CalvinRi pon 19.10.2020 14:16

"Molekula vodika ozračena je X-zrakama na način da je jedan prema njoj poslani foton uspio iz molekule izbiti oba elektrona."

 

Kako se to uopce moze napraviti? Jel moze neko laicko objasnjenje za obicne smrtnike?

 

Kako znamo da je bas taj jedan foton izbio oba elektrona? Kako se ispali jedan foton, koji potom pogodi i uspjesno izbije elektrone?

nekinik pon 19.10.2020 14:30

CalvinRi: To ti se zove fotoelektrični efekt i za to je Albert Einstein dobio Nobelovu nagradu. Samo ukucaj u google i sve će ti biti jasno. Ako nije, rado objasnim.

Za kolegu iznad, ni temperatura zasigurno nije u glavi jer je proporcionalna unutarnjoj kinetičkoj energiji tj. gibanju atoma. Atomi se prestaju gibati na apsolutnoj nuli.

Ajar pon 19.10.2020 14:30

247 je još i dobro. zamislite da ih je samo desetak. 

 

pe se: nisu oni ništa izmjerili, već su izračunali na osnovi raspoloživih podataka. mjerni uređaj za takvo što niti postoji niti će niti ima ikakva smisla. 

HCMAA pon 19.10.2020 15:56

copy/paste
Za nas se vrijeme kreće samo u jednom smijeru – od očekivanja, kroz iskustvo, te u sjećanje.

Ova linearnost zove se vremenski pravac, a neki fizičari vjeruju da se vrijeme kreće na taj način samo zato što ljudi, kao i druga bića sa sličnom neurobiologijom, postoje kako bi promatrali kako ono prolazi.

Prema Einsteinovoj teoriji opće relativnosti vrijeme je samo još jedna od dimenzija prostora koja se može protezati u svim smjerovima, a ljudsko poimanje vremena koje protječe konstantno i pravilno postoji samo u našim glavama.

uređaji za "mjerenje" vremena ne mjere vrijeme nego proizvode slijed brojeva koje vezujemo za događaje.






nekinik pon 19.10.2020 16:01

Zato što temperatura i toplina nisu isto. Toplina je ukupna količina kinetičke energije koju određena supstanca ima i mjeri se kako kažeš u džulima, a temperatura je proporcionalna prosječnoj kinetičkoj energiji pojedinačne molekule. Jednaka količina topline topline neće jednako povisiti temperaturu dvije supstance jer ovisi o specifičnom toplinskom kapacitetu supstance i volumenu. Jednaka toplina neće jednako podići temperaturu u velikoj i maloj sobi. Pošto se radi o prosječnoj energiji koju ima pojedinačna molekula može se i tu izraziti u džulima, ali nije baš praktično jer je to jako mala vrijednost u džulima pa se koriste praktičnije jedinice. U svakom slučaju niti toplina i temperatura nisu samo u glavi ili nešto apstraktno.

HCMAA pon 19.10.2020 16:07

#MrBlc
kako odrediti broj... odnosno količinu događaja..ako uzmemo mjeru od 1h... znači imamo jedan događaj... međutim ako uzmemo 60 minutu onda imamo 60 događaja...3600 sekundi...3600 događaja.

U biti ovdje imamo 247 događaja...svaki je označen jednom zeptosekundom


to je poput štruce kruva kad je kidaš na fete...promatrač s nožem određuje debljinu fete

nekinik pon 19.10.2020 16:19
HCMAA kaže...
copy/paste
Za nas se vrijeme kreće samo u jednom smijeru – od očekivanja, kroz iskustvo, te u sjećanje.

Ova linearnost zove se vremenski pravac, a neki fizičari vjeruju da se vrijeme kreće na taj način samo zato što ljudi, kao i druga bića sa sličnom neurobiologijom, postoje kako bi promatrali kako ono prolazi.

Prema Einsteinovoj teoriji opće relativnosti vrijeme je samo još jedna od dimenzija prostora koja se može protezati u svim smjerovima, a ljudsko poimanje vremena koje protječe konstantno i pravilno postoji samo u našim glavama.

uređaji za "mjerenje" vremena ne mjere vrijeme nego proizvode slijed brojeva koje vezujemo za događaje.





 Ako izuzmemo razne špekulacije i "šta neki fizičari vjeruju", uređaji za mjerenje vremema mjere upravo to - vrijeme. Druga stvar je definicija mjerne jedinice, kako definirati sekundu, metar, kelvin itd.

 

Einsteinova teorija opće relativnosti ne kaže "da je vrijeme samo još jedna dimenzija prostora" jer to očigledno nije, inače bi mogli putovati nazad kroz vrijeme kao i kroz prostor - a ne možemo. Govori o gravitaciji kao geometrijskom svojstvu prostor-vremena, tj. o zakrivljenosti prostor-vremena u prisustvu bilo kakve materije ili radijacije.

MrBlc pon 19.10.2020 16:31

Događaj nije protok vremena, već je u konkretnom slučaju jedan događaj izbijanje prvog elektrona, a drugi događaj izbijanje drugog elektrona. Između ta dva događaja je, u referentnom sustavu u kojem se atom nalazi, prošlo 247 zeptosekundi.

