Svako par godina izađe članak o nekoj studiji koja pobije onu prethodnu, kao npr. maslo - margarin, svinjska mast - ulje, umjetni šećer - pravi, itd. Ali, ako je zdravlje u pitanju, idem po 2L Coca Cole Zero...

a kak se u tu basnu o škampima i jastozima uklapaju stevia i cukervaser? 

Kaj je je, Cola super djeluje na želudac. Vratio sam se s dužeg puta po Rusiji i Mongoliji gdje sam imao prilike jesti sve i svašta. Kad god je želudac bio uzrujan, popio Colu i praktički odmah sve ok.

Vratimo Colu u ljekarne! Cola na recept!

A koji su to umjetni zasladivaci bili u studiji, jer ih ima puno koji se koriste i ne mogu svi djelovat na isti nacin.

I jel bila paralelno studija s ljudima koji ne konzumiraju nikakva zasladena pica?

Jesu oni imali veci rizik od ovih umjetno zasladenih ili je rizik bio drasticno manji.

znači sad će ispast da je aspartam jako zdrav 

Nema linka ni na jednu studiju, pa vjerujemo autoru članka na njegovu riječ ili interpretaciju. Časna pionirska, majke mi i slične šeme za malu djecu.

Medicnske studije su postale već zloglasne po skandalima i spornim tvrdnjama, a koje niko ne može ponoviti.

Ova je jedna od tih.

Koliko natprosječno inteligentna treba biti osoba da iz članka uzme tri bazične odrednice (PLOS One + Charles S. Fuchs + Yale Cancer Center), stavi ih u Google i dobije... čekaj samo malo... OPAAA!... za 0.44 sekunde oko 18.200 rezultata, od kojih je svih prvih deset direktan link na istraživanje, dapače na full text izdanje cijele studije objavljene 19.07.2018 (dakle prije dva dana)...?

Nekome je to očito ekstremno nedokučiv mentalni napor, pa je u tom slučaju - balkanoidno primitivno - jednostavnije za svaki slučaj pljunuti na autora popularnomedicinski intoniranog teksta na informatičkom portalu, umjesto argumentirano i stručno nasrnuti na originalne autore studije i relevantnim činjenicama pobiti njihove zloglasne i skandalozne tvrdnje.

Nekome su - čini se - i "šeme za malu djecu" previsoko postavljena ljestvica za uspostavljanje civilizirane, argumentirane komunikacije  :-)

U svakom slučaju, i dalje nebum riskiral.

Ja pijem samo ono kaj je hmeljnim i jačmenim sladom zaslađeno (može i pšeničnim).

I, naravno, povremeno raznorazne produkte fermentacije raznoraznih voćki, gomolja, kukuruza itd. 😊

 P.S. samo vodu čim dalje od mene.

(da je voda dobra žabe bi imale sto kila....)

Brzo si došao od umjetnih sladila do alkoholizma....

Nisam brzo, treniram godinama 😂 (šalim se, popijem maksimum tri pive kroz cijeli dan, više osvježenja radi dok nekaj delam, ak ne delam ništa ne pijem, samo vodu).

Tu nekima i jest najsladje...

Ne treba pretjerivati ni u čemu. Tako se mogu izbjeći brojni problemi. Nećeš oboliti ako popiješ jednu Coca Colu od 2,5 deci, ali ako popiješ 2L u jednom danu ili više od toga, onda bi u nekon razdoblju mogao imati problema, ako s ničim drugim, s crijevnom florom. Na etiketi Coca Cole negdje piše da nije preporučljivo popiti više od 2L dnevno. Sada ta poruka glasi malo drugačije ali količina jednaka.

A očito je potreban ogroman fizički i psihički napor za staviti linkove u članak 

 Bugovci očito imaju dobra kvartalna izvješća kad plaćaju ovakve honorare. Vjerojatno cca 150€ mjesečno za prepisivanje xy studija o xy glupostima.  Zaguglaj crveno meso + krmad + debelo crijevo i imaš 800 studija... Prepišeš, pomučiš se makar linkat i još te plate.

Karcinom je u porastu ali srećom imamo Coca Colu koja sve to izliječi..

Par osnovnih podataka: rak debelog crijeva pojavljuje se oko 70-e godine starosti, povezan je s dijabetesom a vlasnici istog obično ne dožive te godine iz prvog razloga, dosta često. Dijabetičar s rakom debelog crijeva koji prestane gutati šećer prolazi bolje? No shit, Sherlock. Još su im i platili za to?

https://youtu.be/klOXYiH1xjE

 Nije to dobro, po ovim sparinama ja dvije maksimalno (plastike od 2l)

Ustvari ne mjerim to po litraži nego po vraćenoj pet ambalaži. (Mali si je ovaj tjedan kupio dva King sladoleda.)

