Envy ned 24.10.2021 07:16

Jedan od boljih članaka Dario Hrupec, ali mislim da ti objašnjenje složenih stvari prostim jezikom nije baš jača strana.

Taman sam se uživio kad ono - kraaaaj.

 

Usput koja je najviša temperatura moguća (netko je to ovdje napisao) i da li je točno da bi vrijeme na neki način stalo za to tijelo kada bi 'fiktivno' dostiglo 0°K?

Dekrznator ned 24.10.2021 07:47

Jako lijep i razumljiv članak kao i obično.

Samo jedna mala opaska....izjave da "nema šanse" , "100 % siguran da nema -300..." itd. su malkoc škakljive kao što nam je Kelvin demonstrirao 1900-te.

Stoljeća znanstvenog napretka su jasno pokazala da kad netko izjavi da je nešto 100% tako ubrzo se nađe netko drugi tko dokaže da nije tako ;)

Louis Pluto ned 24.10.2021 08:42
Dekrznator kaže...

Jako lijep i razumljiv članak kao i obično.

Samo jedna mala opaska....izjave da "nema šanse" , "100 % siguran da nema -300..." itd. su malkoc škakljive kao što nam je Kelvin demonstrirao 1900-te.

Stoljeća znanstvenog napretka su jasno pokazala da kad netko izjavi da je nešto 100% tako ubrzo se nađe netko drugi tko dokaže da nije tako ;)

 ti si jedan od onih koji bi sjevernije od sjevernog pola

ZovemseZoranidolazimizRijeke ned 24.10.2021 10:26
Dekrznator kaže...

Jako lijep i razumljiv članak kao i obično.

Samo jedna mala opaska....izjave da "nema šanse" , "100 % siguran da nema -300..." itd. su malkoc škakljive kao što nam je Kelvin demonstrirao 1900-te.

Stoljeća znanstvenog napretka su jasno pokazala da kad netko izjavi da je nešto 100% tako ubrzo se nađe netko drugi tko dokaže da nije tako ;)

 

pa kad malo bolje pogledaš, logično je. Što je kretanje čestica (atoma, neutrona, protona, štogod već postoji) sporije tvar je hladnija, a što je kretanje brže tada će se ugrijavati.

Oni su uspili skoro pa do maksimuma usporiti kretanje čestice (99.99999999999% ili više) i temperatura je ona blizu -300 celzijusa. Zakoni fizike našeg svemira govore da se ne može nešto što stoji još više usporiti. 

 

 

Lp.

formula1live ned 24.10.2021 10:36

Prvi paragraf koji govori u kretanju tijela maksimalnom brzinom tijela jedan nasporam drugome nije točan. Ne može se tvrdtiti sa sigurnošću da se tijela jedan naspram drugome ne mogu kretati većom brzinom od brzine svijetlosti. Kao prvo veliki dio svemira nam je već sada nedostupan, više od 90% zbog svoje brzine kretanja i nikada nam neće biti dostupan. Ako uzmemo u obzir da se tijela u svemiru kreću na sve strane onda postoje dva tijela koja se s obzirom na zemlju kreću brzinama iznad 200000 km/h u suprotnim smjerovima, a onda se jedan u odnosu na drugi kreću većom brzinom od 299792km/h. U suprotnome bi svaka brzina tijela bila ovisna o brzini drugog tijela, a iz presrspektive promatraća na Zemlji mi bi teoretski onda imali još uvijek pristup cijelome svemiru. Svemir se širi i ubrzava

Mar ned 24.10.2021 10:54

Što nije razlog da se ne može dobiti apsolutna nula taj što da bi ohladili neku stvar moramo od nje preuzeti energiju i čim želimo nešto ohladiti na apsolutnu nulu, "hladnjak" mora biti hladniji od toga što je nemoguće (barem po onome što do sad znamo).

Zagrijavanje nije problem, samo ubacujemo energiju i temperatura će se dizati.

Što ukoliko imamo prisutnost dva suprotna iznimno jaka identična gravitacijska polja, recimo crne rupe da li bi međuprostor bio slobodan od gibanja čestica i na koji način bi se uopće to prostorvrijeme formiralo? Ako to gravitacijsko polje privlači sve čestice sebi, što bi bilo između tih polja i bi li na taj način mogli postići apsolutnu nulu, a možda čak i zanimljivije dobiti prostor bez čestica i na taj način imati manje energije od 0K, iako u tom slučaju ne bi imali BEC.

