Zašto? Što je prednost u odnosu na zakrilca, gkavni smisao u članku nije dotaknut?

Dok ne izume malu gradsku antigravitacijsku poletjelicu, ovo mi je sve dosadno. 

Vjerovatno manji otpor pri manevrisanju i donekle pri 'normalnom' letu. Ne znam samo na kojem tipu aviona vide primjenu ovog sistema. Obzirom na projektovanu brzinu, vjerovatno na putnickim avionima.

Interesantna tema, kako čitam u linkanim člancima, još je uvijek u fazi inicijalnog istraživanja izvedivosti.

Na jednom mjestu se navodi koje bi to prednosti *moglo* pružiti:
The AFC suite of technologies enables multiple opportunities for aircraft performance improvements, such as:
- elimination of moving control surfaces,
- drag reduction and
- high angle of attack flight,
- thicker wings for structural efficiency
- increased fuel capacity,
- and simplified high-lift systems.

Nije baš da razumijem svaku ovu stavku ("drag reduction"?), ali zvuči obećavajuće.

Možda uspijem pojasniti: svako zakretanje krilca u svrhe upravljanja letjelicom stvara otpor zraka (drag). Ako toga nema, nema ni otpora. Dakle, ako uspiješ skretati bez da si pritom stvarao otpor, let će biti efikasniji.

High angle of attack: moguć bi bio let pri većem napadnom kutu krila, što znači da bi letjelica imala veće manevarske sposobnosti od klasične, jer bi "virtualno" mogla mijenjati konfiguraciju zakrilca i prilagođavati je potrebama u svakom trenutku.

Sve ostalo ide u prilog većoj jednostavnosti konstrukcije i efikasnosti leta - tj. konstrukcija krila mogla bi se prolagoditi i nekim drugim potrebama, a ne isključivo aerodinamičkim zakonitostima.

Nekako mora "stvoriti" otpor, nešto kao mačka u padu kad se zarotira.
Ne vidim kako bi inače avion bio upravljiv.

Pa ako se umjetno, mlaznicama, može efikasno manipulirati protokom zraka preko površine krila, samim time može se mijenjati i razlika u tlakovima na tim površinama - i to bi trebalo stvoriti efekt kao da si zakrenuo krilce. Očito nije baš trivijalno, a DARPA vjeruje da je izvedivo.

Ne mora, može raditi promjenu vektora potiska.

To se već koristi u nekim stvarima, samo je pitanje efikasnosti izvedbe i pouzdanosti.

Izvedivo je, samo je pitanje koliko je isplativo i sigurno letjeti tako.
Bilo je već slučajeva gdje se pokušalo približiti pticama ali jednostavno klasični način i oblik aviona je puno bolji.

Lovci mijenjaju smjer mlaznica motora, ali to su pokretni dijelovi. Običan avion može skrenuti tako da pojača motore na jednoj a smanji gas na motorima druge strane. Ali može jedriti i upravljati bez goriva. Ako ovo novo skreće tako da troši gorivo, što se desi kad potroši gorivo? Ravno u tlo?

U biti je sigurnost tu najveći problem.

A današnji izgled aviona je dobrim dijelom posljedica kompromisa, najbolji primjer je B737.

Dobro pitanje.

Može imati specifičnu rezervu za to,dosadašnji avioni su imali rezervne opcije, nije jedan sletio bez goriva.

Da braća Wright vide F16 pitali bi se kako upće leti. Tako i vi.

Ne samo kada nestane goriva nego i kada zbog tehničkih problema otkažu jedan ili oba motora.

Obični avion ima APU (auxiliary power unit) dakle dodatni manji motor straga (mislim da ima svoje gorivo) koji proizvodi struju za sustave dok motori nisu aktivni, recimo dok su na zemlji ili ako motori zakažu.

Kako će ili jeli uopće može APU komprimirati zrak i stvarati potisak iz tih mlaznica dovoljno dugo da avion sigurno sleti je upitno.

Ovo skretanje bez pokretnih dijelova me podsjetilo na scramjet motore koji su također bez pokretnih dijelova i idu do mach 10 (isprobano) a vjerojatno i više, ne zna se granica:

https://www.youtube.com/watch?v=xpOa3B03gYg

To koriste u onim brzim ruskim projektilima s nuklearnim glavama. Raketno gorivo da ga ubrza na mach 5, pa scramjet do mach 10. Ništa ga ne može sustići, osim eventualno lasera.

Teoreticar zavjere ovdje.

Pretpostavljam da tehnologija koju mi vidimo po televizijama i internetima jezdi jedno 30-40 godina za onime sto se moze/ili se ima po ladicama.

Vise se gleda sta kosta nego sto se moze, optimizira stanje zaliha starog streljiva, sati rada resursa avio zmajeva itd.

APU obično koristi standardne rezervoare, ako nestane goriva koristi se ram air turbine (RAT).

Sasvim sigurno postoje različite tehnologije na papiru, ali puno je više tehnologija na tim papirima i ostalo nego ih je provedeno u praksi.

Naravno da se gleda koliko nešto košta (i to cjelokupni razvoj), ako si nešto već proizveo nečeš samo tako baciti (ako je oš upotrebljivo), kao što i svaki resurs ima svoje trajanje.

Kad mi spomeneš Ruse u kontekstu vojne opreme, muka mi dođe.

Znaš li što može dofatiti taj projektil ?

Može neki koji je još brži, bez problema, ili ti misliš da nama na pladnju vojne sile polažu račune, što imaju i u kojoj količini ?

Zašto bi to radili....

