Napokon neka dobra vijest :D.

Baš super.A što će se moći vidjeti? Od Muskovih satelita,Nove kineske konstelacije satelita,Aviona što izbacuju nešto a puno ih je nebo,itd.Koliko dana u godini će se išta vidjeti,podjeliti koliko to košta i dobiti pravu cijenu.

Super. Je li to bolji teleskop od onog u zvjezdarnici u Zagrebu?

Čini se da je u dosta urbanom području. Šteta što ju nisu postavili na neku planinu daleko od naselja radi manje atmosferskih smetnji i svjetlosnog zagađenja. Bar danas nije problem da sam teleskop bude na udaljenoj lokaciji a prateći sadržaji mogu biti u gradu. Sve se može upravljati daljinski.

Pa baš ono WTF zvjezdarnica usred grada. I onda pročitaš da je neki dr ovo ono sudjelovao u tom projektu... Ako smo mi ovdje na forumu fulali poantu ss svjetlosnim zagađenjem, mislim da bi vrlo rado čuli obrazloženje.

prva stvar koja mi je pala na pamet kod gledanja vijesti je...oni to napravili u centru grada???...hvala EU što smo dobili zvjezdarnicu...hr vlada rađe gradi crkve...i kaptolu godišnje 150 miijuna jura

Pitao sam to na otvorenju i rekli su mi da Križevci imaju tako maleno svijetlosno zagađenje da ne čini nikakvu razliku. Kada se promatra iz Zagreba tada se vidi naranđasti halo pa se tamo baš mora otići na brdo. Osim toga htjeli su više približiti ljudima astronomiju tak da nisu to gradili na nekoj planini već tako bliže ljudima. 

Mislim da su oni to dosta uljepšali jer Korado Korlević iz Višnjana spominje kako je kod njih već teško raditi (ako je netko bio zna gdje je Višnjan i koliko je daleko od pravog grada) zbog svjetlosnog zagađenja a kamoli u bilo kojem centru grada. Spominje se da je Petrova gora jedno od boljih mjesta za promatranje zvijezda.  

Ovo drugo da žele približiti to građanima to može stajati i očigleno je vidljiv kompromis.

Od kad se doktori znanosti klasificiraju kao dr. rer. nat. ? recimo na PMF-u (prirodne znanosti matematika, kemija) sve znam kao dr. sc. ili doc. dr. sc., a na Križevačkim web stranicama lijepu pišu normalno iste ove ljude sa dr. sc.

Kakvo to onda prese*** sa latinskim abrevijacima na BUG-u?

Zar ne možemo biti normalni, nego uvijek neke posebne fore moraju se isticati jer šta ovim znanstvenicima je ego toliko velik da moraju se drugačije zvati od svih drugih znanstvenika.

Svjetlosno onečišćenje najčešći je komentar i "zabrinutost" koja nam se upućuje, pa da i to javno prodiskutiramo.

Svjetlosno onečišćenje korelira s naseljenošću nekog područja, očito, kad znamo kako nastaje. Ako gradite zvjezdarnicu namijenjenu isključivo znanstvenim istraživanjima, naravno da ćete ju napraviti što dalje od ljudi - u pustinjama, na planinskim vrhovima, udaljenim otocima, odnosno tamo gdje su što bolji uvjeti za astronomska promatranja, bez obzira na ljude.

Međutim, ako je gradite kao mjesto na kojem želite približiti tematiku svemira ljudima, tada je gradite što bliže tim ljudima, da ste im što pristupačniji. Još ako želite uključiti djecu i mlade koji teže putuju izvan gradova jer automobile ne voze ili nemaju, a ne mogu uvijek roditelje vuć za rukav da ih vode, onda imate još manje dileme gdje je smjestiti. Zato ako neće Muhamed brdu, onda će brdo Muhamedu, jel.

Što dobivate ako zvjezdarnicu imalo izmaknete iz grada, pogotovo ako nema frekventnog javnog prijevoza do nje iz nekog urbanog središta? Rapidno gubite ljude - to smo ustvrdili, a koliko dobivate na kvaliteti neba radi smanjenog svjetlosnog onečišćenja? Malo, jer svjetosno onečišćenje jako ruši kontrast noćnog neba desecima i čak stotinu kilometara od mjesta izvora. Npr. u Križevcima čak i nije toliki problem lokalne rasvjete oko zvjezdarnice već je najveći problem Zagreb koji svijetli kao atomska gljiva [1], a udaljen je 60-ak kilometara. I k tome još se nalazi na južnom dijelu noćnog neba koje je puno atraktivnije za promatranje nego sjeverno jer na njemu vidimo disk naše galaksije.

