Kod punjenja mobitela s par Wh energije, ekipa priča o gubicima, a sad od jednom žele puniti auto s par desetaka kWh!?

Nema puno gubitaka ako se površine dodiruju, tj kao na npr nokiama koje se pune bežično. GM EV1 je ima bežični konektor za punjenje.  Sumnjam da u ovo slučaju energija putuje kroz dosta zraka, vjerojatno se te dvije podloge skoro dotaknu. Zato su napravili tako veliku, da može biti malo zračnog prostora, ali opet ne puno.

U najboljem slučaju bežični prijenos energije uzokuje dodatnih 15% gubitaka. Zato što je uključen još jedan DC/AC pretvarač, transformator, AC/DC pretvarač. Kako god okreneš.

S bežičnim punjenjem električni automobil postaje veći zagađivač od benzinca

Možda su izbjegli dodatnu pretvorbu tako da u stanici imaš AC/DC/AC, a onda u auto AC/DC i to je to. Ne bi me čudilo da je takav sustav.

Ali načelno se slažem, šta fali kabelu, jako nespretno

E da, EU zabranjuje saugere jace od 1600 radi potrosnje koji rade malo vremena, a bezzicno punjenje ne!?
BTW, bezzicno punjenje koristi izmjenicnu struju, reda kHz, koja stvara promjenjivo magnetsko polje koje pak inducira izmjenicnu struju. Gubici rastu sa kvadratom utaljenost i udaljenoscu (kutem) od osi. Kod mobitela povrsina max punjenja je nekoliko cm tako da se auto mora jako dobro naciljat ili nista od punjenja.
Smijesno kada se na jednoj strani spara na ustedama reda W, a tu se razbacuje.
Da, da ne zaboravim. Koliko je telefon sa bezzicnim punjenjem tezi? Prebacimo na auto pa dodajmo tezinu akua...

Dakle:

230 VAC > gretz 320 VDC > primarni full bridge koji stvara bežično AC polje > u autu ispravljač (može i aktivni) koji stvara i regulira DC za punjenje.

Inače slažem se, treba uštediti svaki % energije. Ste znali da je u prosjeku punjač najneefiksniji dio el. vozila? (naravno od kritičnih dijelova kroz koje prolazi pogonska energija, punjač, baterije, kontroler, motor, prijenos)

Pa o tome i govorim, ovaj DC/AC/DC zamjenjuje kabel te ozrokuje dodatne gubitke od minimalno 15%

Kako se uopce ta efikasnost dobije sa autima?

Ne prenosi se istosmjerna, tako je.

Međutim, zbog veličine i efikasnosti bežičnog prijenosa, naizmjenična struja iz mreže se prvo ispravlja, prolazi kroz visokofrekventni pretvarač gdje nastaju dodatni gubici, a potom se inducirana visokofrekventna struja ponovo ispravlja i regulira da bi mogla puniti akumulator. Sve to da bi lijena baba napravila dva koraka i uštekala kabel...

Kad govorimo o efikasnosti električnih automobila uvijek treba imati u vidu miks generacije na pojedinom području. Većina struje koja se danas proizvodi dolazi iz termoelektrana koje pogone fosilna goriva - SAD 60%, Njemačka 80-90%. Mi smo u nešto boljoj poziciji - oko 40%, 20% nuklearka, ostatak iz hidro.

Zakomplicirajmo dalje - to ovisi o dobu dana i opterećenju - hidrocentrale i plinske pokrivaju varijabilni dio, a nuklearke i termoelektrane na ugljen su bazne te rade non-stop pa tako i po noći kada se ovi automobili obično pune.

Sad dolazi zanimljivi dio - prosječna efikasnost zapadnih termoelektrana je 40%, transmisija pojede minimalno 7% od ovih 40 i tako do tvoje utičnice stigne 37% ili manje. Punjač, gubici u akumulatoru i na kraju do motora stigne manje od 30%. Tesla, a bogme i Leaf, troše minimalno 20 kWh na 100km. Sa nemogućih 40% efikasnosti, to znači da termocentrala treba skuriti 50kWh u fosilnom gorivu, što je 5,6 litara benzina. Da, Leaf kao malo tandrkalo s nemoguće malim dometom i najboljim mogućim motorom i akumulatorom ima potrošnju ekvivalent 5,5 litara benzina ako se puni iz termocentrale. Čak i ako pola dolazi iz FN panela, to je još uvijek skoro tri litre što citroen slične veličine postiže običnim dizelom. Sada na to dodaj ovih 15% gubitaka na bežičnom punjaču što ti dodaje 40% potrošnje primarne energije i gdje smo onda? Reći ću ti - na 8 fraking litara!!!! Zato je svaki ovaj postotak iznimno važan.

Pa kako je moguće da Tesla tako agresivno reklamira visoke MPG brojke, pitanje je. Električni pogon zaobilazi jednu strašno neugodnu manu motora s unutarnjim sagorijevanjem - oni imaju iznimno velike unutarnje gubitke. Čak i kad se vrti bez goriva (cut-off), motor troši nekoliko do nekoliko desetaka konjskih snaga. Zato na nizbrdici možemo kočiti motorom. Kada bi ga mogli zavrtiti samo za vrijeme ubrzavanja, a ostatak vremena se kotrljati s ugašenim motorom, bio bi ukupno efikasniji od bilo koje Tesle. I tu sad uskaču hibridi - najbolje iz oba svijeta.

