Lijep uradak g.Raos!

Hvala!

Predobar članak ali sumnjam da većina uspavanih građana čita ovakve članke.Mediji su prepuni članaka o bujnim grudima,velikim ustima,promjenama spolova i estradi.Tko je gdje uživao u luksuzu i tko se gdje i što skinuo.Čisti IDIOCRACY.Samo izađete na špicu u ZG i vidite jad ovog bezumnog društva.Nenade hvala ti još jednom što oplemenjuješ barem s 0.001 % novinarskih članaka.LP

Kolika je šansa da je teflon u stvari reaktivniji od stakla i uzrokuje veće koncentracije nekih spojeva koji su prisutni u oba pokusa i time uzrokuje smanjene mogućnosti spajanja molekula koje su izostale u pokusu sa staklom odnosno da je staklo inertnije i prema tome omogućava nesmetanije stvaranje svih spojeva?

Također da li postoji uloga vrste materijala od kojih su napravljene elektrode koja se možda razlikuje u pokusima?

Hoćete zapravo reći da je teflon inhibitor (antikatalizator). To ne može biti jer ne postoje katalizatori na bazi fluoriranih ugljikovodika (kojima pripada i teflon) te nema teorije koja bi barem ukazivala na tu mogućnost. Fluorirani ugljikovodici su izuzetno inertne tvari, što najbolje pokazuje činjenica, o čemu je pisao dr. Berecki, da se naveliko primjenjuju u medicini: za implante, kao umjetna krv i kao "umjetni zrak" za disanje tekućine. U kemiji se dakako naveliko upotrebljavaju. Jedina im je mana što ne podnose visoke temperature. 

Dokazali su i da molekule života mogu nastati i u drugačijim uvjetima nego onih kakvi su prisutni na zemlji

fora

Odlican clanak.

Članak je dobar, ali zapravo ovakvi eksperimenti ne govore gotovo ništa o tome kako je nastao život nego kako nastaju elementarni sastojci života - a očito nastaju relativno lako.

O ovome je nedavno na svom youtube kanalu objavio i Anton Petrov (mada se on uglavnom bavi astronomijom).

Odličan članak, jedino me još uvijek muči pitanje kako je to nastao život u staklenoj posudi čija je unutrašnjost ključala dok su u nju udarali gromovi. Drugo pitanje koje me malo manje muči je da li je posuda imala čep.

Šalu na stranu, ispada da su se trebali poklopiti toliki uvjeti da se ponekad pitam je li teorija o panspermiji ipak češći uzrok pojave života na nekom planetu.

Dok se Lavoisier bavio mućkanjem u staklu, njegov zemljak (doduše 50 godina kasnije) Courvoisier se bavio sličnim mućkanjem, ali u hrastovim bačvama. I nije u tome bio posebno revolucionaran, odavna su Francuzi znali da je tajna vrhunskog vina, šampanjca pa i konjaka - u spremniku odnosno bačvi. 

I pivo ima drugačiji okus ovisno je li iz staklene boce, limenke ili plastike. 

Stoga, trebali su se samo malo bolje konzultirati s lokalnim alkosima