čini se kako su drevni perzijanci u tome bili prvi (rimljani su bili "developeri"), jedino je minijaturizacija nešto malo napredovala. osim toga, šveđanima fale kuglice na koncu, tako da si motoriziran ljubitelj drvenih tranzistora ovo objesi na retrovizor. 

Kupiš proc velik ko sekvoja sa frekvencijom 0.2 Hz.

Ali bar je hlađen prirodnim vjetrom.

Bed je jedino ako ga munja kresne, onda imaš posla da ga promijeniš, moraš tražit dozvolu gradskog ureda za prostorno uređenje.

Ako na taj drveni križić pribijemo figuricu Isusa imamo SoC.

Svašta Srbin izmisli osim drvenu peć i Francuski ključ - a to i samo ime kaže

-drvena peć je moguća, postoje premazi-zaštita.. odnosno odavno se u graditeljstvu koristi, ne gori... tak da neke poslovice treba 'updateati' :)

-tema.. iz drveta, kao prirodne mješavine-tvari.. su izvukli neki dio i ubacili drugi.. može li se taj materijal i dalje nazivati drvo? Što kad to napravimo s ostalim materijalima-spojevima-elementima? Ostaje li nešto krumpir ako izvadimo škrob .. itd. za ww2 je njemačka destilacijom proizvodila naftu, iz drveta-ugljena.. no to se nije nazvalo drvo ili ugljen nego nafta-gorivo. Iz zemlje vadimo glinu, pečemo i dobijemo ciglu ili keramiku.. zovemo li to zemlja ili cigla-keramika? Odnosno materijal i izvor, nešto treće što dijelovima složimo, recimo lego-kockicama, rastavimo autić i složimo kućicu.. tad je više ne nazivamo auto nego kuća.

-Drvo nije element, nego sirovina.

.. i teoretski može biti jednako od npr slame, odnosno oni koriste drvo balze, ne hrast, ne vrbu.. zašto se tad ne zove 'balzamiran' čip? :)

-papir, proizvodimo iz drveta.. ne nazivamo ga drvo, nego papir, odnosno po postupku je taj materijal bliži papiru nego drvetu kao sirovini, ugljen porozivodimo iz drveta, ne nazivamo ga drvetom nego ugljenom itd..

.. dok kineski porculan ne nazivamo zemljana vaza, šalica.. nego terakota-porculan itd. mada se dobiju iz sirovine-zemlje, dok je u ovom slučaju sirovina-drvo i to drvo-balzama, možda pluto, možda javor..

Susjed je po zanimanju je šumar/lugar i sad se predstavlja okolo kao u kontroling u IT-u, industrija čipova, neki admin. 

 -nije admin nego običan 'mesar'.. dok se agronomi primjenom agrotehničkih mjera zaštite (krumpirova zlatica i sl.) prskanjem etabliraju kao sigirnosni organi, policija, stazi-cia-kontra-soa.. ili firewalovi mrežni šefovi :)

 Mesar ne zvuči fensi, ipak ima jaču ulogu u lancu, tek kad isčekića drvo ovi mogu dalje raditi čip i kod u Javi. Prije njega ništa. Treba neka zvučnija titula.

naravno, no referent(ica) za čistoću je već zauzet termin-naziv.. može npr za pilanu bit referent za nasjeckavanje, kao što se silikonski wafer reže, dok su ovdje fosne-furnir no isto..

btw, kompostana za dosadašnji biootpad piljevine i kore sad postaje kompiler-dekompiler soft odjel uz hardcore (gdje je naglasak na core-kore drveta..) i bez posebnog naziva postaju prljavi programeri koji harkodiraju ono što bi trebalo biti opcijanalna varijabla i time otežaju održavanje i portabilnost no to je stvar komercijale-interesa pa i kvarljivosti proizvoda jer vječan-nekvarljiv bi uzrokovao porpast biza..