Televizori

Koji televizor kupiti - vodič za odabir

P4k1 uto 2.3.2010 01:30

LCD TV ili Plasma

 

 

Ovo možete shvatiti i kao vodič za kupnju koji vam ne nameće izbor nego samo iznosi činjenice te ostavlja vama konačan izbor.Molim bez glupih komentara poput nekih da nije potrebno i slično nego postajte samo konkretne prijedloge.


Ovo je  pitanje broj 1 prilikom odabira između plazma i LCD televizore „što je bolje?“  zaista je teško odabrati između dvije konkurentne tehnologije, od kojih obje postižu slične značajke (tj., svijetle, kristalno jasne slike, pune slike u boji), te dolazi u sličnim veličinama. Kompliciran je proces donošenja odluke. Najviše se gledaju  cijena i veličina.
Unatoč njihovoj sličnosti,  ove dvije tehnologije su vrlo različite u načinu na koji oni pokazuju sliku gledatelju.
Plazma tehnologija se sastoji od stotina tisuća individualnih piksel ćelija koje omogućuju električnim impulsima (koji proizlaze iz elektroda) da uzbuđuju rijedak prirodni plin obično xenon i neon tjerajući ih  time da sjaje i proizvode svjetlo. To svjetlo osvjetljava crvene, zelene, plave boje  (fosfora) koje se nalaze  ćelijama. Svaki piksel (ćelija) je u suštini pojedina mikroskopska fluorescentna žarulja, prima instrukcije od softvera te na taj način prikazuje sliku. Pogledajte vrlo pažljivo u plazma TV i možete zaista vidjeti pojedine piksele( ćelije) obojene u crvene, zelene, i plave trake. Također možete vidjeti crna rebra koja  ih odjeljuju.
Bilo rasprostranjene flat-panel zaslona, odnosno smješteno u srcu projektora, svi LCD displeji dolaze iz iste tehnološke pozadine. Matrica tankog  film tranzistora (TFTs) opskrbljuju naponom stanice punjene tekućim kristalima u sendviču između dva stakla. Kad je kroz njih puštena struja kristali se okreću prema određenom stupnju da bi filtrirali bijelu svjetlost koja se generira iza ekrana.  LCD monitori reproduciraju boje kroz proces oduzimanja: oni blokiraju određene boje valne duljine od spektara bijele svjetlosti te tako propuštaju  samo pravu boju. I, taj intenzitet svjetlosti dozvoljenom da prođe kroz taj tekući kristal omogućuje LCD televizoru  prikaz slike pune boja.
LED televizori su novi oblik LCD televizija. LED panel na TV-u je još uvijek LCD TV i još uvje koriste kristale da bi prikazali sliku. Pozadinsko osvjetljenje je jedina  razlika  između .


KVALITETA SLIKE


 Plasma tehnologija je postigla vrlo visok omjer kontrasta, mjera od najcrnije crne u odnosu na najbjelije bijele. Mnogi proizvođači plazma zaslona hvale se omjerom kontrasta od 40,000:1 no ove su brojke veoma daleko od stvarnosti.  Plazma ekrani postižu takave impresivne razine  crne boje pomoću internih algoritama koji blokiraju napon pojedinim piksela da bi prikazali piksel  crnim. Iako ovo može ograničiti plazma televizijama sivo skaliranje. Plazma TV koristi najveću snagu kada proizvodi bijelu boju.
LCD displeji imaju visok kontrast tako što električni naboji pokreću tekuće kristale koji onda blokiraju svijtlost pa stoga područja ekrana ostaju crna.  Za razliku od plazmi, LCD televizori koristite najviše snage kada se prikazuje jako tamna ili crna slika. Ovo je težak proces, a unatoč nedavnim poboljšanjima u LCD tehnologiji, samo najbolji LCD televizori su uspjele doći blizu plazma tehnologije u omjer kontrasta. Jedina  trajna a mana za LCD su osi gledanja. Tj. Gledanjem pod većim kutem slika se potpuno izobličiili izgubi boju.


Pobjednik: Plazma ali samo skuplji modeli dok kod jeftinijih nema razlike i tu pobjeđuje LCD.


PRIKAZ BOJA


U plazma ekranima, svaki piksel sadrži crvene, zelene i plave elemenata, koji rade zajedno kako bi stvorili 16,77 milijuna boja. U onoj mjeri u kojoj svaki piksel sadrži sve elemente potrebne za izradu svake boje u spektru, boja je  točnije reproducirana sa plazma tehnologijom nego što je bila s drugim tehnologijama.  Iako zasićenje boje proizlazi iz dizajna  piksela plazma zasloni su izuzetan, LCD tehnologije gotovo je uhvatila  plazmu nespremnu  u točnosti  skaliranje sive boje.  Danas, SMPTE koordinate boja u gornjem razredu plazma ekrana i dalje pobjeđuju one u LCD-u.
LCD  televizori reproduciraju boje manipuliranjem svjetlosnim valovima  i oduzimanjem boje od bijele svjetlosti. To je inherentno težak  predložak za održavanje boje i točnost rezonanca - kojima većina LCD televizora upravljanje prilično dobro.  LCD-i međutim, proizvode obično svjetlije slike. Zelena ponekad izgledaja prenaglašeno a crna može izgledati malo toplo, no to ponajviše ovisi o izradi panela,  ali u sobi s mnogo ambijentalnog osvjetljenja   LCD i će uvjek biti bolji izbor.


Pobjednik: Plazma, ali ovisi o osvjetljenju prostorije. Plazma će prevagnuti u tamnoj prostoriji dok će LCD biti bolji u osvjetljenoj prostoriji, iako se sve manje vide razlike.