Pored toga, ono što je na noćnome nebu najatraktivnije, bez /post-processing/ - Mjesec, planeti, Sunce - tome svjetlosno onečišćenje čak ne smeta puno. Ostali nebeski fenomeni poput kometa, galaksija, kuglastih skupova, planetarnih maglica, ... to su sve stvari koje se naziru kao bijele "mrljice" u okularu, a ne kao šarene "hubble" sličice koje nalazite na internetu. Upravo zbog svih tih prikaza nastalih astrofotografijom i naknadnim uređivanjem koje se vrte u javnom prostoru, velik broj ljudi ima nerealna očekivanja i onda biva razočaran kad pogleda kroz teleskop. Iz ovoga slijedi da dislokacijom zvjezdarnice izvan urbanog područja dobivate najviše "onoga" što ionako posjetiteljima u prosjeku nije toliko napeto za vizualno promatranje, kad fizički dođu u zvjezdarnicu i "žele nešto vidjeti". Koji je smisao dovući ljude nekoliko desetaka kilometara izvan mjesta boravišta i rada, i onda im pokazati sliku na ekranu koju mogu vidjeti i od doma?

Tu zatim stoje i ekonomski razlozi - što smo dalje od infrastrukture, publike i zaposlenika, to financijski troškovi takvog objekta brzo rastu. Tako da nas i ekonomija destimulira da radimo stvar "daleko".

Iz ovoga vidite da imate dvije osnovne tendencije obrnutih predznaka koje ovise o udaljenosti od urbanog središta: jedna koja brzo pada (pristupačnost publici) i jedna koja sporo raste (kvalitetna noćnog neba). Zatim imate i ove suptilnije razloge (što se nesporedno vidi, ekonomija i dr.) koji također favoriziraju blizinu urbanih središta, odnosno ne popravljaju puno situaciju u korist udaljavanja od grada. I sada, ako želimo optimizirati zvjezdarnicu "za ljude" (zato i stalno ponavljamo u medijima: ovo je javna zvjezdarnica za popularizaciju znanosti), onda ovi argumenti govore da moramo napraviti zvjezdarnicu što bliže publici - u gradu!

Kad je na to odluka pala, pogledamo možemo li dobiti što bolje "mikro-lokalne" uvjete:
- smjestimo zvjezdarnicu da nema puno okolnih fizičkih prepreka (ili je toliko izdignemo u zrak),
- stavimo je u blizinu parkova gdje nema toliko svjetlosnog onečišćenja (pogotovo gdje je park u smjeru južnog neba),
- regulirajmo rasvjetu oko zvjezdarnice, a u tome nam napokon pomažu i novi zakoni i pravilnici o svjetlosnom onečišćenju [2, 3]

i upravo radimo tako da zadovoljimo te mikro uvjete.

U konačnici, kako mi to priližavamo tematiku svemira ljudima? Ne tako da teleskopom direktno "približimo" sliku neke maglice, nego tako da objasnimo i ispričamo ljudima zašto je svemir zanimljiv, vrijedan proučavanja i što za sada znamo da se u svemiru događa... Promatranje noćnog neba tada je samo povod, a ne i "glavna stvar". Upravo zato je velika većina javnih zvjezdarnica namijenjenih popularizaciji znanosti izgrađena se u gradovima, i vani i kod nas. Sve ostalo za te svrhe je vrlo teško racionalno argumentirati i dobiti javna sredstva.

Uostalom, čini se da bitku protiv svjetlosnog onečišćenja sve brže gubimo globalno, ne samo od Muskovih i drugih satelita koji se iz dana u dan "ispaljuju" u orbitu nego i od široko dostupne LED rasvjete [4]. A tu bitku sigurno nećemo dobiti ako ćemo bježati od ljudi, već tako da im dođemo i da ih educiramo. Gubitak noćnog neba bila bi velika tragedija za civilizaciju jer ono se pokazalo kao jedan od najvećih izvora inspiracije da se ljudi uopće bave znanosti.


[1] https://www.lightpollutionmap.info/#zoom=8.69&lat=45.8871&lon=15.9082&
[2] https://www.zakon.hr/z/496/Zakon-o-za%C5%A1titi-od-svjetlosnog-one%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja
[3] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_11_128_2442.html
[4] https://www.sciencedaily.com/releases/2021/09/210914111302.htm

Da i na ovo odgovorim za titule.

Za početak, dr. sc. je isto latinska abrevijacija od doctor scientiarum, tako da to ne može biti kriterij za ne pisanje jedne druge latinske abrevijacije, dr. rer. nat. - doctor rerum naturalium. Nadalje, originalno dodijeljene titule kod nas, ali i vani, se u pravilu ne prevode - to je zakonski uređeno i korištenjem "krive" titule, moguće je upasti u probleme, pogotovo kod institucije koja je odgovorna za dodijeljenu kvalifikaciju. S obzirom na to kod nas titula dr. rer. nat. nije široko poznata, jer se dodjeluje samo u nekim zemljama (npr. Njemačka, Austrija), a ne i kod nas, u neformalnim istupima nemamo problem prilagoditi se publici i neispravno pisati dr. sc. (upravo da izbjegnemo ovakve reakcije), ali tamo gdje publika može interferirati s formalnim okvirom, tada idemo na točnu formulaciju.

