapisu. Možeš to spremiti analogno, ako te zanimaju te vrste fetiša, slovom, hijeroglifom, slikom ili jednobitnim kanalom. Rezultat je uvijek isti da-ne.

Uh, nije :) Informacija nije samo Da i Ne.

To je boolean algebra, odnosno boolean logic... ne znam da li si čuo i za fuzzy logic?

 Onda je to malo više informacije od jednostavnog ima-nema. Dakle, nisi ništa dokazao...

Nisam ništa niti htio dokazati, nego tebi ukazati na tvoju pogrešnu definiciju informacije.

Problem je jer nas većina ne bilda neurone kao npr. oni "lovci" u Potjeri, koji ...kako jedan od njih reče ,,,svaki dan (po 5-6 sati) ponavlja i obnavlja podatke, jer ih i oni gube ako ih ne ponavljaju. 

A i stres je bitan faktor, pa nisi usamljen s tim problemom, čest je.

Ima i ona stara narodna, "pametan piše, budala pamti" :-)

A što ako taj pametan ne zapamti gdje je zapisao?

Search je čudo!