KUTOVI GLEDANJA


Proizvođači plazmi su napravili mnogo i vrlo su  blizu savršenom kutu gledanja od  180 stupnjeva, što je maksimum  koji je moguće  dobiti. To duguju činjenici da svaki piksel proizvodi vlastitu svjetlost, nego nego da se svjetlost širi preko ekrana iz jednog središnjeg izvora. Dakle, svaki piksel je lako vidljiv jer je njegov sjaj u skladu sa svim drugim piksela na ekranu. Jedno područje superiornost plazme je kut kad gledate tamne sadržaje gdje plazma izgubi veomamalo boje, dok LCD izgubi razinu crnog intenzitet / kontrasta kako se kut  osi povećava. To se obično događa nakon što je prijeđeno  45 stupnjeva od centra.

LCD TV proizvođači su učinili puno na poboljšanju svojih kutova gledanja. Podloga materijala i novije generacije modela LCD poput  Sharpa i Sonya su pomogli da proširiti kutove gledanja, iako oni još uvijek imaju neke osnove pokriti prije hvatanja s plazmama. Očekujte da najbolji LCD-i imaju kut gledanja oko 120 stupanjeva.


Pobjednik: Plazma


FUNKCIONALNOST


KORIŠTENJE KAO KOMPJUTERSKI EKRAN


Općenito performanse bi trebao biti  iste, u smislu prikazivanja video slike pod uvjetom da je rezolucija plazma ili LCD TV  1080p ili veća. Još uvijek ima plazma televizori 720p rezolucije i to bi bio nedostatak da se definirana statička slika.
Burn in je drugi faktor. Iako plazma televizori imaju značajne anti-burn in tehnologiju  ugrađenu ovih dana, još uvijek postoji neka opasnost.


Pobjednik: LCD


VIDEO REPRODUKCIJA BRZIH POKRETA


Plazma tehnologija dobiva ovdje zbog odlične performanse uz slike brzih pokreta i visoke razine kontrasta. To je veoma kvalitetna tehnologija. Ipak ima nekih drugorazrednih proizvođača plazmi čiji plazma televizori pokazuju zaostajanje (lag) fosfora i „vučenje“ slike u scenama mjenjanja boje od svijetle do tamne.
Dok je vrijeme odziva LCD-a izrazito je poboljšano u posljednjih nekoliko godina, oni još uvijek pate od blagih "trailer" efekata, gdje se pojedinačni pikseli samo malo zaostaju u raskoraku sa slikom na ekranu ( no to je većinom do jeftinijih i starijih matrica). Tijekom brzih pokreta scene, većina očiju mogu otkriti ovaj blagi zaostatak u pokretu. Motion lag može isto tako biti otkriven na LCD televizoru, kada se kamera miče s jedne strane na drugu ponekad pojavljuju zaostajanje ili zamagljenje. To se odnosi na oba pozadinska osvjetljenja  fluorescentna i LED.

LCD proizvođači su teško radili da bi prevladali problem zaostajanja slike. Posljednjih godina uvode se modeli sa 120Hz refresh rateom (prije je bio 60). Ove godine mnogi modeli su predstavili 240Hzni refresh rate. Ova stopa osvježavanja drastično poboljšala vrijeme odgovora. Međutim, to također predstavlja neželjenu video deformaciju od strane oštrenja slike pa se i uklanja potreban blur (zamagljenje). To možda izgledaja kao pozitivna stvar, ali sa 90% od vaše materijala kojeg će te gledati , nije. Ovisno o proizvođaču, savjetuje se isključivanja 120Hz i 240Hz osvježenja osim za sportski program.


Pobjednik: Plazma


NADMORSKA VISINA


To je razlog zašto su LCD paneli  preferirani za vizualni prikaz i korištenje u  zrakoplovu: LCD televizori nisu pogođene povećavanjem ili smanjenjem tlaku zraka. Njihova izvedba je konstatna  bez obzira na visinu na kojoj rade.
To nije slučaj sa plazmama. Prikazni element u plazma televizora je zapravo kuverta staklene podloge s rijetkim prirodnim komprimiranim plinovima u njemu. Dakle, na velikim visinama (2000 metara i iznad), pojavljuje se pritisak  tlaka što uzrokuje da plazma ekrani emitiraju zvuk zujanja zbog nižeg tlaka zraka. Taj šum može zvučati prilično poput starih neonskih reklama. NEC je bio uspješan u proizvodnji nekoliko modela plazmi  koji se ocjenjuju na 3000metara.


Pobjednik: LCD za visine iznad 2000 metara.


DUGOTRAJNOST


Proizvođači  LCD-a tvrde da njihov posljednji ekrani traju u prosjeku, 60.000 sati. U stvari, LCD TV-i će trajati dok radi pozadinsko osvjetljenje. Budući da ovo nije ništa više od svjetlosti koja prolazi kroz tekuće kristale, malo je vjerovatno da će se to istrošiti u LCD TV-u, osim pozadinskog osvjetljenja. Međutim, jedna neugodna malo poznata činjenica o LCD tehnologiji  je da kao fluorescentno osvjetljenje kroz godine može malo promijeniti. Kada se to dogodi bijeli balans cijelog LCD TV-a će biti uništen  i korisnik će morati ponovno kalibrirati TV.  LED osvjetljeni LCD monitori pružaju duži trajanje stabilnosti, uz malo ili nimalo degradacije u bijeloj boji tijekom vremena.
Plazma TV-i, s druge strane, koristi male električne struje koje pobuđuju kombinacije plemenitih plinova (tj., argon, neon, xenon), koji sjaje crveno, plavo, i / ili zelene. To je u biti aktivan fenomen, tako da fosforni elemenati u plazmama blijede tijekom vremena. Mnogi proizvođači tvrde da će izđržati 60.000 sati bez promjena.


