Ima još jedna interesantna spekulacija, naime da je život na Zemlju došao iz drugih planetarnih sustava, nošen većim ili manjim nebeskim tijelima. Nalaz došljaka iz drugog planetarnog sustava mogao bi govoriti u prilog te hipoteze.

Mislim da Skylive ne prikazuje baš dobro putanju 'Oumuamue, tj. čini se pomaknuta u vremenu - perihel bi trebao biti 9.9.2017. a na Skylive je otprilike 2.5 mjeseca kasnije.

 Panspermija je teorija koja se posljednjih 100 godina prilicno cesto spominje. Ako se dobro sjecam, poseban poticaj u smjeru potvrde te teorije je bio pronalazak stijene sa Marsa na Antarktici.

Ja mislim da bi znanstvenici trebali još jednom provjeriti matematiku. Mislim da će, najvjerojatnije, sve misteriozno oko ovog objekta nestati kad se otkrije gdje su zaboravili prenjet minus.

Odličan članak, baš sam ga sa guštom pročitao uz prvu jutarnju

Da se nadovežem. Mislim da je bio članak na livescience, gdje se spomijne da je život u svemiru se pojavio prije otprilike 10 milijardi godina. Ali davno sam čitao pa ne mogu nažalost više reći.

 Tko je to rekao očito ili lupa gluposti ili su ga nekako nepošteno preskočili za Nobela. Zemlja je stara 4,6 milijardi godina tako da onaj koji je ustvrdio (valjda na temelju nekakvih dokaza i otkrića?) da je život nastao prije 10 milijardi godina je dokazao postojanje života izvan Zemlje (što bi bilo otkriće vrijedno Nobelove nagrade) ili je svoju teoriju izvuko iz guzice.

Kad čitam ove znanstveno-popularne članke gospon Hrupeca dođe mi da uzmem sinovljev udžbenik iz fizike i počnem ponovno učiti one formule koje su me nekako zaobišle tijekom školovanja. Živjela znanost. Ali ja bih najvolio da mogu sjesti u Delta Flyer i doći u blizinu tog kometa, sve lijepo uslikati i onda dati te slike Hrupecu neka napiše pokoji članak bez nagađanja. Može me uvrstiti kao suautora ako hoće, ali ne mora. Već sam se zadovoljio letenjem po Sunčevu sustavu.

U fotometrijsko proučavanje neobičnih asteroida i ostalih objekata možete se uključiti i sa svojim PC-jem, kroz Asteroids@home BOINC projekt. Zbog goleme količine podataka s razno-raznih opservatorija, obrada istih je komputacijski vrlo zahtjevna, postoje i CPU i GPU aplikacije (samo CUDA doduše).

'Posjetitelj' prolazi kroz Sunčev sistem po optimalnoj putanji, a koja obuhvata sve objekte u tvz. 'goldilock zoni'. Nakon toga koristi gravitacijski bunar zvijezde za ubrzanje uz korekciju putanje pri izlasku.

Ovo je školski primjer korištenja umjetno napravljene sonde u potrazi za životom u nekom planetarnom sistemu. Dakle sve isto bi i mi napravili da šaljemo sondu u potrazi za novom Zemljom.

Naravno naša astronomija i poznavanje svemira je na niskim granama, pa smo (opet) uhvaćeni na spavanju. Komotno nam se može provući cijela flota vanzemaljaca na pola AU bez problema.

http://www.ifa.hawaii.edu/info/press-releases/interstellar/A2017U1_animation.gif

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/Oumuamua_trajectory_animation.gif

https://www.youtube.com/watch?v=imKjVEVq_vs

Sad vidim da sam trebao napisati "da se predpostavlja". Ja sam doduše predpostavio da svi to mogu zaključiti, da se radilo o predpostavki. Ali sam se zajebao.

je li ostavio kakav plavi paketić za mene, nekih pola kile približno? 

Čeka te na Glavnom... 

 e, fala. dugo sam to čekao, nekig 2 milijuna godina, jebga. šteta bi bilo da sad propadne. 

 Put do delta flyera počinje upravo tim formulama iz fizike.  Dug je put do flyera , ali siguran sam da ćemo doći tamo.