Aldo ned 24.10.2021 12:51
formula1live kaže...

Prvi paragraf koji govori u kretanju tijela maksimalnom brzinom tijela jedan nasporam drugome nije točan. Ne može se tvrdtiti sa sigurnošću da se tijela jedan naspram drugome ne mogu kretati većom brzinom od brzine svijetlosti. Kao prvo veliki dio svemira nam je već sada nedostupan, više od 90% zbog svoje brzine kretanja i nikada nam neće biti dostupan. Ako uzmemo u obzir da se tijela u svemiru kreću na sve strane onda postoje dva tijela koja se s obzirom na zemlju kreću brzinama iznad 200000 km/h u suprotnim smjerovima, a onda se jedan u odnosu na drugi kreću većom brzinom od 299792km/h. U suprotnome bi svaka brzina tijela bila ovisna o brzini drugog tijela, a iz presrspektive promatraća na Zemlji mi bi teoretski onda imali još uvijek pristup cijelome svemiru. Svemir se širi i ubrzava

 Brzina svjetlosti je 299792,458 kilometara u sekundi, ne u satu. Tijela koja su međusobno jako udaljena mogu se i međusobno udaljavati brže od brzine svijetlosti. a da pritom se ni ne kreću već se prostor između njih ukupno širi brže od brzine svjetlosti.

formula1live ned 24.10.2021 13:01
Aldo kaže...
formula1live kaže...

Prvi paragraf koji govori u kretanju tijela maksimalnom brzinom tijela jedan nasporam drugome nije točan. Ne može se tvrdtiti sa sigurnošću da se tijela jedan naspram drugome ne mogu kretati većom brzinom od brzine svijetlosti. Kao prvo veliki dio svemira nam je već sada nedostupan, više od 90% zbog svoje brzine kretanja i nikada nam neće biti dostupan. Ako uzmemo u obzir da se tijela u svemiru kreću na sve strane onda postoje dva tijela koja se s obzirom na zemlju kreću brzinama iznad 200000 km/h u suprotnim smjerovima, a onda se jedan u odnosu na drugi kreću većom brzinom od 299792km/h. U suprotnome bi svaka brzina tijela bila ovisna o brzini drugog tijela, a iz presrspektive promatraća na Zemlji mi bi teoretski onda imali još uvijek pristup cijelome svemiru. Svemir se širi i ubrzava

 Brzina svjetlosti je 299792,458 kilometara u sekundi, ne u satu. Tijela koja su međusobno jako udaljena mogu se i međusobno udaljavati brže od brzine svijetlosti. a da pritom se ni ne kreću već se prostor između njih ukupno širi brže od brzine svjetlosti.

 Da krivo sam napiso sat umjesto sekunde. Ali u tekstu se spominje da se jedno tijelo u odnosu na drugo ne može kretati brže od brzine svijetlosti što nije isitna. sam svemir nosi te galaksije brže od brzine svijetlosti i u odnosu na nas, tijela iz naše galaksije, te galaksije se kreću brže od brzine svijetlosti. Putovanje kroz svemir nije moguće brzinama većim od brzine svijetlost ali kretanje galaksije i lokalnih grupa je moguće i one se kreću brže od brzine svijetlosti naspram naše lokalne grupe ili sučevog sustava. Sam autor je napisao da se tijela "ne mogu gibati" brže od svijetlosti. Tijela se mogu u odnosu jedan naspram drugoga gibati brže od svijetlosti, ali putovanje kruz svemir nije moguće brzinama većim od brzine svijetlosti. To je razlika

Dekrznator ned 24.10.2021 13:41
ZovemseZoranidolazimizRijeke kaže...
Dekrznator kaže...

Jako lijep i razumljiv članak kao i obično.

Samo jedna mala opaska....izjave da "nema šanse" , "100 % siguran da nema -300..." itd. su malkoc škakljive kao što nam je Kelvin demonstrirao 1900-te.

Stoljeća znanstvenog napretka su jasno pokazala da kad netko izjavi da je nešto 100% tako ubrzo se nađe netko drugi tko dokaže da nije tako ;)

 

pa kad malo bolje pogledaš, logično je. Što je kretanje čestica (atoma, neutrona, protona, štogod već postoji) sporije tvar je hladnija, a što je kretanje brže tada će se ugrijavati.