Trend proizvodnje struje u EU, nafte jedva da vise ima u proizvodnji struje. Ugljen takodjer pada, a ako si mislio voziti se na plin, njega i danas ima svuda pa se jedva koristi: http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/electricity-production-by-fuel-1/electricity-production-by-fuel-assessment-1

Podaci su ti relativno stari, ali stvari moraš gledati iz jednog drugog kuta. Za cijelu EU udio obnovljivih izvora je jedva 20%. Daljnjih 28% dolazi iz nuklearki, a sve ostalo je iz fosilnih goriva, dakle nešto više od polovice tako da sve što sam napisao stoji i dalje.

Njemačku spominjem iz jednog drugog razloga - a to je paradoks do kojeg je dovelo njihovo enormno ulaganje u fotonaponske panele. Naime, proizvodnja struje iz ugljena, najprljavijeg mogućeg energenta stalno RASTE. Samo za primjer: http://www.ise.fraunhofer.de/en/downloads-englisch/pdf-files-englisch/news/electricity-production-from-solar-and-wind-in-germany-in-2013.pdf, vrlo svježi podaci. Možeš vidjeti da im je više od polovice proizveden struje u prošloj godini došlo iz ugljena!!

Zašto? Proizvodnja iz FN panela je strahovito nestabilna, pisao sam o tome već, pa su znali u momentima imati više struje nego što mogu potrošiti zbog čega dolazi do nestabilnosti mreže. Poljaci, kojima izvoze struju, su morali ugrađivati vrlo skupe sustave za stabilizaciju napona, baš kao i masa industrijalaca kojima i najmanji udari resetiraju proizvodne linije, robote i drugu opremu. U isto vrijeme, zbog nestabilnosti i varijabilnosti generacije iz FN panela moraju imati rezervni kapacitet na mreži, online, spreman 0/24/365. Jedno vrijeme su tome služile reverzibilne hidroelektrane, ali nemaju dovoljan kapacitet pa su koristili plin. Kako je plin znatno skuplji takvi su propali ili još propadaju, a vasnici elektrana na ugljen, koje su ionako stalno online jer su to bazne elektrane, su se dosjetili i prilagodili kotlove tako da mogu lakše i brže varirati snagu pa one pokrivaju sve ono što su radile druge, čišće trehnologije.

Na kraju - više sunca, više ugljena. Više zagađenja, skuplja struja. Paradoks do kojeg je dovelo političko umjesto znantsveno utemeljenog djelovanja

Ne pretvaram se da sam stručnjak za politiku kontrole emisije stakleničkih plinova i to uopće nije tema.

Činjenica je, nesporna, što i sam potvrđuješ, da koriste jako puno ugljena u proizvodnji el. energije i da potrošnja raste. Ako zbilja misliš da će EU nagaziti 19 država koje su trenutno prekoračile kvote u momentu dok opskrba plinom iz Rusije visi o tankoj niti, a cijena mu raste, naivniji si nego što izgledaš. To se NEĆE dogoditi.

A da se vratimo na temu, vidjeli smo da više od polovice el. energije dolazi iz fosilnih goriva što je dovoljno da el. automobile izbaci iz kalkulacija za smanjenje potrošnje fosilnih goriva i s tim povezanih emisija stakleničkih plinova i drugih zagađivača.

To ćemo još vidjeti je li neće, Britaniju su već nagazili. 60% od tih fosilnih goriva o kojima ti pričaš je ugljen, zar ćeš ugljen trpati u auto? Od 40% ostalih, 35% je plin koji se i danas može koristiti u autima pa se očito ne koristi. Samo 3% ukupne proizvodnje el. energije u EU je iz nafte.

Ako misliš da sam protivnik el. automobila - nisam, naprotiv. Jednom kad zanemariš nabavnu cijenu, vrlo su ekonomični za krajnjeg korisnika a o ugodi vožnje da ne govorim. Ali ekonomični su samo zato što na struju država ne nabija porez, trošarine i cestarine kao na dizel, čak i kad taj isti dizel kuri u elektrani da bi napunio akumulator. Sveukupno, obzirom od kud ta struja dolazi planet ni mi nismo ništa bolje. To je ta šira slika koju gledam i u kojoj električni automobili *trenutno* nemaju mjesta i ne bi ga trebali ni imati. Manje ćemo fosilnih goriva trošiti, jeftinija vozila imati ako se nastavi trend hibridizacije i usavršavanja postojećih tehnologija. To je stanje takvo sada i ostat će još 20-30 godina iz dva osnovna razloga:

a) na strani potrošnje - el. automobil je već sada toliko učinkovit - cca 80% da je maksimalno moguće postići još 20%, a to samo teoretski. Nešto malo na aerodinamici, gumama što pak smanjuje sigurnost... Prema tome, el. automobili neće trošiti ništa manje nego što sada troše.

b) na strani generacije - primarni izvor energije su fosilna goriva, nuklearke i obnovljivi izvori. Tu se  ništa neće promijeniti preko noći - nuklearke su politički otpisane, a obnovljivi izvori pate od mnogih, ne samo dječjih, bolesti tako da se samo događa transfer mjesta zagađenja iz miliona pojedinačnih vozila u nekoliko velikih centrala u kojima je gotovo nemoguće postići efekte kakvi se postižu jednostavnom hibridizacijom i usavršavanjem motora s unutarnjim izgaranjem

U otprilike 1,5 generaciji, obzirom na postavljene ciljeve EU za 2020. godinu, potrošnja u transportu se može smanjiti znatno. To je po meni optimalan put, proizvođači su se uvijek vadili na velike troškove, a svaki put kada su bili pritisnuti u zadnjih 5 generacija primjene euro normi proizveli su štedljivije i snažnije automobile po sve manjoj cijeni. Vjerovao ili ne, golf 7 košta manje od dvojke, kada se uračuna inflacija.