Pobjednik: Proizvođači i plazmi i LCD-a tvrde da danas TV-i mogi izdržati do 100 000 sati rada. Po 8 sati dnevno to su 34 godine rada. Da nam je znati odakle ozvlače te podatke.


BURN IN ZASLONA

 

LCD  tehnologija nije sklona "Burn-in" ili "ghostingu"  ekrana (prijevremeno starenje piksela) zbog prirode tehnologije " uvijanje kristala."
Sa plazmama, statična slika će početi "Burn-in", ili će  trajno urezati boju koja se prikazuje u elementu staklenog  zaslon. Vrijeme koje je potrebno za to da se dogodi uvelike ovisi o anti-burn in-u u tehnologiji proizvođača. Nedavna poboljšanja plazmi  proizvođači su produžili vrijeme koje je potrebno snimiti u ćeliji plazma piksela. U prošlosti si bio zabrinut ako si DVD pauzirao  15 minuta. Sada, mnoga poboljšanja kao što je bolji fosforni materijal, a adaptivni anti-burn in u tehnologiji uvelike smanjuje rizik od burn in-a. To je postalo toliko bolje da se uopce ne treba  brinuti o tome više. U novim modelima plazmi iz bilo kojeg ranga proizvođača procijenio bih pojavu  "ghostinga" nakon  sata ili više gledanja (Ghosting možete  "oprati / obrisati" prikazivanjem statički sivog materijala). Stalni burn in bi se pojavio nakon  više od 10 sati.


Pobjednik
: LCD


PROIZVODNI TROŠKOVI I VELIČINA


SvA televizijskA mjerenja su navedeni u inčima i za mjerenje dijagonale ekrana od ugla do ugla - ne uključujući okvir.
I plazma i LCD televizori postaju sve dostupniji  u većim veličinama iako plazme još uvijek vode bitku u  veličini. Pioneer i LG proizvode  61" veličine plazme, a Panasonic  lako dostupan  65" model. Iako se ne uvozi u SAD-u još, Samsung je proizveo gigantski plazma ekran od 100 inča. Iako su takvi mamutski monitori skupi, oni pokazuju nitko ne mari o tome što bi se moglo očekivati s tako velikim zaslonima. Drugim riječima, čak i najveći plazma ekrani su pouzdani. Velike plazma zaslone će jesti struju  pokušajte 675 W za 65"zaslonu u usporediti  sa oko 330 vata za 42" plazmu.


Pobjednik: Mala prednost ide plazmi. Iako su troškovi obiju tehnologija pale plazma je uvjek korak ispred što se tiće same veličine.


POTROŠNJA


Budući da LCD koristi pozadinsko fluorescentno osvjetljenje  da proizvodi slike, one zahtijevaju bitno manje energije za rad nego plazme. LCD TV utroši oko pola snage koju plazma televizor  potroši. Razlog: plazma koristi puno struje na svjetlo svakog piksela koje se vidi na ekranu - čak i one tamne. Iako su proizvođači plazmi poboljšali  napon zahtjevi plazma TV-a će pojesti oko trećinu više snage za istu veličinu zaslona.


Pobjednik: LCD


CIJENA I VRIJEDNOST


Plazma TV-i uglavnom su uživali niže cijene po veličini od LCD TV-a. Dok su LCD-i gotovo izjednačeni  s plazmama u 42" veličine, plazma i dalje dominira u veličine raspona. Kada uspoređujete prvorazredne LCD-e sa prvorazrednim Plazmama, što je  veća veličina, više se cijene uštedi kupnjom plazme. Dok se polako tome približavaju i LCD-i.

Pobjednik
: Ovo je izjednačeno do veličine ekrana do 42 inča, a preko toga pobjeđuje plazma.

NA ŠTO OBRATITI PAŽNJU PRI KUPOVINI

Svjetlina i kontrast


Svjetlina i kontrast su dva druga vrlo važna faktora pri odabiru vašeg novog televizora, a i ovdje kupac mora pripaziti na specifikacije proizvođača. Kontrast LCD zaslona predstavlja odnos najsvjetljeg i najtamnijeg dijela ekrana, tj. govori nam koliko je puta bijela točka na ekranu svijetlija od crne. Često viđene vrijednosti su 500:1, 800:1, 1000:1, a mogu se pronaći i modeli koji nude 2000 ili čak 3000:1. 500:1 nam govori da je bijela točka ne ekranu pet stotina puta svijetlija od crne. U praksi, što je ovaj odnos veći to su vjernije boje na ekranu. Kontrast ni na koji način ne utječe na oštrinu, rezoluciju ili osvježavanje ekrana, već isključivo određuje kvalitetu prikazanih boja.
Svjetlina (eng. brightness) se mjeri u broju kandela po metru kvadratnom (cd/m2), a govori na koliko jasno ćemo vidjeti sliku na ekranu u uvjetima velike okolne svjetline. Što je ova vrijednost veća to ćemo lakše vidjeti sliku na ekranu u uvjetima jake okolne svjetline. Tipičan TV prijemnik ima svjetlinu od oko 350 cd/m2, laptopi starije generacije oko 400 cd/m2, a kod modernih zalona i HDTV ekrana ova se vrijednost može popeti i do 1000 cd/m2.
U trgovinama gdje je veliki broj TV prijemika izložen jedan do drugog može se dobro uočiti koji zaslon prikazuje jasniju sliku pri standardnom osvjetljenju i svakako je dobro prije kupnje utrošiti koju minutu na promatranju i uspoređivanju zaslona. Tako zaslon koji koristi neki od “overdrive” sustava može navoditi nevjerojatne kontraste od 2000 ili čak 3000:1, a moguće je da će zaslon sa stvarnih 1000:1 postizati bolje performanse. Ponovno, dobro promotrite zaslone u ponudi i neka vam cijena pomogne u odabiru kvalitetnog modela.