Oni su uspili skoro pa do maksimuma usporiti kretanje čestice (99.99999999999% ili više) i temperatura je ona blizu -300 celzijusa. Zakoni fizike našeg svemira govore da se ne može nešto što stoji još više usporiti. 

 

 

Lp.

 Ja se slažem s tim. Prema našim trenutnim spoznajama/logici/ itd. niže od te temperature ne ide. Samo hoću reći da se puno puta do sada mislilo tako u znanosti pa je ispalo drugačije. 
Zamisli da je netko svijetu prije 100 ili 200 godina rekao da ćemo razviti temperaturu od 150 milijuna stupnjeva u jednoj zgradi...šta bi mu rekli? A gle nas sada... 

ivan dragi ned 24.10.2021 22:58
formula1live kaže...
Aldo kaže...
formula1live kaže...

Prvi paragraf koji govori u kretanju tijela maksimalnom brzinom tijela jedan nasporam drugome nije točan. Ne može se tvrdtiti sa sigurnošću da se tijela jedan naspram drugome ne mogu kretati većom brzinom od brzine svijetlosti. Kao prvo veliki dio svemira nam je već sada nedostupan, više od 90% zbog svoje brzine kretanja i nikada nam neće biti dostupan. Ako uzmemo u obzir da se tijela u svemiru kreću na sve strane onda postoje dva tijela koja se s obzirom na zemlju kreću brzinama iznad 200000 km/h u suprotnim smjerovima, a onda se jedan u odnosu na drugi kreću većom brzinom od 299792km/h. U suprotnome bi svaka brzina tijela bila ovisna o brzini drugog tijela, a iz presrspektive promatraća na Zemlji mi bi teoretski onda imali još uvijek pristup cijelome svemiru. Svemir se širi i ubrzava

 Brzina svjetlosti je 299792,458 kilometara u sekundi, ne u satu. Tijela koja su međusobno jako udaljena mogu se i međusobno udaljavati brže od brzine svijetlosti. a da pritom se ni ne kreću već se prostor između njih ukupno širi brže od brzine svjetlosti.

 Da krivo sam napiso sat umjesto sekunde. Ali u tekstu se spominje da se jedno tijelo u odnosu na drugo ne može kretati brže od brzine svijetlosti što nije isitna. sam svemir nosi te galaksije brže od brzine svijetlosti i u odnosu na nas, tijela iz naše galaksije, te galaksije se kreću brže od brzine svijetlosti. Putovanje kroz svemir nije moguće brzinama većim od brzine svijetlost ali kretanje galaksije i lokalnih grupa je moguće i one se kreću brže od brzine svijetlosti naspram naše lokalne grupe ili sučevog sustava. Sam autor je napisao da se tijela "ne mogu gibati" brže od svijetlosti. Tijela se mogu u odnosu jedan naspram drugoga gibati brže od svijetlosti, ali putovanje kruz svemir nije moguće brzinama većim od brzine svijetlosti. To je razlika

 Zapravo, brzina svijetlosti nije 300K km/s već je DELTAc 300K km/S zato što "jednosmjernu" brzinu ne možemo izračunati pa računamo DELTAc. 

 

Teoretski, brzina svjetla može biti bilo koja, problem je što je DELTAc 299792458 m/s.

PaleRider pon 25.10.2021 00:07

Teoretski, BEC bi mogao biti na apsolutnoj nuli kada ne bi mjerili temperaturu jer samo mjerenje uništava kondenzat (povećava temperaturu).

No nismo mi jedini koji mjerimo - u svakom trenutku tijela apsorbiraju i emitiraju energiju što se može interpretirati kao mjerenje. U prijevodu - da bi nešto apsolutno mirovalo mora biti apsolutno izolirano a to je nemoguće.

Zato je i temperatura koja odgovara apsolutnoj 0 zapravo relativna 0 jer i na 0 K tijela vibriraju zbog fluktuacija u energiji (zero-point energy) a koja opet nije nikad 0.

Možemo reći da je ono što se naziva apsolutna 0 zapravo prijelazna točka ispod koje dominiraju energije manje skale a čiju superpoziciju iz naše perspektive možemo zvati energijom mirovanja.