Jednako kao što duljinu sobe mjeriš od zida do zida i ona je ista, bez obzira kako "rezao" duljinu, na centimetre ili na inče, tako je i ovaj vremenski interval omeđen s trenutkom jednog događaja s jedne strane, te trenutkom drugog događaja s druge strane.

Bez obzira na ove filozofske rasprave o tome postoji li eventualna sloboda kretanja po vremenskoj dimenziji ili ne, taj interval je ograničen tim događajima, jednako kao što je tvoja soba ograničena zidovima unatoč činjenici da se ti u prostornim dimenzijama možeš slobodno kretati.

nekinik pon 19.10.2020 16:41
HCMAA kaže...
atom vodik odnosno njegov promjer je uzet kao veličina za događaj...zato imamo jedan događaj.

drugi put nek umjesto atoma vodika uzmu crnu rupu i njen promjer:)

 Ne paziš na satu, nije uzet atom vodika nego molekula H2.

nekinik pon 19.10.2020 16:53
HCMAA kaže...
jedan elektron u istom trenutku na dva mjesta...koliko imamo događaja...ako ne postoje fotoni da li postoje događaji

 Postoje i fotoni i događaji, a jedan elektron nije u istom trenutku na dva mjesta ako referiraš na ovaj pokus. H2 molekula ima 2 elektrona, svaki atom po jedan. Taj vremenski razmak se mjeri, koji foton (EM-val) pređe od jednog do drugog atoma u molekuli.

nekinik pon 19.10.2020 17:11
HCMAA kaže...
mislio sam ne na ovaj pokus...nego opčenito

 To je Heisenbergovo načelo neodređenosti, ne bih to definirao kao da se u klasičnoj fizici točkasti elektron nalazi na dva mjesta. Na kraju krajeva i elektron je val kao i foton. Pošto je malih dimenzija dolaze poprilično do izražaja njegova valna svojstva. Ti si također val ali zbog velikih dimenzija tvoja valna svojstva su zanemariva odnosno valna duljina ti je zanemarivo mala, pa ti je položaj prilično dobro određen u prostoru za razliku od malog elektrona. Zato u pokusu i piše da foton proizvodi elektronske valove iz elektronskog oblaka koji interferiraju jedan s drugim. Za razumjeti detalje pokusa bi trebalo malo duže objašnjenje ali detalji nisu toliko bitni tu.

 

Edit: Ta knjiga samo na znanstveno-popularni način prezentira opće poznate činjenice iz teorije relativnosti. Vrijeme nije "samo još jedna dimenzija prostora" ali su vrijeme i prostor povezani pa nema smisla govoriti šta se događa danas ili šta se jučer događalo na nekoj planeti u udaljenoj galaksiji koja ima svoje vlastito vrijeme. Isto tako ako je ta planeta jako jako jako udaljena čak i mala brzina od ili prema njoj strahovito mjenja poimanje šta je tamo budućnost a šta prošlost u odnosu na tabe. To su samo implikacije opće-poznate teorije, ništa novo.

učo pon 19.10.2020 17:57

247 zeptosekundi. Pitam se, koliko je to puta veće od Planckovog vremena, najkraćeg vremenskog intervala uopće. Upravo sam malo proguglao, to je 5,39124*10-44 sekundi, znači jako dugo u odnosu na Planckovo vrijeme, dakle oko 10*23 puta dulje - cijela (mala) vječnost u odnosu na Plancka. Foton zapravo ne stigne  ni mrdnuti za tako kratko vrijeme.

nemrem_stara_mi_sere pon 19.10.2020 19:35

planckovo vrijeme je vrijeme potrebno da njonjo iz guze karamarka prijeđe u guzu plenkovića pri prvim naznakama promjene kadrova u vrhu hdza

u zeptosekundama se mjeri vrijeme potrebno voltarenu 20 da od prosječne napravi full retard temu na bugovom forumu

 

MrBlc pon 19.10.2020 20:36
HCMAA kaže...
jedan elektron u istom trenutku na dva mjesta...koliko imamo događaja...ako ne postoje fotoni da li postoje događaji

Kao što su ti već rekli, radi se o molekuli s dva elektrona.

 

Ako ne postoje fotoni, ne postoji ni događaj sudara fotona i elektrona, ali postoje drugi događaji.

 

Poput primjera s tvojom sobom, ako ne postoje zidovi, ne postoji ni soba, ali u isto vrijeme postoje neke druge prostorne granice koje omeđuju prostor i između njih imamo duljinu, tako i tu, ako nemamo ta dva događaja, imamo sve ostale događaje koji su se dogodili. Primjerice, od kad smo upalili laser, dok kad smo skužili da je isti promašio molekulu.

danen uto 20.10.2020 03:06

 Za objašnjenje valno-čestične naravi tvari u stilu kako je ovdje objašnjeno, "Ti si također val ali zbog velikih dimenzija tvoja valna svojstva su zanemariva odnosno valna duljina ti je zanemarivo mala, pa ti je položaj prilično dobro određen u prostoru za razliku od malog elektrona.", jedan je moj kolega sa studija dobio pljusku i nogu od svoje cure: "Ja sam za tebe samo val, je li?!!!". Inače, na misao da je prostor (i vrijeme) samo interval prvi je došao još Aristotel nalazeći u tome rješenje Zenonove aporije (paradoksa) o strelici "koja se ne kreće".