Brzina odziva


Brzina odziva (eng. refresh rate) nam govori o “ljenosti” točaka ekrana da promjene boju iz potpuno crne u potpuno bijelu. Stariji zasloni su imali spore matrice koje nisu bile u stanju prikazati brze promjene na ekranu što je rezultiralo tzv. duhovima (eng. ghosts) koji su umanjivali vjerost video zapisa i kvarili ukupni dojam. Brzina odziva se mjeri u milisekundama (ms), oko 30 ms predstavlja sporu matricu, a preporuča se da se ova vrijednost kreće ispod 12, odnosno 10 ms. Današnje matrice su vrlo brze, dodatno ubrzane “overdrive” sustavima pa tako da 6 ms ili čak ispod 5 ms nije rijetkost. Ipak, ponovno i ovdje postoje muljaže, a one se ponajprije odnose na krivo tumačenje ove karakteristike. Naime, neki proizvođači stavljaju niže brzine odziva u specifikacije, a onda malim slovima navedu da se ne radi o brzini prijelaza sa crne na bijelu boju, već o prijelazu iz jedne sive nijanse u drugu. Jasno, matrica će brže drugu spomenutu operaciju izvršiti, a proizvođači ju vole spominjati i na taj način dodatno zbuniti kupce. Stoga, tražite Black to White, a ne Grey to Grey vrijednost.


Broj i tip konektora


Jednom kada napokon kupite HD televizor željeti ćete ga spojiti na što više uređaja koji posjedujete. Stoga je važno da prije kupnje također pogledate stražnju stranu televizora da vidite kojim terminalima raspolaže. U ovom je segmentu situacija prilično dobro i današnji televizori uistinu nude veliki broj različitih priključaka za spajanje na razne uređaje. Composite Video, S-Video, RGB terminali, Firewire (za spajanje sa digitalnom video kamerom primjerice), DVI-D (za spajanje sa računalom, HDTV risiverima i DVD playerima) i HDMI priključci su česta pojava i osiguravaju da spojite gotovo svu video tehniku koju posjedujete, a također osiguravaju kompatibilnost i sa budućim uređajima.

OPĆENITO O HD TEHNOLOGIJI


Što je to HDTV tehnologija?


HDTV odnosno High Definition Television je tehnologija koja nudi kvalitetu slike i zvuka značajno veće kvalitete u odnosu na tradicionalne tehnologije prikaza slike i zvuka (PAL, NTSC, SECAM,…). Iako je u samom početku bio emitiran u Europi i Japanu u analognom formatu, danas se HDTV signal šalje isključivo u digitalnom obliku. HD tehnologija je prvi puta predstavljena u SAD-u u 90.-tim godinama 20. stoljeća od strane grupe elektroničkih kompanija zvanih Digital HDTV Grand Alliance.
HDTV nudi daleko veću kvalitetu slike u odnosu na standardne televizore. S obzirom da je rezolucija veća, slika je oštrija, manje mutna i u cjelini bliža stvarnosti. HD nudi i glađe pokrete, detaljnjije i življe boje, a tu je i vrlo visoka kvaliteta višekanalnog zvuka koji čini iskustvo gledanja još boljim.
HDTV nudi dvije kvalitete signala: 720 i 1080 su osnovne oznake, a njima se dodaje ili slovo “i” ili slovo “p”što označava kakav je način iscrtavanja slike (i = interlaced - iscrtava se svaka druga linija, a onda ostale linije; p = progressive - linija po linija se iscrtava). 720 i 1080 predstavljaju “visinu” slike, a širina iznosi 1280, odnosno 1920 piksela). Broj sličica u sekundi (eng. FPS) se katkad navede pokraj oznake, npr. 720p60 što označava rezoluciju 1280×720, progresivan način iscrtavanja slike i 60 sličica u sekundi. Ako se ne spomene broj sličica, onda računajte da se radi o 50 ili 60 za 720p rezoluciju, dok za 1080 su danas česti 1080p24, 1080p25 ili 1080p30 koji će u budućnosti biti zamjenjeni formatima 1080p50 i 1080p60.
Ako je poznata rezolucija DVD-a koja iznosi 720×576 odnosno 720×480 piksela, onda je jasno da HD nudi više puta više informacija pri iscrtavanju slike, s obzirom da je njegova vertikalna rezolucija u slučaju 720p standarda jednaka horizontalnoj rezoluciji DVD-a. Drugim riječima, širina slike DVD-a je jednaka visini slike kod slabijeg HD standarda.
HDTV tehnologija polako prodire u kućanstva diljem svijeta, a procjenjuje se da oko 24 milijuna kućanstava u SAD-u posjeduje “HD Ready” TV prijemnik. Ipak, samo pola ove brojke može uistinu uživati u HD signalu jer ne posjeduje kabelski ili satelitski HD tjuner. Situacija se stalno poboljšava s obzirom na sve veću ponudu HD TV prijemnika, satelitskih risivera, a količina HD materijala je isto tako u stalnom porastu.


