Damn, i onda smo kao napredna civilizacija.

sitniji problem je u tome što skoro sve dijelove valja postaviti istodobno, inače ... jure radić 

Možda problema uopće nebi bilo kad bi postojao načina da se svi dijelovi postavljaju jedan po jedan... nešto kao gradnja u tehnici suhozida...

Da, neobično zvuči da je Leonardo prije 500 godina izmislio tako nešto, ali znanstvenici kažu da je on bio jedan od 10 najinteligentnijih ljudi koji su ikad kročili Zemljom, pa onda možda i nije teško povjerovati da je to mogao smisliti. Veći problem mu je predstavljala loša tehnologija tog doba.

moram primijetiti kako je most dizajnom vrlo lijep i rekao bih moderan, bilo bi lijepo kad bi ga netko stvarno i izgradio, opet ne kontam se u raznorazne uporabne dozvole i svu ostalu praksu kod izgradnje takvih objekata...

Uvau... Stručnjaci i znanstvenici sa MIT su morali dokazat da geometrija luka može stajati... Uvau... Čista glupost i trošenje vremena. Ono što su tu znanstvenici dokazali, djeca u prvom razredu tehničkih škola (građevina, arhitektura) znaju. Jedini "trik" i "magija" je u tome da mora biti neparan broj blokova. Je li to za da vincijevo vrijeme bilo revolucionarno, vjerojatno, danas, baš i ne. Jedino je pitanje sila, odnosno čvrstoće materijala...

Jure radic je jedan od najznacajnijih hrvatskih graditelja. Za vrijeme zivota nije bio cijenjen (van strucnih krugova) bila bi steta da se to nastavi i posthumno

Oni strukovno obrazovaniji ce znati da nije moguće linearno povećavati dimezije nosača i dobiti jednaku nosivost. U prijevodu, dimenzije daske koja promošćuje rupu od jednog metra nije moguće povećati 10 puta i zaključiti da će ona premošćivati raspon od 10 metara.

Obzirom na "duljinu" samog projekta, ovo me podsjeća kada se radi volta u nekom zidu, imaš potporanj i slaži ! 

Jedino je pitanje, kolika je masa pojedinog elementa, ukupna masa mosta, koliko bi snažan potporanj morao biti onda?! 

zanima me i zašto da vinci nije prošao na "natječaju" javne nabave: ili bajazid ("baja"/"idemo delati") II nije imal love (teško povjerovati) ili mu ninja kornjača leonardo nije htio dati bandićevinu od (najmanje) 10%, što povćanjem cijene radova, što iz svojeg džepa. 

https://www.youtube.com/watch?v=6eMR6cnDa20

 1. Luk je prilično pljosnat, što je moglo izazvati sumnju u njegovu nosivost.

 2. Da je izgrađen, do dan danas bi ostao najduži čisto kameni most sa jednim lukom ikada podignut, što je opet moglo probuditi skepsu kod osobe koja treba da odobri i finansira jedan takav projekat.

 3. Izgradnja bi podrazumevala i podizanje drvene konstrukcije koja bi držala nezavršeni most, a ta konstrukcija bi sama premošćivala (i oslanjala se na potpore koji bi stajali u) skoro 300m mora.

Uzgred, koliko sam uspeo da iščačkam, nije bilo bio u pitanju baš klasičan javni konkurs (iako jeste postojala namera sultana da se most izgradi), već je Leonardo u to vreme bio bez posla i poslao je predlog sultanu šta bi sve mogao da mu ponudi ukoliko bi bio primljen u njegovu službu. U pismu koje je poslao sultanu, ponudio je četiri stvari: vetrenjače, hidrauličke pumpe, ovaj most i viseći most preko Bosfora (2km). Od te 4 stvari, prve dve verovatno nisu bile preterano zadivljujuće (na istoku je vetrenjača bilo i mnogo ranije), problem nosivosti paraboličkog luka je matematički rešen tek u XIX veku, tako da je oko 1500. godine ideja bila prilično sumnjiva, a viseći most preko Bosfora je sa tadašnjim materijalima verovatno bio potpuno neizvodljiv. Nije dobio posao. Kada se sve sabere, to što su Turci samo arhivirali Leonardovo pismo deluje kao prilično trezvena odluka.

Inače, prvi most preko tog dela Zlatnog roga je podignut tek u XIX veku. Pre toga, postojao je most još iz doba Justinijana, ali je on izgrađen na užem delu, nešto dalje od centra.

Svako zna da nije problem sagraditi most, ma kako velik bio, nego pristupne ceste. Zato se one završe tek godinu-dvije nakon završetka mosta.

Koliko vidim, cijela se priča svodi na to je li mouguće napraviti tako veliki luk. Jasno je, lučni su mostovi, kao i lučni svodovi, bili uobičajeni u Leonardovo vrijeme (v. npr. stari most u Mostaru). Kod takvih mostova, kao i općenito lučne gradnje, problem je kompenzacija horizontalne sile koja se u lukovima stvara. Što bi se dakle nalalazilo na početku i kraju mosta? To je najveći problem. Kakav bi to jaki potporanj morao biti a da se most ne sruši?

 Pa moze ili ne moze?

Pitanje nije može li se ili ne može nego kako se može. Može li se izgraditi (gotička) katedrala s lukovima? Može, samo je ponekad pritisak na lukove i od lukova bio tako velik da ga zidovi crkve nisu mogli izdržati. Onda su, da bi ojačali katedralu stali graditi uz katedralu jednu, pa još jednu kuću. Ovdje mi se čini da je bio presudan svršetak mosta u obliku pomoćnog kuka s potpornjem. Tako se pritisak luka proširio na mnogo veću površinu, pa most nije morao imati nemoguće velik temelj. Taj problem kod lučne gradnje vidimo kod starih svodova kod kojih se rasponi ojačavaju željezom (žicom ispod svoda).