učo sri 2.12.2020 13:38

Velika šteta za tako vrijedan instrument, znanstvenici su ostali prikraćeni za mogućnosti koje je ovaj radioteleskop imao. Tko će primiti signale nazad, kao odgovor na signale poslane s Areciba? Nadam se da će na istom mjestu sagraditi Arecibo 2, novi radioteleskop. # Encoding: I meni.

Renesis sri 2.12.2020 19:24
nCh! kaže...

Kinezi, s puno većim i modernijim teleskopom.

https://en.wikipedia.org/wiki/Five-hundred-meter_Aperture_Spherical_Telescope

Bez obzira na to, prava šteta. Trebalo je adresirati te probleme dok se još moglo.

 Ako pogledas usporedbu u linkanom clanku malo nize s Arecibom, vidjet ces da je npr. u nekim stvarima Arecibo i dalje bio bolji, premda je bio manji.

Pogotovo bitna stvar je da je mogao radit kao radar s aktivnim pulsevima sto FAST ne moze.

Nefil sri 2.12.2020 19:27
učo kaže...

Velika šteta za tako vrijedan instrument, znanstvenici su ostali prikraćeni za mogućnosti koje je ovaj radioteleskop imao. Tko će primiti signale nazad, kao odgovor na signale poslane s Areciba? Nadam se da će na istom mjestu sagraditi Arecibo 2, novi radioteleskop. # Encoding: I meni.

Ma nema brige. Ima se, meže se 

https://www.jutarnji.hr/life/znanost/kinezi-instalirali-najveci-teleskop-na-planetu-zelimo-naci-vanzemaljce-4492049

T700 sri 2.12.2020 20:03
CalvinRi kaže...

Piše da je taj kineski teleskop koštao $180 miliona dolara. 

 

Pa fuck, jedan F22 košta $150 miliona, bez cijene razvoja. Toliko o ulaganju u znanost vs u vojsku.

 

 uzmi u obzir da su kinezi jeftina radna snaga, da su oni radili F22 po tim specifikacijama itd onda bi sigurno to odradili daleko jeftinije. Ne proizvodi se večina robe u Kini bez razloga. 

 

CalvinRi sri 2.12.2020 20:07

Stoji. I američki teleskop bi koštao vjv $500 miliona. Al svejedno, gorak okus mi ostavlja ta činjenica da u situaciji gdje možeš imat 100 aviona, ili možeš imat 95 aviona i najbolji teleskop na svijetu odlučuje za varijantu A

Stric_Jura sri 2.12.2020 21:25
T700 kaže...
CalvinRi kaže...

Piše da je taj kineski teleskop koštao $180 miliona dolara. 

 

Pa fuck, jedan F22 košta $150 miliona, bez cijene razvoja. Toliko o ulaganju u znanost vs u vojsku.

 

 uzmi u obzir da su kinezi jeftina radna snaga, da su oni radili F22 po tim specifikacijama itd onda bi sigurno to odradili daleko jeftinije. Ne proizvodi se večina robe u Kini bez razloga. 

 

 Izbij si to iz glčave, osobito da su oni koji rade high-tech jeftini... MI smo jeftini, Kinezi više ne...

hrx sri 2.12.2020 22:05
Renesis kaže...
nCh! kaže...

Kinezi, s puno većim i modernijim teleskopom.

https://en.wikipedia.org/wiki/Five-hundred-meter_Aperture_Spherical_Telescope

Bez obzira na to, prava šteta. Trebalo je adresirati te probleme dok se još moglo.

 Ako pogledas usporedbu u linkanom clanku malo nize s Arecibom, vidjet ces da je npr. u nekim stvarima Arecibo i dalje bio bolji, premda je bio manji.

Pogotovo bitna stvar je da je mogao radit kao radar s aktivnim pulsevima sto FAST ne moze.

Arecibo je dovršen 1963. i koštao je 9,3 milijuna tadašnjih dolara, odnosno 71 milijun današnjih dolara. Financirala ga je ARPA - Advanced Research Projects Agency - američkog Ministarstva obrane, na prijedlog Sveučilišta Cornell.

 

Izvorna namjena je bilo Cornellovo provođenje istraživanja ionosfere putem UHF radara - zapravo je Arecibo i zamišljen kao velika i snažna radarska instalacija. Budući da je vrlo skupo graditi instrument za samo jednu namjenu, misiji je ubrzo pridodana radarska astronomija, a ARPA u priču ulazi kroz Project Defender - razvoj zaštite od napada balističkim projektilima s nuklearnim glavama. Tada se vjerovalo da bi nuklearne bojeve glave mogle imati različit signal u odnosu na glave-mamce kada ulaze u atmosferu - plan je bio upotreba Areciba za prikupljanje općenitih podataka o ionosferi koje bi koristile u istraživanju mogu li se glave i mamci razlikovati pri ulasku u atmosferu (odgovor: ne, ne mogu se razlikovati na taj način).

 

U početku, radio astronomija nije bila od neke posebne važnosti za Arecibo (kao što sam naveo, zamišljen je primarno za ionosferska istraživanja - samo ime je to odavalo: Arecibo Ionospheric Observatory), ali za manje od godinu dana od puštanja u pogon, to se promijenilo i radio astronomija je dobila jednaku važnost kao i radarska astronomija. Izuzetno brzo je radio astronomija preuzela primat - u razdoblju od prosinca 1965. do rujna 1969., radarska astronomija je dobila 9 posto vremena opservatorija, ionosferska istraživanja oko 30 posto, a radio astronomija oko 50 posto vremena.

T700 čet 3.12.2020 07:41

Ako budu opet radili teleskote ovakvih tipova onda sigurno moraju odrediti vremenski rok za održavanje.  Sajla očito ima svoj vijek trajanja.  Ovo je moglo biti i daleko jeftinije da su redovito održavali, mjenjali sajle itd.