Ajar ned 16.6.2019 10:28

svojedobno sam za jednu (tada) našu firmu nabavljao staklenu ambalažu. bio sam, neposredno nakon remonta (= ponovne izgradnje) u peći za staklo u straži. azbestno odijelo i sekundu-dvije. čudesan doživljaj. kao da si u vulkanu. u tvornici stakla u puli bila je jednom umjetnička kolonija žena i ostavila je na desetke staklenih pimpeka. u hrpelju (mislim da ih više nema) sam se okušao u puhanju stakla i shvatio koliko je to naporno i koja je vještina i snaga za to potrebna. ne čudi me da se gotovo nitko time više ne želi baviti (škole za to nema - moraš učiti on the face of the place), jer lova nije neka. doma još ponekad kuham u staklenim pyrexima (maznuo davno u školi koja se sad zove v. prelog). no slažem se: staklo je čudo jedno. 

mac92 ned 16.6.2019 11:29

V. Prelog pretpostavljam Čakovec, a sad ili si bio u Straži za vrijeme juge ili nakon što ju je kupio Švicarac te se sad naziva Vetropack Straža (Hum na Sutli). Inače i slovenci imaju staklarnu (Steklarna Rogaška) relativno blizu ove naše i znam da je dosta učenika iz Hr upisalo školu u Rogaškoj Slatini za staklopuhača jer slovenci stipendiraju. 

Ajar ned 16.6.2019 12:04
mac92 kaže...

V. Prelog pretpostavljam Čakovec, a sad ili si bio u Straži za vrijeme juge ili nakon što ju je kupio Švicarac te se sad naziva Vetropack Straža (Hum na Sutli). Inače i slovenci imaju staklarnu (Steklarna Rogaška) relativno blizu ove naše i znam da je dosta učenika iz Hr upisalo školu u Rogaškoj Slatini za staklopuhača jer slovenci stipendiraju. 

 u zg je ta škola (bivša kemijska), a to je bilo za juge, da. neposedno pred rat. obišao sam sve tvornice stakla po hr i slo + dvaput bio u tvornici staklenih cijevi (za ampule) pokraj pise. imaju (imali su?) kranjci i steklarnu u hrastniku. tam te ne vode na klopu kad dođeš. no poanta peći za taljenje stakla je u tome da se ne gasi zapravo nikad jer ako je ugasiš, sve se stvrdne i mora se srušiti i ponovo graditi (to je taj "remont") od šamotne opeke. takve se kapacitete mora i stalno koristiti jer nema "pauze" ili rada "u leru". zajebano. i nema veze s time obrađuje li se tekuće staklo strojno ili "ručno" (puhanjem). 

tkeser ned 16.6.2019 12:15

Čak bi i uvaženi profesori morali s vremena na vrijeme proučiti suvremenije izvore informacija pa možda revidirati vlastite članke:

 

"Teče" li staklo - NE, NIKAKO:

 

Corning - najveći svjetski proizvođač stakla:

https://www.cmog.org/article/does-glass-flow

 

Scientific American:

https://www.scientificamerican.com/article/fact-fiction-glass-liquid/

 

MIT School of Engineering:

https://engineering.mit.edu/engage/ask-an-engineer/how-does-glass-change-over-time/

 

Vražji Gizmodo:

https://io9.gizmodo.com/the-glass-is-a-liquid-myth-has-finally-been-destroyed-496190894

 

 

 

danen ned 16.6.2019 12:19

Nekoć je staklarski zanat bio svakidašnja pojava. Još i danas kemičari uče kako da si izrade jednostavan stakleni pribor (savinu cijev, naprave kapalicu, izvuku kapilaru), no nekoć su se tim znanjem obilno služili. Uz svaki je kemijski laboratorij bio zaposlen staklopuhač koji je izrađivao, prilagođaao i popravljao kemijski pribor. A što je tek bilo prije? Najveći kemičar prve polovice 19. stoljeća, J. J. Berzelius sam si je izrađivao pribor za svoje eksperimente. Gdje je sve to nestalo? Danas mladi ni ne znaju što je "kristal", kristalno staklo - nikad čuli zat to (sam sam se u to uvjerio). Očito industrija radi svoje, sa svojim automatima za obradu stakla. Staklo više nije luksuzna roba, ni u kojem obliku.

markoBT ned 16.6.2019 13:04

Zanatsko puhanje stakla ne odumire zato jer je to težak, a je, posao, nego zato što to automati brže i bolje rade. Uostalom vrhunski sport, fizički najnapornije zanimanje kojim se ljudi bave, ne odumire. Dapoče.