Slažem se.

A meni uvijek najteže sjedne prva piva...

.... iz druge gajbe 

😁

A katedrale sam prestao i brojat, baš bum vidjel kad punica odfura ambalažu jel se bude nabrojalo 100 kuna samo od limenki i plastičnih  (zadnjih mjesec i pol dana).

A ti se malo više potrudi, da mali skupi i za neki romobil 😁

Kad čitam ovakav članak, onda se podrazumijeva link na orginalnu studiju.

Takav je običaj kod normalnih znanstvenih članaka ili portala, ali ovdje se to redovito izbjegava (čast izuzecima).

Evo uobičajeni znanstveni članci na Ars Technici (a koju BUG redakcija pokušava kopirati):

https://arstechnica.com/science/2018/07/researchers-treat-lung-infections-in-mice-with-bacteria-killing-viruses/

https://arstechnica.com/science/2018/07/ecuadors-cloud-forests-hide-a-tragic-history/

Na kraju redovito ide DOI link.

Dakle dragi znanstvenici u čemu je vaš problem?

Nije vas volja? Malo vas plaćaju? Zabranjeno vam je?

Nešto četvrto?

Meni napitci s umjetnim sladilima dobro djeluju na potenciju a čini mi se da mi je malo i narastao od kad ih pijem.

Ozbiljno nije zajebancija!

ovako ne moraš guglati.

Nakon čitanja cijelog članka, mogu reći da autori propuštaju skromno zaključiti da je moguće objašnjenje rasta preživljavanja s porastom konsumpcije umjetno zaslađenih napitaka u tome da se time oslobađa kalorijski prostor koji zauzima možebitno zdrava "normalna" hrana. Svi zaboravljamo da su voće i povrće "paketići" koji u sebi sadrže vodu, ugljikohidrate, proteine i masti koji donose kalorije, ali i određenu količinu nutritivno vrijednih tvari od kojih neki imaju i antikancerogenu ulogu (recimo kvercetin iz luka: nije vitamin, ili opet sumporni spojevi u kelju i kupusu). Teško je to sve pratiti, ali je onda jednostavnije brojati porcije umjetno zaslađenih pića. Čini mi se još jedna nepotrebna studija, trošak vremena i sredstava.

Citat iz zaključka članka: "In sum, this prospective study of patients with stage III colon cancer, embedded in a randomized clinical trial, suggests improved patient outcome with increased consumption of artificially sweetened beverage, which may be accounted for, completely or in part, by substitution for sugar-sweetened alternatives." 

Oni zapravo cijelu studiju(koja je zapravo opservacijska) temelje na tome da su ljudi koji piju više umjetno zaslađenih pića zamijenili direktno određenu količinu šećerom zaslađenih pića i da je u zaslađivaču stvar. Zapravo možda oni koji ne piju umjetno zaslađena pića ne piju niti ona šećerom zaslađena, ali zato mlate po čipsu ili keksima, napolitankama, tj. oni koji piju umjetno zaslađena pića možda su više "dietary aware" od onih drugih i možda kad ne piju colu zero mlate po kelju&kupusu i oraščićima. (Moguće je udebljati se kad kreneš na vegetarijansku dijetu...) To su autori propustili zamijetiti.

Nekoć se govorilo "100 žena, dvjesto sisa" 

Mislim da je dovoljno pogledati koliko je danas muških sisa prisutno oko nas. 

Nije problem u tome jesu li ti znanstvenici nešto utvrdili ili nisu.

U današnje vrijeme kad im djeca idu na preskupe fakultete, pate za jahtama, provodima, skupim automobilima a oni provode dane za skromne plaće  postavlja se pitanje vjerodostojnosti tih istraživanja i toga smije li se to nama netko u facu, nako, iza leđa.

Smiju li nam se veliki megakonglomerati, jesmo li vaistinu ovce ?