HDTV prijemnici   


Kupnja HDTV prijemnika je definitvno najzahtjevnija jer o njegovoj kvaliteti i mogućnostima ovisi čitavo vaše iskustvo i doživljaj gledanja. Kupnja HDTV-a se razlikuje od kupnje standardnog, SD televizora po daleko većem broju faktora na koje je potrebno obratiti pozornost prilikom kupnje. Dok ste kod standarnih televizora najviše obraćali pažnju na dijagonalu i tip ekrana, kod HDTV-a još morate obratiti pozornost na rezoluciju zaslona, podržani standardi, brzina odziva, svjetlinu, kontrast, broj i tip konektora,….
Slijedi nekoliko riječi o svakom od ovih standarada.


Rezolucija zaslona i podržani standardi


U uvodu sam spomenuo dvije HD rezolucije: 1280×720 i 1920×1080 pixela. Ako malo prolistate ponude trgovačkih centara primjetiti ćete da se za malo novaca baš i ne može kupiti prijemnik koji podržava obje navedene rezolucije. Česta je rezolucija povoljnih HD prijemnika 1388×768 px što omogućava gledanje 720p rezolucije, no nije dovoljno za gledanje više, 1080p rezolucije. U jednom od posljednjih posjeta jednom zagrebačkom trgovačkom centru sam vidio i zaslone horizontalne rezolucije 1024 piksela koji prema specifikacijama također podržavaju HD rezoluciju, no naravno da ju neće biti u stanju i adekvatno prikazati zbog nedostatka piksela. Ako malo pogledate cijenike vrlo brzo ćete otkriti da je cijena televizora rezolucije 1080p još uvijek itekako visoka i da ćete morati izdvojiti popriličnu svotu ako želite uživati u ovom vrhunskom standardu.
Podržani standardi su drugi vrlo važan faktor na koji valja obratiti pažnju. Naime, kod jeftinijih modela proizvođači vole mamiti manje iskusne kupce naljepnicama “HD Ready” ili “Digital Ready“. Kako bi uređaj mogao dobiti “HD Ready” naljepnicu, mora zadovoljavati ove standarde: mininum 720 fizičkih linija u wide formatu, HD ulaz bilo putem analognog YPbPr ili DVI ili HDMI konektora (DVI i HDMI moraju imati zaštitu video materijala, HDCP) i zalon mora podržavati reprodukciju formata 1280×720 @ 50 i 60Hz progressive scan (720p) i 1920×1080 @ 50 i60Hz interlaced (1080i).
No, nitko ovdje ne spominje hoće li reprodukcija uopće biti stvarne HD rezolucije ili će biti prilagođena rezoluciji i mogućnostima vašeg TV prijemnika, posebno kada se radi o 1080i/p rezoluciji. Kao primjer ću navesti HD televizor rezolucije 1388×768 koji ima naljepnicu “HD Ready”. Iako ima ovu fancy naljepnicu, nije u mogućnosti reproducirati 1080i standard u onoj kvalitetu u kojoj je materijal snimljen zbog toga što nema dovoljno fizičkih linija koliko format zahtjeva. Rezultat će biti manja oštrina slike i gubitak detalja.
Savjet je da prilikom kupnje dobro proučite koja je rezolucija zaslona i koje HD standarde uistinu podržava. Cijena je ovdje dobar pokazatelj kvalitete.

4:3 ili 16:9 format ekrana? Na ovo je pitanje teško dati jednoznačan odgovor zbog danas dostupnih video sadržaja. S jedne strane imamo DVD i HD materijale koji su širokog formata, a s druge strane su tu zemaljski programi koji većinom emitiraju program u standardnom, 4:3 formatu. HD rezolucije 720p i 1080i su 16:9 formata što znači da će najbolje izgledati na ekranima sa takvim odnosom stranica. Ako se odlučite za 4:3 format, tada ćete 16:9 materijale gledati ili uz dvije crne crte iznad i ispod slike ili ćete skalirati sliku da popuni ekran pri čemu ćete izgubiti dio video informacije. S druge strane, ako se odlučite za 16:9 HDTV, tada ćete morati skalirati 4:3 signale tako da će vam lijevo i desno od slike ostajati crne linije.
16:9 format je budućnost i kupnjom takvog ekrana ćete si osigurati kompatibilnost sa wide video sadržajima, no dok god 4:3 bude pretežno zastupljen, crne crte će se pojavljivati, bilo na 16:9 ili 4:3 zaslonima.

 

 

Prijedlog tv-a koji možete uzeti u obzir pri kupnji:

 

                             LCD                                                                     Plazma  

------------------------------------------------------------------------------------------------------------    

32"       Sharp  LC-32LE700E                                          

                 Philips  32PFL8404H

                 Sony KDL-32W5500

                 Samsung LE32B650

                 Panasonic TX-L32V10

                 Pioneer KRL-32V

                 LG 32LH5000

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

37"           Sharp LC-37LE700E                                              Panasonic TX-P37X10E         

                 Philips 37PFL9604H                                              PanasonicTX-P37X10Y

                Sony KDL-37W5500

                Samsung LE37B650

                Panasonic TX-L37V10

                Pioneer KRL-37V

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

40"          Sony KDL-40X4500 (LED)

                Sony KDL-40Z5500

                Samsung LE40B650

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

42"      LG 42LH5000                              LG 42PQ6000

                 Philips 42PFL9664H                                              Samsung PS42B450

                 Panasonic TX-L42S10                                       Panasonic TX-P42X10Y

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

46"           Sharp LC-46LE700E                                              Panasonic TX-P46G10