 

A što se tiče puhanja stakla, time se danas bave samo umjetnici, oni čisti i oni primjenjeni. Tu automati puno ne pomažu.  

mac92 ned 16.6.2019 15:36

Ima stvari koje se rade automatizacijom u proizvodnji stakla i stvari koje radiš ručno. Manje više takve firme su se specijalizirale za jednu od tih dvije stvari. Npr. Vetropack straža radi boce automatizacijom, ne rade ništa "ručno" u smislu puhanja stakla te rade boce za colu, piva i slično. Drugo primjer Steklarna Rogaška ( udaljena manje od 10km) radi manje više sve "ručno" u smislu puhanja stakla i rade sa skupim kristalom. Taj njihov ručni rad je skup, a opet ima svoje kupce i firma normalno funkcionira. Ovo što je netko vidio "umjetnike" koji u slobodno vrijeme se igraju staklom je drugačija stvar od proizvodnje puhanog stakla u Rogaški.

Spiridon ned 16.6.2019 16:54

Uglavnom, metalno staklo bi moglo biti pogodno za izradu predmeta koje ne bi trebalo previše farbati radi zaštite (samo zbog estetike) ? Ili postoje limiti za taj materijal pa npr. nije pogodno za izradu automobila?

danen ned 16.6.2019 17:16

Ne vidim limite u upotrebi metalnog stakla, tj. ni po čemu ono ne bi bilo inferiorno običnim metalima. Problem je njegova skupoća (vidite od kojih se metala pravi!). Komplicirano ga je i proizvoditi jer se talina mora naglo, tekućim dušikom, ohladiti. Možda bi ga najlakše bilo opisati usporedbom ahata i stakla.

markoBT ned 16.6.2019 18:03
mac92 kaže...

...

 

Ovo što je netko vidio "umjetnike" koji u slobodno vrijeme se igraju staklom je drugačija stvar od proizvodnje puhanog stakla u Rogaški.

Puhači stakla u Rogaškoj možda nisu umjetnici, ali zato jesu oni koji su dizajnirali ono što su oni napuhali. To se inače zove primjenjena umjetnost, dakle ima neku uporabnu vrijednost, iako je najveća vrijednost da lijepo izgleda i da automati ne mogu napuhat na tisuće istih takvih.

mac92 ned 16.6.2019 20:14
markoBT kaže...
mac92 kaže...

...

 

Ovo što je netko vidio "umjetnike" koji u slobodno vrijeme se igraju staklom je drugačija stvar od proizvodnje puhanog stakla u Rogaški.

Puhači stakla u Rogaškoj možda nisu umjetnici, ali zato jesu oni koji su dizajnirali ono što su oni napuhali. To se inače zove primjenjena umjetnost, dakle ima neku uporabnu vrijednost, iako je najveća vrijednost da lijepo izgleda i da automati ne mogu napuhat na tisuće istih takvih.

Ne kužim kako netko drugi može dizajnirat nešto što puhač radi od nule. Puhači stakla rade po "određenim" nacrtima i naravno svaki njihov "proizvod" nije 100% isti, te ide dalje na obradu. Praktički ti možeš to automatizirati tu prozvodnju npr. čaša (potreban kalup) da izgleda isto kao i ova "ručna" al takve stvari se mogu i prepoznat i laboratorijski utvrdit.

danen ned 16.6.2019 21:13

Pitate što staklu daje prozirnost? Nije problem prozornost (bezbojnost) nego neprozirnost. U neprozirnim tvarima dolazi do apsorpcije svjetlosti. Staklo ima takvu strukturu da apsorbira u UV, a ne u vidljivom području svjetla. Inače, vidljivo i UV zračenje izaziva elektronske prijelaze, a infracrveno vibracije molekula. Stoga je recimo voda neprozirna za infracrveno zračenje, dok soli (NaCl, KBr) nisu. Odgovor zašto ova ili ona tvar apsorbira ili ne apsorbira neko elektromagnetsko zračenje može se objasniti, no ne u nekoliko riječi - iz apsorpcije zračenja određuje se struktura molekula.

syncmaster245b pon 17.6.2019 01:47

A majka mu stara, nije vrag da na forumu geekova nitko se nije sjetio i bacio referencu na Star Trek, Scottyija i njegovog alumijskog stakla.

 

To je bila prva stvar na sto sam pomislio nakon sto sam procitao naslov clanka.

 

Uglavnom, jos jedna recka na listi Star Trekovog  SF-a koja se pretvara u stvarnost.

Dundalo uto 25.6.2019 00:06

Ovako je metalno staklo kao nešto revolucionarno s obzirom da mu je čvrstoća (pretpostavljam da su mislili na maksimalnu vlačnu čvrstoću) veća nekih 10-15 puta od običnog konstrukcijskog čelika. Pretpostavljam da metalnom staklu značajno opada čvrstoća kada je opterećen na torziju i da ga muči velik krhkost. Bilo bi zanimljivo da su znanstvenici dali još poneku brojku kao što su modul smičnosti, maksimalna elongacija i da su napisali točnu proceduru kojom su mjerili čvrstoću.
U svakom slučaju velika pohvala za ovakvo otkriće.