Imam i ja članak i link pa vi povežite koliko je 1+1 http://finance.hr/wp-content/uploads/2017/04/2014-03-31-SoftDrinks.pdf

O P I S I N D U S T R I J E
Industrija bezalkoholnih pića uključuje napitke kao što su flaširana voda, gazirana
bezalkoholna pića, energetska pića, voćni sokovi, gotove i flaširane kave i čajevi te sportska
pića. SAD je najveći svjetski potrošač bezalkoholnih pića sa godišnjom potrošnjom oko 190
litara po osobi godišnje. Samu industriju bezalkoholnog pića (u daljnjoj analizi industriju)
preciznije bi mogli kategorizirati kao podindustriju industrije pića koja je podindustrija jedne
od osnovnih industrija svakog gospodarstva točnije prehrambene industrije. Isto tako
možemo ju kategorizirati kao tihu industriju tj. onu koja u turbulentnim periodima privrede
ima uvjetnu stabilnost. Pod stabilnost se misli na stabilnost potražnje pa samim time i ponude
za prehrambenim proizvodima.

Godišnja prodaja bezalkoholnih pića u 2013. godini iznosila je 500
milijardi dolara, a predviđa se rast prodaje na 600 milijarda dolara do kraja 2015. godine.
Također važno je reći da je američka industrija bezalkoholnih pića je visoko koncentrirana jer
top 50 kompanija, od približno 800 kompanija, čini 90% ukupnih prihoda.Tri vodeće
kompanije u industriji su Coca Cola, Pepsi i Dr Pepper Snapple te čine oko 90% domaćeg
tržišnog udjela.

I aj ti sad vjeruj velikim doturima istraživačima. 

Velik broj ljudi ne razumije da znanstvena studija nije dokaz, niti iz nje nužno slijedi zaključak. Studija je samo opservacija da se na određenom uzorku dogodilo to i to. Na drugom uzorku se može pokazati drugačije, stoga međusobno kontradiktorne studije nisu ništa neobično. Rezultati studije su prije svega poticaj da se zabilježeni fenomen dalje istražuje. Tek ako veći broj studija daje iste rezultate možemo početi izvlačiti zaključke.

No smisao znanosti je da objasni pojavu, ne samo da ju uoči. Na temelju ovakve studije rade se hipoteze, koje se onda provjeravaju drugim istraživanjima i kada neka dobije dovoljno potvrda iznosi se kao zaključak i preporuka za opću populaciju.

Ako jedno  prođete kraj ureda svoje žene i vidite ju kako se smije s nekim kolegom, to nije dokaz da vas vara, ali vam može poslužiti kao indicija. Ako svaki dan dođete pred ured u uvijek je s njim, to još uvijek nije dokaz, ali je jača indicija. Ako osmislite nekoliko testova i svaki rezultat je sukladan vašoj sumnji, sada već imate osnova biti uvjereni, ali tek ako ih stvarno uhvatite ili priznaju znate sigurno.

Tako i znanost ima razne stupnjeve sigurnosti u svoje znanje. Ova studija je prvi osmjeh, pa je malo prerano za dizanje panike, ali vrijedi dalje istraživati.

Već jako dugo vremena pijem isključivo pića bez šećera, najviše coca cola zero. Šećer jako, jako malo konzumiram osim u kolačima ili povremeno keksima. Osim toga koristim i umjetne zaslađivače za čaj ili zobenu kašu ujutro. Također pijem i nezaslađenu crnu kavu (jedina kava koju ja priznajem) 4 puta dnevno.

Rak debelog crijeva me jako plaši (povrh svega jer nije izlječiv, najčešći je rak kod muškaraca i teško se otkrije), imam 35 godina valjda ulazim u one godine kada bih se trebao početi više brinuti za svoje zdravlje. Svo vrijeme mi je bio nekakav strah vezan uz ove umjetne zaslađivače, jer nisam baš oduševljen kemijom. Za mene je jedino zdravo ono što ubereš u vlastitome vrtu. Drago mi je da su studije pokazale da su umjetni zaslađivači daleko manje štetni od rafiniranog šećera. Sad ću barem lakše spavati.

Nije problem samo u umjetnim sladilima, najveći problem je drugim dodatcima, raznim E brojevima, raznim brom-ovima i ostalom raznom otrovu koji stavljaju.

Najbolje je piti čaj (onaj kupljen/nabran u listu, cvijetu ili korijenu, a ne prahu) i prekuhana voda

Zovemsezoranidolazimizrijeke:

Zoki, zoki

Jedino što je umirujuće u ovoj studiji je da kad budeš umirao od raka debelog crijeva je da će ti patnja kraće trajati ako ćeš piti zaslađene vodice

 Idi redovito na kolonoskopiju (rano otkrivanja kanrcinoma debeloga crijeva) . Ako ti i nađu koji polip capnu ga i miran si nekoliko godina. Da je najčešći, nije, češći su rak pluća i prostate.

Nemoj se ni previše opterećivati hranom i pićem jer bi mogao postati kronični hipohondar a to se isto tako teško liječi.