                 Sony KDL-46Z5500

                 Samsung UE46B9000 (LED)

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

47"       LG 47LH7000

                 Philips 47PFL8404H

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

50"                                                                                       LG 50PQ6000

                                                                                             Samsung PS50B850

                                                                                             Panasonic TX-P50G10E

                                                                                             Pioneer  LX5090H    

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

52"            Sharp LC-52LE700E

                 Philips 52PFL7404H

                 Sony KDL-52Z5500

                 Samsung LE52A956 (LED)

mrxa1 uto 31.5.2011 22:37

Ovo što je  čovjek gore napisao je uglavnom točno pošto se kroz godinu i pol dosta toga promjenilo (i ovi preporučeni modeli više ne postoje tj. jako su rijetki na starim zalihama).

sigurno jedan koristan članak. Istina, ima dosta promjena (npr. postoje plazma ekrani od 42" koji sada troše 115W/h što je slično ako ne i manje sa modernim lcd-ima sa 100Hz i full hd-om).

 

Zapečenje slike kod plazmi je riješeno sa novim Panasonic G30E serijama sa tzv. titranje piksela gdje je gotovo nemoguće da dođe do istoga a ukoliko i dođe, u izbornik je ugrađena sekcija sa "brisačem" zapečenja.

Jasno, takvi modeli koštaju oko 7500kn za veličinu 42". 

 

Tada to nije bilo toliko aktualno, ali eto bilo bi zgodno napomenuti i LED tv-e koji su u suštini i dalje LCD ekrani samo ta njihova pozadinska rasvjeta je sačinjena od led dioda koji su postavljeni uz rub ekrana.

To im omogućuje da dobiju veći kontrast, budu tanji dizajnom i troše manje energije (već od 40W/h kod modela od 82cm).

 

Postoje i Full LED i oni su jasno bolji jer je kod njih komplet pozadina ekrana popunjena led diodama. Iz prve ruke znam za jedan Full LED model od LG-a (46LH9000;relativno star model od 117cm) koji troši oko 120W/h.

 

Isto tako, ljudima je pri izboru bitan radni takt televizora iako velika većina i ne zna što to znači samo žele imati što više pošto susjed ima trenutno bolje.

Svi misle da sa kupovinom tv-a sa 100hZ ili plazme sa 600 su učinili nešto spektakularno. To je čisto zavaravanje pošto naša struja radi na 50hZ i to je "prirodno" koliko ti ekrani mogu postići.

U slučaju 100hZ procesor tv-a dupla frameove kadra 2 puta i time dobijete dojam fluidnosti. Kod plazme gdje je prosjek 600hZ to duplanje se odvija 12 puta u sekundi.

 

Ta razlika u duplanju se uglavnom najbolje vidi na Philipsovim tv-ima pošto oni imaju napredniji procesor za obradu slike od drugih proizvođača. Jasno caka je u tome da ponekad dolazi do deformacija slike zbog toga.

Plazme (opet iz prve ruke pošto radim u jednom dućanu na tv odjelu) ne daju takav dojam, barem ne na našoj SD rezoluciji. Jedino kada se ta razlika kvalitetno vidi je na nekom Blu-Ray formatu u 1080p rezoluciji.

Panasonic plazme, krenuvši od starog modela sa 100hZ i HD rezom pa do najnovijih sa 600hZ i full hd-om pokazuju apsolutno istu sliku kada se radi o bilo kojem programu na našem području emitiranja.

Jasno, pričam o fluidnosti same slike, kontrast je ipak primjetan pošto neki imaju 2 000 000:1 a najjači i 5 000 000:1

 

Zbilja mi nije jasno kako su se ljudi zapalili za LCD i Plazma ekrane kada na njima trenutno naš program izgleda blago rečeno odvratno, pixelasto jer naš program je 4:3 i SD a svi novi ekrani su barem HD Ready i 16:9 omjer slike pa sve izgleda razvučeno i jako jako loše. Morate znati da to nije do tv-a i da oni svi manje više mogu postići istu kvalitetu slike (jasno, tv-i u istom rangu).

 

Što se tiče rezolucija, dobro bi bilo imati Full HD model pošto ste s tim spremni za buduće rezolucije. Jasno, ako i spojite neki full hd signal putem računala na HD Ready tv on će ga prikazati sasvim dobro iako će neki objekti u kadru biti nazubljeni. Najviše u tome pati tekst.

Jedini slučaj u kojem tv "mora" biti full hd je kada koristite konzolu poput PS3 ili kada tv koristite kao "produžetak" računala.

 

U zadnje vrijeme su postale aktualne opcije internet pristupa putem tv-a. Opet jedna varka na koju ljudi nasjedaju. Većina tih modela sa internetom može pristupati na neke predodređene stranice (youtube, facebook i sl.) a ne kako ljudi misle da mogu u dnevnom boravku čitati web izdanje 24 sata. Tu mogućnost imaju zadnji sony modeli i to jasno oni skuplji. Ta opcija se zove HTML browsing

 

Dosta ljudi isto ne shvaća da uvođenjem digitalnog tv signala ne mogu na tv-u gledati 16 različitih programa (iako ne znam tko bi to mogao pratiti) kao nekada jer za svaki tv program treba biti zadužen jedan digitalni prijamnik. Tv-i sa više DVB/T-a su iznimno rijetki i skupi.

Jedina opcija gledanja slike u slici je spajanjem uređaja poput dvd-a ili STB uređaja (max tv;iskon;b net) isključivo na HDMI. Tek tada je moguće pratiti 2 programa u isto vrijeme (antenski i putem hdmi ulaza).