 

I intrinzični magnetski moment elektrona se pripisuje zero-point energiji, a on je 1/2 Planckove konstante (energija mirovanja je onda umnožak tog momenta s frekvencijom vibriranja) iz čega postaje jasno da pomicanje apsolutne 0 na više ili manje od -273.15°C uvjetuje promjenu zero-point energije (promjenom Planckove konstante ili frekvencije vibriranja).

 

Pri tome treba uzeti u obzir da je zero-point energija, ili energija mirovanja, srednja energija jer je svaka čestica oscilator.

 

Da li je moguća promjena vrijednosti intrinsičnog spina elektrona?

Po općeprihvaćenim teorijama ne, jer Planckova konstanta je apsolutna a promjenjivi spin bi bio problematičan jer i ovako uz nepromjenjivu i apsolutnu konstantu c (=brzina svjetlosti) nema opipljiv fizički izvor.

Postoje naravno i druge teorije - prema mojoj, elektron rotira brže od svjetlosti a apsolutne konstante ne postoje nego su relativne na skalu što omogućuje da kvantna mehanika postane razumljiva i intuitivna, a elektronu i ostalim elementarnim česticama daje veličinu i fizički izvor spina.

Pero Dinamit pon 25.10.2021 10:27
ivan dragi kaže...

 Zapravo, brzina svijetlosti nije 300K km/s već je DELTAc 300K km/S zato što "jednosmjernu" brzinu ne možemo izračunati pa računamo DELTAc. 

 

Teoretski, brzina svjetla može biti bilo koja, problem je što je DELTAc 299792458 m/s.

 A da, DELTAc, dobro si mu rekao.

 

 

Sad ozbiljno, koji k je DELTAc? 

ZovemseZoranidolazimizRijeke pon 25.10.2021 10:34
Pero Dinamit kaže...
ivan dragi kaže...

 Zapravo, brzina svijetlosti nije 300K km/s već je DELTAc 300K km/S zato što "jednosmjernu" brzinu ne možemo izračunati pa računamo DELTAc. 

 

Teoretski, brzina svjetla može biti bilo koja, problem je što je DELTAc 299792458 m/s.

 A da, DELTAc, dobro si mu rekao.

 

 

Sad ozbiljno, koji k je DELTAc? 

 

 

nije bitno objasniti, već napisati da si u krivu. 

 

 

 

ivan dragi pon 25.10.2021 11:21
Pero Dinamit kaže...
ivan dragi kaže...

 Zapravo, brzina svijetlosti nije 300K km/s već je DELTAc 300K km/S zato što "jednosmjernu" brzinu ne možemo izračunati pa računamo DELTAc. 

 

Teoretski, brzina svjetla može biti bilo koja, problem je što je DELTAc 299792458 m/s.

 A da, DELTAc, dobro si mu rekao.

 

 

Sad ozbiljno, koji k je DELTAc? 

 Forum nije htio prihvatiti grcko slovo delta, poduplalo mi je post i izbrisalo sve znakove nakon tog znaka.

 

Brzina svjetlosti se racuna "amo-tamo" pa ne možemo znati ide li svjetlo u jednom smjeru brže, a u drugom sporije (što je teoretski moguće).

 

Kao da auto pošaljemo od Rijeke do Zagreba i nazad i kažemo da se kretao prosječnom brzinom od 100. Mogao se kretati i brže i sporije ali je prosjek 100. Isto vrijedi i za brzinu svjetlosti (c). Ona može biti bilo koja ali je prosjek baš taj od 299... jer smo tako dogovorili, ali nismo izmjerili.

Aldo pon 25.10.2021 11:33
Pero Dinamit kaže...
ivan dragi kaže...

 Zapravo, brzina svijetlosti nije 300K km/s već je DELTAc 300K km/S zato što "jednosmjernu" brzinu ne možemo izračunati pa računamo DELTAc. 

 

Teoretski, brzina svjetla može biti bilo koja, problem je što je DELTAc 299792458 m/s.

 A da, DELTAc, dobro si mu rekao.