Meni isto muka dođe, ali realnost je da imaju. Čak do 27 maha navodno ide najnoviji model. Ali ne smiju upotrijebiti nuklearno oružje, jer i ameri imaju nešto slično. Mogu ispaljivati s konvencionalnim glavama, a zbog brzine to eksplodira kao bomba čak i ako nema nikakav eksploziv, tolika je količina kinetičke energije. Pokazuju radi prijetnje, da se "neprijatelj" preda bez borbe.

Kod Rusa nikad nisi siguran što i koliko stvarno imaju. I to ni sami Rusi ne znaju.

Aangard je na papiru monstruozan, ali koliko je upotrebljiv i za što je pitanje.

Silne milijarde za ratne opreme. Silne milijarde za oružje, a ljudi gladni, žedni i siromašni. Ovaj jedan avion prehrani cijelu lijepu našu. Ali koga briga, nek spavaju u kontejnerima hahahahahahaha Hvala Vam SAD na ovim istraživanjima, što bi svijet bez vas...

Whatelseisthere:

Te silne milijarde nisu bačene u vjetar. Stotine tisuća ljudi koji rade na tome ima natprosječne plaće a proizvod čuva granice od navale jeftinih radnika koji bi, da nije toga, uzeli vaš posao. Proizvod koji sada koristiš nastao je u vojnom laboratoriju, vrijedi više nego svo oružje ikada proizvedeno. A to je samo jedna od stvari.

 ne mora biti brži, protumjere se ne ispaljuju da bi ga ganjale, nego presrele

dovoljno je da radar uhvati projektil, sustav izračuna brzinu cilja i gdje treba gađati da bi sporijim projektilom pogodili točku gdje će se taj brži naći u određenom trenutku

Ima logike tvoje razmišljanje, no problem nastane...kad je projektil koji dolazi tako velikom brzinom.... jako teško detektirati, tako brzo izračunati njegovu putanju, da bi ga se učinkovito, sporim projektilom uništilo.

Posebice su problematični ovi suvremeni projektili koji naglo mijenjaju putanju, pa aj ti to izračunaj, naciljaj i sruši. 

Ne vidim realno rješenje takvog problema, (i moja ideja je samo ideja) još ako je ispaljen s podmornice, blizu "tvojega" teritorija.

U povijesti je bilo brdo "superoružja" za koja su se prije ili kasnije pojavile protumjere.

Kao što i ta nova oužja imaju svoje probleme danas (navođenje prema pokretnom cilju) za koje npr. Kinezi kažu da će riješiti u sljedećih par godina, više - manje sve ozbiljnije zemlje trenutno traže kako "riješiti problem".

 klinci 'presretnu' kamenčinom auto koji ide 150kmh na autocesti, a da moderni sustavi ne mogu proračunati gdje treba presresti projektil

pa za to jedino i služe patriot, nasams i ostali sam sustavi, ne proračunava se to na ruke

dobro, sve je to teoretski, ali mislim da su iranci (nisu iranci, nego azerbajdžan sa izraelskim barak8 sustavom) već skidali iskandere, nije to baš tako nenadjebivo to kako putin propagira

osim toga, to 'naglo' skretanje ionako mislim da nije moguće u finalnoj fazi kad te rakete postižu najveću brzinu

 Može on biti brz kolko hoćeš. Pucaš sa sačmom po njemu i kraj priče. Nek se probije kroz kišu metaka.

Sama velika brzina rezultira i vrlo sporom i malom promjenom smjera..zato i nije bas to tako jednostavno..ali opet velika brzina daje vrlo malo vremena za reakciju same obrane!
Ali kao sto neko vec rece..za sve postoji protumjera!

Picajzla0707:

Brzina je bitna. Ako protumjera nije brža znači da ga može presresti samo u dolasku. Tajming za presretanje 20 maha brz projektil u dolasku je ekstremno mali, ako bi mu protumjera dolazila bočno, radi se o mikrosekundama u kojima treba pogoditi pravo vrijeme aktiviranja naboja. Preciznost navođenja “sporog” projektila kako bi se našao na putanji superbrzog je nemoguć problem, kao da muhu navodiš da se nađe na putanji već ispaljenog metka.

 protumjera ne mora biti brža, dovoljno je na vrijeme proračunati gdje se treba naći u određenom trenutku

čak i sa tolikim brzinama ti projektili poput iskandera ne dolaze do mete 'trenutno', a moderni radari mogu ih otkriti na poprilično velikoj udaljenosti, sustav za presretanje izračuna putanju i pošalje protumjeru 

to je teoretski moguće, a praktično i dokazano donekle - izraelski barak 8 sustav presreo je iskander, i to onu bržu verziju - link

navodno su i ukrajinci poskidali jedan dio iskandera koji su lansirani s ruskog teritorija

problem je u tome što je vrlo malo primjera takvih slučajeva, što rusi napuhuju mogućnosti tih projektila, a bogme vjerojatno to rade i proizvođači sustava tipa patriot i nasams, pa je onda pitanje koliko je učinkovito presretanje, a isto tako koliko su učinkovite i mjere koje iskander i slične rakete imaju, od 'naglih' skretanja do protumjera koje nose

ono što je sigurno, da će se obrambeni sustavi vrlo brzo dodatno prilagođavati kako bi efikasnost skidanja takvih projektila bila veća

EDIT

i naravno da protumjera presreće u dolasku, pa niti jedan projektil se ne presreće u odlasku

 To što ti pišeš važi za klasične balističke projektile, ne i za Zircon i HGVove poput "avangarda" , te što već SAD ima u tom segmentu...