 

Ima i caka sa USB priključcima. Ukoliko želite putem svog tv-a gledati sadržaj sa računala (filmove,fotke,glazbu), bitno je da je trgovac 100% siguran da određeni model ima podršku za filmove jer dosta proizvođača zaključa tu opciju za jeftinije modele (jasno, to se da i otključati hehe) pošto je software potpuno isti kao i kod puno skupljih modela. Isto tako, bitno je da taj USB priključak izbacuje neki napon van ukoliko želite spojiti vanjski HDD (novi LG i panasonic modeli ih podržavaju sigurno)

 

Činjenica je samo da će standardni LCD teško (a vrlo vjerovatno i nikada) stiči Plazmu po kontrastu i radnom taktu. Kažu da je plazma za filmove a lcd za računala ;)

O tv-ima i razlikama između njima ima se dosta toga napisati samo jasno teško je biti objektivan jer nekom baš pašu jače boje kod plazmi, netko pak voli "hladnoću" koju daje LCD ili plavkasti ton koji daje LED ekran.

Ja osobno za gledanje tv-a još uvijek preferiram dobri stari katodni Sony Trinitron jer će mi on dati kristalnu sliku. :) A i mogu imati 8 slika u slici preko Iskona heheh

 

Nadam se da će Vam ovo olakšati izbor Vašeg tv-a...nemojte samo žuriti jer više marka ne garantira nikakvu kvalitetu. Ako se sjetim još čega, nadodat ću...

 

E i da, Panasonic od sutra pokreće akciju na Full HD plazme (modele VT30;S30;G30;U30,...) a traje do 15.7 i u tom roku daju 5 godina jamstva.

 

DigiMagic uto 31.5.2011 22:55
mrxa1 kaže...
Zbilja mi nije jasno kako su se ljudi zapalili za LCD i Plazma ekrane kada na njima trenutno naš program izgleda blago rečeno odvratno, pixelasto jer naš program je 4:3 i SD a svi novi ekrani su barem HD Ready i 16:9 omjer slike pa sve izgleda razvučeno i jako jako loše.

Aspect ratio ulaznog signala, i aspect ratio ekrana nemaju nikakve veze... Ne znam što ti to radiš, ali na mom novom 16:9 Panasonicu naš 4:3 program izgleda jako dobro (za SD sliku, naravno).

 

mrxa1 uto 31.5.2011 23:05
DigiMagic kaže...
Aspect ratio ulaznog signala, i aspect ratio ekrana nemaju nikakve veze... Ne znam što ti to radiš, ali na mom novom 16:9 Panasonicu naš 4:3 program izgleda jako dobro (za SD sliku, naravno).

 

 

Da za SD sliku i da ako aspect ratio podesiš na 4:3 al jasno onda imaš sa strane crne ili sive crte (ovisno od modela). 

I kako nemaju nikakve veze jer sada kad na katodni tv dođe 16:9 signal sa RTL-a slika je "zdrobljena" a na hrt-u je ok jer su oni još uvijek 4:3

 

A kada stavim na njemu aspect stavim na 16:9 pošto podržava onda rtl izgleda dobro a ostali koma. To ti je isto kao da na full hd monitor staviš rezoluciju 800x600,nema smisla.

Bit će sve bolje kad dođe i kod nas HD na sveto nigdarjevo :)

DigiMagic sri 1.6.2011 09:16

Da, s katodnim tv-om ima malo petljavine. Meni se svejedno više sviđa staviti korektan aspect ratio, makar imao crne crte, ne primjećujem ih više. Pitao sam i frenda koji voli raširiti 4:3 program po cijelom širokom ekranu "zašto su ti svi ovakvi debeli i izobličeni?" Odgovor otprilike: kad je već kupio novi tv, nek' se troši cijeli ekran...

 

mrxa1 sri 1.6.2011 15:50
DigiMagic kaže...

Da, s katodnim tv-om ima malo petljavine. Meni se svejedno više sviđa staviti korektan aspect ratio, makar imao crne crte, ne primjećujem ih više. Pitao sam i frenda koji voli raširiti 4:3 program po cijelom širokom ekranu "zašto su ti svi ovakvi debeli i izobličeni?" Odgovor otprilike: kad je već kupio novi tv, nek' se troši cijeli ekran...

 

 

ni meni to osobno ne smeta ali eto, ljudi već hoće gledat cijelu sliku pa makar bila izobličena kad su već platili cijeli ekran :P

Praetorian1 pet 10.6.2011 15:11

Šta nije bolje kupit LCD TV s rezolucijom 1920 x 1080 p za nekih 3000, nego plaznu od 107 centimetara koja ima rezu 1024x 768.

 

Jedino su dobre plazme one koje imaju 1920x1080 rezu ali te dođu i oko 10 tisuća kuna!?

Virty pet 10.6.2011 15:26
Praetorian1 kaže...

Šta nije bolje kupit LCD TV s rezolucijom 1920 x 1080 p za nekih 3000, nego plaznu od 107 centimetara koja ima rezu 1024x 768.

 

Jedino su dobre plazme one koje imaju 1920x1080 rezu ali te dođu i oko 10 tisuća kuna!?

Imam Panasonic TX-P42S20E sa rezom 1920×1080 od 5k kuna (neznam koliko je sad), tako da nisu sve oko 10k kuna.

I da, 5 godina garancije :)

Elles D. pet 10.6.2011 15:33
Praetorian1 kaže...

