Fanovi kartica Radeon sigurno znaju da AMD već godinama za svoje GPU-ove koristi arhitekturu pod imenom GCN, odnosno Graphics Core Next. S obzirom na to da je u opticaju od 2012. godine, jasno je da je podosta modernizirana u odnosu na inicijalnu varijantu. Točnije, posljednja, 5. generacija inkarnirana je u Radeonu VII te različitim AMD-ovim karticama za profesionalno tržište. Iako se GCN pokazao vrlo fleksibilnim u smislu performansi, kako za 3D grafiku, tako i za GPGPU primjenu, upravo ga je ta modularnost koštala u sučeljavanju s grafičkim karticama GeForce kad su u pitanju igre.

AMD je prije nekoliko godina odlučio okrenuti novu stranu te umiroviti GCN, barem kad je riječ o karticama za obične korisnike. Naime, GCN arhitektura je prema AMD-u i dalje dobar izbor za profesionalne kartice, pa će je tu tvrtka nastaviti rabiti i razvijati. Za igrače su, pak, AMD-ovi inženjeri u posljednjih nekoliko godina dizajnirali novu arhitekturu pod imenom Radeon DNA (RDNA) koja učinkovitije može ponuditi performanse i značajke koje su bitne na tržištu grafičkih kartica.

Arhitektura RDNA dolazi na tržište u obliku GPU-ova razvijanih pod kodnim imenom Navi. AMD se kao i u slučaju Ryzena 3. generacije za proizvodnju čipova oslanja na TSMC i njihov 7-nanometarski proizvodni proces. Zbog toga su Navi GPU-ovi dosta maleni. AMD u svojoj dokumentaciji radi usporedbu s GPU-om Radeona Vega 64 koji je izrađen 14-nanometarskim procesom. Navi je upola manje površine, no nudi u prosjeku 14% više performansi, uz 23% nižu potrošnju. Kada bi potrošnja bila jednaka, novi GPU bio bi 50% brži, za što su redom odgovorni nova arhitektura (oko 60% udjela), 7-nanometarski proces (oko 25% udjela) te bolje upravljanje radnim taktom i potrošnjom (15% udjela u ukupnom rastu performansi).

Povećanje učinkovitosti

Iako je AMD želio maksimalno povećati performanse nove arhitekture, postojala je i potreba za zadržavanjem kompatibilnosti s GCN-om, odnosno starim karticama. Pretpostavljamo da je razlog za to što si AMD ne može priuštiti bahatost u ovom smislu jer svoju grafičku arhitekturu licencira i drugim korisnicima – Sonyju i Microsoftu za konzole, a odnedavno i Samsungu za grafiku u mobilnim procesorima.

Jedna od osnova GCN arhitekture je izvršavanje operacija u takozvanim “valovima” (engl. wave) koji se sastoje od 64 podatka na kojima se izvršavaju matematičke operacije u vektorskim računskim jedinicama od kojih su grafički procesori načinjeni. Arhitektura GCN ima 16-bitne vektorske jedinice (SIMD – Single Instruction Multiple Data) koje za obradu podataka iz Wavea64 trebaju četiri radna ciklusa. Takav pristup dobar je iz perspektive kompjutacijske uporabe GPU-a jer je opterećenje konstantno i nema varijacija, kao što je slučaj kod 3D igara, kod kojih imamo faktor korisnika koji upravlja grafičkom simulacijom.

RDNA to rješava implementacijom 32-bitnih SIMD jedinica i prebacivanjem na podatkovni oblik Wave32, što u idealnom slučaju osigurava izvršavanje željene operacije na podatkovnom waveu unutar jednog ciklusa. S druge strane, zadržana je kompatibilnost sa softverom koji je optimiziran za GCN, tako da se Wave64 podatkovni blokovi mogu obraditi u dva ciklusa. Drugim riječima, postojeće igre nisu optimizirane za Navi, tako da se u budućnosti mogu očekivati još više performanse iz novih kartica, odnosno više nego što smo mi izmjerili u našim testovima.

Druga velika promjena odnosi se na implementaciju cachea. Kartice s GCN arhitekturom raspolažu s dvije razine cachea – malim L1 cacheom po svakom Compute Unitu (CU se ovdje sastoji od 64 stream procesora) te velikim L2 cacheom koji služi za maskiranje latencija prema videomemoriji. Kod RDNA arhitekture L1 cache je sad dijeljen između dva CU-a, od kojih svaki ima po 32 stream procesora, što omogućuje djelotvoran zajednički rad i u konačnici izvrsnu kompatibilnost s postojećim softverom pisanim za GCN. Klasični L2 je također tu, no sada postoji i takozvani L1 grafički cache, koji je implementiran na razini shader arraya, koji se u RDNA arhitekturi sastoji od pet Dual Compute Unita, odnosno 10 novih CU-ova.