 

 

Sad ozbiljno, koji k je DELTAc? 

 u pravu je, brzinu svjetlosti nije moguće izmjeriti u jednom smjeru, već uvijek se mjeri od reflektiranog objekta. Npr. ako stavis detektor na Mars i okineš laser sa Zemlje, detektirat ćeš tamo laser, ali u kojem vremenu? Vrijeme je relativno kod gibanja, tako da ne možeš odnijeti jedan od dva "synced" atomska sata na Mars, a drugi ostaviti na Zemlji da ne postanu "out of sync" a na neki način moraš sinkronizirati satove da mjerenje u jednom smjeru ima uopće smisla. A budući da i gravitacija na Marsu je nešto drugačija, moguće je da i to utječe na brzinu protoka vremena.
Možda bi bi se i dalo takvo jednosmjerno mjerenje izvesti kad bi dva savršeno sinkorizirana sata jednakom brzinom poslao letjelicama "lijevo" i "desno" od Zemlje, pazeci da su na jednakim udaljenostima od ostalih većih nebeskih tijela da smanjiš utjecaj gravitacije, pa s letjelice A okineš laserski puls prema letjelici B i nakon toga obrnuto, ta dva rezultata zapišeš sa timestampom (timestamp emitiranja lasera, timestamp detektiranja lasera) i vratiš te letjelice na Zemlju (sad čak više nije ni bitno da se vrate jednakim brzinama) i onda usporediš rezultate. No za takav podvig postoji hrpetina tehničkih izazova za riješiti.

CalvinRi pon 25.10.2021 11:46

Brzina 2 objekta koji se udaljavaju jedan od drugog u suprotnom smjeru sa, npr 75%c nije samo jednostavnih 1.5c (v1+v2). 

 

Formula za relativisticku brzinu je Vrel = (V1+V2)/(1+V1*V2/c^2), sto bi bilo 0.96c u ovom slucaju. To je brzina kojom jedan objekt vidi (mjeri) udaljavanje onog drugog. 

ivan dragi pon 25.10.2021 14:54
Aldo kaže...
Pero Dinamit kaže...
ivan dragi kaže...

 Zapravo, brzina svijetlosti nije 300K km/s već je DELTAc 300K km/S zato što "jednosmjernu" brzinu ne možemo izračunati pa računamo DELTAc. 

 

Teoretski, brzina svjetla može biti bilo koja, problem je što je DELTAc 299792458 m/s.

 A da, DELTAc, dobro si mu rekao.

 

 

Sad ozbiljno, koji k je DELTAc? 

 u pravu je, brzinu svjetlosti nije moguće izmjeriti u jednom smjeru, već uvijek se mjeri od reflektiranog objekta. Npr. ako stavis detektor na Mars i okineš laser sa Zemlje, detektirat ćeš tamo laser, ali u kojem vremenu? Vrijeme je relativno kod gibanja, tako da ne možeš odnijeti jedan od dva "synced" atomska sata na Mars, a drugi ostaviti na Zemlji da ne postanu "out of sync" a na neki način moraš sinkronizirati satove da mjerenje u jednom smjeru ima uopće smisla. A budući da i gravitacija na Marsu je nešto drugačija, moguće je da i to utječe na brzinu protoka vremena.
Možda bi bi se i dalo takvo jednosmjerno mjerenje izvesti kad bi dva savršeno sinkorizirana sata jednakom brzinom poslao letjelicama "lijevo" i "desno" od Zemlje, pazeci da su na jednakim udaljenostima od ostalih većih nebeskih tijela da smanjiš utjecaj gravitacije, pa s letjelice A okineš laserski puls prema letjelici B i nakon toga obrnuto, ta dva rezultata zapišeš sa timestampom (timestamp emitiranja lasera, timestamp detektiranja lasera) i vratiš te letjelice na Zemlju (sad čak više nije ni bitno da se vrate jednakim brzinama) i onda usporediš rezultate. No za takav podvig postoji hrpetina tehničkih izazova za riješiti.

 Nije moguće mjeriti brzinu svjetlostu u jednom smjeru. 

 

Einsten također koristi "c" kao dogovoreni iznos jer realno nama kao promatračima nije ni bitno.

 

To sam spomenuo više kao zanimljivost, ne da nekom nešto dokazujem. Uzimamo "c" zdravo za gotovo iako taj "c" može biti bilo koji broj. Bitno je samo da /delta\c iznosi 299...

 

Ovo s satovima ne funkcionira. Životno to nama ne pravi neku razliku, slično kao i "gravitacija". Pitaj boga što i kako ali nam nije ni bitno pa se ne zamaramo s tim.