a tek implikacije na roštiljanje! iju! 

Toliko raznih modifikacija ugljike, ali meni se još uvijek najviše sviđa ugljik u kubičnoj rešetki (dijamant). Tko bi rekao kako samo različiti način slaganja istih atoma daje tako različite rezultate. Najljepše je da za svaku primjenu možeš naći prikladni obljik ugljika.

Koji temelji i mostovi ?

Napravi automobilske gume koje neće trebat mijenjat i meni dosta.

ALi to je zasada samo luda tlapnja, kao i sve drugo od grafena.

I u naslovu piše "theoretical" - nakon skoro 20 godina razvoja i obećanja, još jedna teorijska mogućnostza primjenu.

Jako uzbudljivo.

#učo

Ovo što učo kaže...jedan atom...C...na različite načine se spaja i dobijaju se različiti materijali...mogu biti najtvrđi...dijamant....a opet mogu biti mekani da ostavljaju trag...grafit

Ozbiljno pitam...zašto je to tako...zar je elektromagnetska sila...koja spaja atome tako "čarobna"

Ajme....meni....kako....ti....to....pričaš............?!................Ako.....imaš............problema...........s..................govorom.........ne.......znači.........da........moraš............pisati...............tako................. .

Odgovor HCMA-u, o "čarobnosti" elektromagnetske sile koja spaja ugljikove atome. Možda bi pravi odgovor na to pitanje trebao potražiti u ugljikovoj koordinaciji ili hibridizaciji. Lijepo se i na slici vidi da ugljik gradi tri hibrida, sp, sp2 i sp3, koji se - sva tri - pojavljuju u strukturi ugljikove gume. Hibridi sp3 grade jednostruke veze i tetraedarsku koordinaciju (dijamant), sp2 hibridi grade dvostruke veze i planarnu koordinaciju (grafit), sp hibridi grade pak trostruke veze (poliacetileni, pojavljuju se u međuzvjezdanom plinu). U sp2 i sp hibridima pojavljuju se pi-veze koje provode električnu struju i apsorbiraju elektromagntsko zračenje (u tome leži tajna "supercrne tvari" o kojima piše na ovim stranicama). Dakle, atom - ugjik - je isti, ali načini njegova vezivanja s drugim ugljikovim atomima su različiti. Ako se tome pridodaju različiti oblici strukutura (grafeni, nanocijevi, fulereni) jasno je zašto ima toliko mnogo alotropskih modifikacija ugljika. A nekoć se znalo - i u školi učilo - samo o dvije!

Mi smo o Bukminsterfulerenu C60, tzv. nogometnoj lopti učili prije četvrt stoljeća i kusur.

 negdje sam pročitao da je C60 najveći objekt koji pokazuje kvantne efekte odnosno val-čestica dualnost kod eksperimenta s dvostrukim prorezom

Michelin već godinama radi na proizvodnji dijela atomobilske gume od jeftine sirovine, strugotina običnoga drveta.

Nije problem govor. Tipkovnica je u pitanju. Sama bez povoda proizvodi niz točaka, onako nasumično ili random po modernu.