Dodatni cache implementiran je zbog povećanja efektivnih performansi memorijskog podsustava. Naime, usprkos korištenju brze i skupe HBM2 memorije, kartice Vega 64 još su uvijek bile limitirane propusnošću memorije. Kod novih Navi kartica AMD koristi jeftiniji, energetski zahtjevniji i sporiji GDDR6, pa je AMD iskoristio benefite 7-nanometarskog procesa te ubacio u cijelu priču dodatni cache.

Osim preinaka u računskom dijelu GPU-a, unaprijeđen je i izlazni dio. Podržani su HDMI 2.0 i Display Port 1.4 HDR uz Display Stream Compression 1.2a. Video portovi novih kartica stoga podržavaju 4K zaslone s brzinom osvježavanja do 240 Hz, odnosno 8K zaslone s brzinom osvježavanja od 60 Hz – sve to preko jednog kabela. Nadograđen je i multimedijski engine koji se bavi dekodiranjem i enkodiranjem videa. Za VP9 podržano je dekodiranje 4K videa pri 90 fps i 8K videa pri 24 fps. Kod H.264 videa dekodiranje ide do 1080p pri 600 fps i 4K pri 150 fps, a enkodiranje ide do 1080p pri 360 fps i 4K pri 90 fps. Za H.265 imamo nešto slabiju podršku. Pri dekodiranju 1080p ide 360 fps, 4K do 90, a 8K do 24 fps. Enkodiranje, pak, ide do 360 fps za 1080p videa i 60 fps za 4K video.

Nove kartice

AMD je na novoj RDNA arhitekturi pripremio dvije kartice razvijane pod imenom Navi 10. Navi je obitelj kartica, a brojka označava poziciju u AMD-ovoj gami. Ako se sjećate Radeona RX 500, za njih je razvojno ime bilo Polaris 10. Produkcijsko ime kartica iz serije Navi 10 jest Radeon RX 5700, a imamo dva modela – RX 5700 XT i RX 5700. To što AMD u prezentacijama uspoređuje nove kartice s Vegom 64, a zapravo je riječ o mainstream modelima koji su duhovni nasljednici kartica RX 570 i 580, mnogo nam govori o tvrtkinim očekivanjima od nove RDNA arhitekture.

Radeon RX 5700 XT temeljen je na posve funkcionalnom Navi 10 GPU koji se sastoji od 40 novih CU-ova koji u sebi sadrže 2.560 stream procesora. GPU raspolaže i sa 160 jedinica za teksturiranje i 64 ROP-a. Broj ROP-ova zapravo je udvostručen u odnosu na kartice Polaris, što znači da je AMD i ovdje uočio nekakvo usko grlo koje je bilo potrebno proširiti. Radni takt GPU-a referentnih modela ima tri vrijednosti u specifikacijama – temeljni takt (dakle, minimalni takt pod opterećenjem) od 1.605 MHz, Boost takt od 1.905 MHz (maksimalni zajamčeni takt) te Game takt od 1.755 MHz. Game takt je novi takt koji zapravo predstavlja prosječni takt GPU-a prilikom igranja. Još jedan novitet u pogledu takta jest to da nema više ograničenja koliko je neki GPU sposoban boostati. Boost takt je na starijim karticama bio ujedno i maksimalan koji bi GPU mogao dosegnuti, a sad AMD koristi Nvidijin trik i dopušta više taktove dok god kartica operira unutar definiranih termalnih i električkih parametara. Zanimljivo je da je taj vršni takt koji varira od kartice do kartice moguće vidjeti u Watt Manu – sučelju za overklokiranje AMD-ovih drivera.

RX 5700 XT GPU opremljen je s 8 GB GDDR6 od 14 Gbps (dakle, skoro dvostruko brža memorija nego na Radeonu RX 590) s kojom komunicira preko 256-bitnog memorijskog sučelja. TDP kartice specificiran je na 225 W – jednako kao i kod RX-a 590.

Slabiji Navi 10, Radeon RX 5700, raspolaže s 36 CU-ova i 2.304 stream procesora – 10% manje nego kod modela XT. Broj jedinica jednako je smanjen, dok je broj ROP-ova ostao jednak, baš kao i konfiguracija videomemorije (uključujući brzinu GDDR6 čipova). Smanjen je, pak, radni takt GPU-a za otprilike 7,5% kada govorimo o vrijednosti Game takta. S padom performansi podosta je pala i potrošnja, pa slabiji Navi 10 ima TDP od 180 W. Obje kartice podržavaju PCIe 4.0, iako će, naravno, raditi i na starijim matičnim pločama.

Iako su dvije kartice duhovne nasljednice RX-ova 570 i 580/590, cijena im je znatno viša. Za RX 5700 XT preporučena cijena je 399 dolara, a za RX 5700 349 dolara. Na domaćem tržištu to ispadne 3.350 i 2.950 kuna, što slabiji Navi stavlja u direktnu koliziju s GeForceom RTX 2060 (od 2.900 kn), a jači s novim RTX-om 2060 Super (od 3.300 kn). Što se tiče jačih Nvidijinih kartica, na domaćem je tržištu za stari RTX 2070 potrebno izdvojiti 4.000 kuna ili više, a za novi model Super 4.500 ili više.