Dodatno, s obzirom na to da nam je cilj popularizirati prirodne znanosti i prirodoslovlje, nije naodmet da i to radimo suptilno kroz titulu jer rerum naturalium upravo jesu "prirodne stvari".

A što se tiče ega - za ostale ne znam, ali mogu reći da u mom slučaju, gotovo uvijek u komunikaciji izbjegavam korištenje titula i kvalifikacija da diskusija bude fokusirana na meritum - na argumente, a ne na autoritet, ali u nekim slučajevima, kao u široj javnoj komunikaciji, nažalost, publika ne ulazi toliko u sadržaj agrumenata već sudove donose na temelju impresija i autoriteta te onda nema smisla izbjegavati navođenje titula jer se ništa ne postiže - ljudi te ionako ne poznaju pa im ništa ne znači ako sakriješ titulu, a opća pozicija u komunikaciji informacije slabi. A što se tiče ove specifične titule - doctor rerum naturalium - opet mogu samo reći da ne želimo biti eksperti za sva znanstvena pitanja, jer to i nismo, već samo ono što smo studirali i istraživali. Zar nije skromnije reći da si učen samo u jednoj domeni, a ne da se razumiješ u sve?

Zijev. Imaju li svi ljudi u Križevcima priključak na vodovod i kanalizaciju. Struju? Brzi internet? Izvrsne javne usluge? Nove ceste?

 Bože dragi budale...

Ispričavam se ostalim normalnim korisnicima foruma na izrazu

Ajde da jednom sveznajući Bugovi forumaši dobiju odgovor od čovjeka koji ne zna sve, ali zna sve o onom čime se bavi.

ma mislim da je ljudima u Hrvatskoj kraticu dr. ogadio Ćaća Ivo S., a ni Ante P. nije daleko...

taj dr. ima i Anto Kovačević, a to je  iz germanskog univerzitetskog svijeta - za diplomirane pravnike, oliti za Hrvate -  fiškale...

inače upoznao sam i doktoricu knjigovodstvenih usluga i ne dao Bog osloviti ju bez toga, to je teški faux pas...

 Jedan nagrađivani fotograf, sada nažalost pokojni T.H. iz Daruvara davno mi je rekao da je najbolji fotoaparat onaj kojeg imaš uvijek uz sebe. Često je to isticao, da uza sve objektive i aparate (a imao je tada vrijednost jednog stana u aparaturi) ipak je najdraže fotke lupio džepnim "idiotom" od 200€ jer mu je uvijek pri ruci (iako je i oko vrata nosio 5 kila mašina). 

U HR ima jako malo lokacija koje bi zadovoljile potrebu micanja zvjezdarnice izvan svjetlom zagađenih sredina, a da su u blizini većeg broja ljudi. Iako su Lika i Palagruža interesantne, dok do njih dođeš...

U takvoj računici najpametnije je staviti zvjezdarnicu nadomak ljudstva i možda bitnije klinaca koji mogu doći biciklom. Ja sam kao dijete mjesec gledao žnj dvogledom, sada idiot celestronom sa par ploslica, a da imam zvjezdarnicu unutar 15km svaki vikend, odnosno "bitno gledanje" bi ih davio. Doma mi treba 2 sata da bi 10 minuta gledao npr andromedu, dok postavim, ubodem, pa dok se oči naviknu na gledanje.. i kad sam ženi pokazao sav oduševljen, njena reakcija je bila "šta to mutno je galaksija".

Tako da.. da će s ovim malim teleskopom gledati gejzire na Europi - neće, da će bit zanimljiv centar za hobi ljubitelje u blizini - vro vjerojatno. Obližnja i "svjetlija" tijela će izgledat odlično - za veliku većinu ljudi dovoljno. Ako se ne varam u Višnjanu su također imali 400mm, dovoljno da su od toga napravili čudo s djecom i asteroidima. Sad ne znam jesu li napravili novi od 800mm, bio je neki crowdfunding ali ne pratim više toliko.

A ovo sa remote teleskopima - pretpostavljam da misliš na radio teleskope, to su antene prijamnici za radiovalove. 

 Samo ti vrijeđaj, ako ti je tako lakše. Ljudi gladuju, nemaju infrastrukturu nužnu za život, ratuje se, a vas par se divi zvjezdarnici. Nastavite se diviti dok svijet oko vas propada. Poput orkestra na Titaniku.

 Normalnim ljudima nitko ništa nije ogadio jer znaju vrijednost karaktera i znanja točno određenih osoba koje nose titule. A znaju i za one kojima je titula svrha života, a iza te titule stoji vrlo malo čovjeka i znanja.