Šta nije bolje kupit LCD TV s rezolucijom 1920 x 1080 p za nekih 3000, nego plaznu od 107 centimetara koja ima rezu 1024x 768.

 

Jedino su dobre plazme one koje imaju 1920x1080 rezu ali te dođu i oko 10 tisuća kuna!?

Ja ti dam moju FullHD plazmu od 107 cm, a ti meni 10000 kn, može?

Čini mi se kao dobra prilika za skoro pa utrostručenje uloženog novca.

Mitch pet 10.6.2011 16:08
Praetorian1 kaže...

Većina se plazmi zove full hd, ali zapravo nemaju full hd rezu.

LOL, kak se mogu zvat full hd ?

i ako piše da imaju 1920x1080 (FHD) ti kažeš da one to nemaju ?

 

Ti onda valjda radiš u dvjestotinak pogona za izradu panela pa znaš...

Mogu potvrditi da Panasonic, Philips, LG, Sony, Pioneer i Samsung govore istinu.

Elles D. pet 10.6.2011 16:25

I što sad? Potplaćeni radnik u HG spotu je pogrešno kliknuo na Full HD oznaku.

Pogledaj službeni sajt LGja i pogledaj što tamo piše.

Uostalom, ne moraš biti lumen za baciti oko na rezoluciju plazme i vidjeti da to nije Full HD :)

Test user pet 10.6.2011 16:34
Praetorian1 kaže...

Pa to je sramota, netko ko se ne razumije u tv ko ja se vrlo lako može prevarit. Vidi full hd a jeftin a kad ono{#}

evo ti hint:

 

odi i kupi taj televizor...

odnesi ga doma

raspakiraj

drugi dan ga vrati i reci da su lagali s krivim informacijama i da za zamjenu zelis FullHD bez nadoplate.....(kako pise na site-u)

 

ak se neckaju....spomeni zakon o zastiti potrosaca

 

ako i dalje neckaju...onda neke dnevne novine.....

 

i za male pare imas Full HD

ATJLučko pet 10.6.2011 22:54
Praetorian1 kaže...

Pa baš gledam plazme u hg spotu, veličina 106 cm reza 1024 x 768 i piše full hd i hd ready ?

Dok nema naznaku 1080p, ništa od toga, 0 bodova {#} {#} !!!!

 

Osobno imam Philips 32PFL9632D/10 iz 2007, HD ready, 3 HDMI, usb, 3 milisec respons, 100Hz, mbient motion light LCD, i ne bih ju nikada dao za plazmu, zašto, osobno mi se čini kako LCD ima lijepšu sliku ukupno gledajući {#} !!

mrxa1 pet 10.6.2011 22:59
ATJLučko kaže...

Osobno imam Philips 32PFL9632D/10 iz 2007, HD ready, 3 HDMI, usb, 3 milisec respons, 100Hz, mbient motion light LCD, i ne bih ju nikada dao za plazmu, zašto, osobno mi se čini kako LCD ima lijepšu sliku ukupno gledajući {#} !!

 

Jasno, netko više voli hladnije boje LCD-a a netko pak "kričave" duboke boje plazme...ja najviše slobodnog vremena blejim u monitor tako da je i meni nekako lcd draži. ;)

Elles D. sub 11.6.2011 14:57

Kričave boje nikada ne bih uvrstio u opis slike plazme.

A i LCD i plazma imaju izbor topline bijele boje pa se obje daju namjestiti kako kome odgovara.

Ono što se ne može promjeniti su tamni tonovi i pokretna rezolucija - a svi znamo tko je tu pobjednik, pogotovo ako ih uspoređujemo u istim cjenovnim razredima ;)

logic sub 11.6.2011 15:00
ATJLučko kaže...
Praetorian1 kaže...

Pa baš gledam plazme u hg spotu, veličina 106 cm reza 1024 x 768 i piše full hd i hd ready ?

Dok nema naznaku 1080p, ništa od toga, 0 bodova {#} {#} !!!!

 

Osobno imam Philips 32PFL9632D/10 iz 2007, HD ready, 3 HDMI, usb, 3 milisec respons, 100Hz, mbient motion light LCD, i ne bih ju nikada dao za plazmu, zašto, osobno mi se čini kako LCD ima lijepšu sliku ukupno gledajući {#} !!

Cim vidis rezu ispod 1920x1080 znas da nije full hd. Ne treba ti naljepnica da ti to kaze.

Ergo sub 11.6.2011 21:51

Pozdrav. Jel mi može netko opisati situaciju sada, u vezi PLAZMA vs LCD. Jel se što promjenilo od pisanja ovog gore tuta. I koliko minimalno para treba izdvojiti za poštenu PLAZMA7LCD televiziju. Hvala

mrxa1 sub 11.6.2011 22:17
Ergo kaže...

Pozdrav. Jel mi može netko opisati situaciju sada, u vezi PLAZMA vs LCD. Jel se što promjenilo od pisanja ovog gore tuta. I koliko minimalno para treba izdvojiti za poštenu PLAZMA7LCD televiziju. Hvala

 

Sve zavisi što ti smatraš pod poštenim...funkcije poput full hd-a, snimanja hdd, internet i slično ili hd ready, usb za fotke i tako...

Ako je ono prvo, plazma od 107cm je oko 7 000kn a takav lcd je oko 4500-5000kn.

 

prosjek (dakle hd ready, usb eventualno za filmove) sa pristojnim brojem spojeva (scart,hdmi,componentni) je 3700kn za plazmu a oko 3500-4000kn za lcd.

pričam u dijagonali 107 jer plazmi trenutno ima najmanje u tim veličinama.