Mi smo na test inače dobili AMD-ove referentne modele koji izgledaju dosta dobro, no opremljeni su relativno bučnim turbinskim hladnjacima. AMD se oslanja na takve hladnjake jer se bolje nose sa slabije rashlađenim kućištima zato što topli zrak izbacuju van, a ne raspiruju unutar kućišta kao hladnjaci s konvencionalnim ventilatorima. Obje se kartice oslanjaju na 8-pinsko i 6-pinsko dodatno napajanje te raspolažu s četiri videoizlaza složenih u jednom redu – tri Display Porta i jednim HDMI-jem. Uzgred rečeno, u trenutku pisanja ovih redaka na tržište su stigle i kartice RX 5700 AMD-ovih partnera, koje nude implementaciju hlađenja prilagođenu entuzijastima. Gigabyteova nam je stigla na test, no o tome nekom drugom prilikom. 

Impresivni Navi

To bi ukratko bio naš dojam novih kartica. Dobili smo ga na temelju usporedbe dvije AMD-ove referentne kartice MSI-jevim RTX-om 2070 Gaming X (dakle, tvornički nabrijana kartice) i Nvidijinim GeForceom RTX 2060 Founders Edition. Sve četiri kartice testirane su na Ryzenu 9 3900X, Asusovoj ploči CrossHair VIII Hero WiFi i G.SKILL-ovoj memoriji (16 GB, DDR4 3.600). Isprobali smo 11 igara u razlučivostima 1080p i 1.440p. U većini njih RX 5700 XT lagano dominira nad osjetno skupljom Nvidijinom karticom, a još veću razliku u performansama vidimo kod modela RX 5700 u borbi s RTX-om 2060. Kad je u pitanju potrošnja, nove kartice zasigurno su bolje od starih GCN-ova, no još uvijek ne mogu pratiti Nvidijine superučinkovite kartice. S druge strane, u kontekstu grafičke kartice za PC potrošnja i nije tako bitna s obzirom na tipičnu snagu modernih napajanja.

Dakle glede sirovih performansi, AMD je u odabranom tržišnom segmentu definitivno u prednosti, no što je dodatnim tehnologijama? Nvidia nudi DXR odnosno ray-tracing, što AMD ni s Navijem nije u stanju pratiti. S druge strane, uključivanjem DXR-a performanse u naslovima koji ga uopće podržavaju drastično padaju, što uvelike kompromitira vrijednost te tehnologije, pogotovo u segmentu gdje se nalaze nove AMD-ove kartice.

AMD s druge strane nema takvu očitu tehnološku prednost, no već sada nudi mnogo malih benefita kao što su nove tehnologije Radeon Anti Lag i Image Sharpening, kao i stare poput Radeona Chill. No najveća tehnološka prednost novih kartica zapravo je ta nova arhitektura, čije pune mogućnosti s postojećim softverom (kako igrama tako i AMD-ovim driverima) zasigurno nisu otključane. Drugim riječima, očekujemo da će novim Radeonima performanse unutar sljedećih nekoliko godina značajno porasti u odnosu na aktualne modele iz Nvidijine ergele.

Tehnologija kojom AMD raspolaže ostavlja dojam i kad je riječ o nadolazećim karticama. Štoviše, čini se da AMD ponovno snuje o napadu na Nvidijin vrh ponude jer je informaciju o razvoju još jačih Navi kartica potvrdila i sâma direktorica tvrtke. Što reći nego – živi bili, pa vidjeli. Za sada nove kartice nude odličnu vrijednost za uložen novac u odnosu na konkurenciju iz Nvidije, a vjerujemo da će to još više doći do izražaja u slučaju partnerskih modela opremljenih boljim hlađenjem.

AMD Radeon RX 5700 XT

• Odlične performanse pri 1080p i 1440p
• Brža od tvornički overklokiranog RTX-a 2070
• Nova arhitektura ima puno potencijala za ubrzanje u budućnosti
• Kompetitivna potrošnja
• Radeon Image Sharpening

• Ne podržava ray tracing
• Referentni hladnjak nije nešto

Performanse 9

Potrošnja 9

Hlađenje 7

Cijena 9

UKUPNI DOJAM 9

Cijena 3.350 kn Prikaži sve cijene Ustupio: AMD

AMD Radeon RX 5700

• Vrlo dobre performanse pri 1080p i 1440p
• Brži od RTX-a 2060
• Nova arhitektura ima puno potencijala za ubrzanje u budućnosti
• Kompetitivna potrošnja
• Radeon Image Sharpening

• Ne podržava ray tracing
• Referentni hladnjak nije nešto

Performanse 8

Potrošnja 9

Hlađenje 7

Cijena 9

UKUPNI DOJAM 9

Cijena 2.800 kn Prikaži sve cijene Ustupio: AMD