 Nebitno da li se radi o pretpostavci jer ako je netko od znanstvenika nešto pretpostavio pretpostavio je to na temelju nekakvih dokaza, a ako postoje dokazi koji bi ukazali na to da je život nastao prije 10+,10,9,8,7,6, ili 5.6 milijardi godina to bi značilo da je našao neki dokaz(čić) koji upučuje na to da je život postojao prije postanka Zemlje, što bi značilo da je našao dokaz ili barem neku naznaku o životu izvan Zemlje. Ako to nije istina onda je pretpostavio na temelju ničega, odnosno pretpostavka mu je potpuno irelevantna, odnosno moja pretpostavka da je život nastao prije 11 milijardi godina na temelju sličnih dokaza (kao i pisca tog teksta) je jednako relevantna. Naime ja svoju pretpostavku temeljim na tome što je 11 veće od 10 i moja pretpostavka je samim time senzacionalnija od ove iz tog članka.

Ono što se jedino moglo na temelju nekakvih činjenica zaključiti o postanku života je da je najranije što je život mogao nastat negdje, bilo gdje u svemiru bile prije 10 milijardi godina jer su prije tog vremena uvjeti u svemiru bili takvi da su iznimno nepogodni za život kakav mi poznajemo ili zamišljamo. (formiranje planeta, formiranje zvijezda, temperatura na istima, voda, atmosfera na planetima itd.)

Otkad su dokazi osnova postavljanja pretpostavki i hipoteza?

Upravo si sam objasnio zašto tvoja pretpostavka o 11 mlrd godina i nema baš nekog smisla, ali nečija o 10 mlrd ipak ima :)

Sad mi se opasno igra Stellaris

u pogledu panspermije... ako je život došao jednom iz svemira, zašto nije došao još koji put? naime, ako čovjek i kišna glista dijele određene gene, zaključujemo da imamo zajedničkog pretka od tamo negdje 3,5mlrd godina. ukoliko bi život pao još koji put, tada mi ne bismo trebali imati zajedničke gene, niti zajedničkog pretka, a takav život na zemlji ne postoji. ili postoji? uvjet, da drugi pad ne dolazi iz istog izvora, za što opće ne vidim razlog da ne bi bilo moguće.

po meni, laički naravno, panspermija je samo teorija, sa vrlo malo vjerojatnosti da je ispravna. ako je život nastao negdje drugdje, zasto ne bi i kod nas. uostalom, kolike su uopće šanse za tako nešto, da prava bakterija bude lansirana udarom kometa u svemir, da preživi milijune godina putovanja, radijaciju, pad kroz atmosferu i naposljetku da padne na planet gdje uopće postoje uvjeti za život. ili je to praktično nemoguće ili svemirom krstari enormna količina krhotina zaraženih životom. ili je zapravo najjednostavnije objašnjanje ono ispravno, život je nastao na zemlji.

Izvanzemaljski nelegalni migranti. Ne poštuju granice. Došli, vidjeli, otišli kad su vidjeli da nema kruha...

 Nitko ne kaže da nije život došao više puta, a objašnjenja za tvoje pitanje može biti više. Možda je izvor života koji je došao isti pa ne bi bilo razlike u kodu. Možda je život došao, ali nije zaživio. Možda je zaživio, ali se nije održao. A možda ga još nismo otkrili (možda duboko u kori zemlje ili moru nađemo neke tragove tog života). A možda je ovo što se dogodilo na zemlji toliko rijetka pojava (da život s jednog pogodnog mjesta pogodi drugo pogodno mjesto) da se jednostavno nije dogodilo na Zemlji (malo izvora različitog života i mala meta koju je trebalo pogoditi).

Osobno, također smatram da je panspermija poprilično nategnuta teorija.

Prvi život je došao tamo gdje nema konkurencije, a drugi ima konkurenciju koja je već dobro prilagođena. Dodatno, drugi život ne mora biti nužno uništen, može biti i asimiliran jer kod bakterija imamo horizontalnu razmjenu genetskog materijala, pa bi iz takvog miksa teško mogli razlučiti što je nastalo evolucijom, a što asimilacijom nekog nepoznatog oblika (bakterijskog ili sličnog) života.

panspermija je moguća ali ne odgovara na pitanje kako je život nastao a to je ono što nas sve zanima

 Oduvjek ili nikad. Zavisno tko pita. Oduvjek ako pitaš znanost, nikad ako pitaš babu s placa o hipotezi kiselog zelja i raka, ili crkvu na primjer oko bezgrešnog začeća.

Teorija panspermije se danas smatra za malo vjerojatnom, no ipak se i na tome radi, to više što se vidjelo kako mikrobi mogu dobro preživjeti i svemirske uvjete. Kako bilo da bilo to je još jedna teorija, dosta stara, o postanku života na Zemlji. Koga to pitanje više zanima može čitati moju knjigu "The Cookbook of Life - New Theories on the Origin of Life", u tiskanom ili elektroničkom (kindle) izdanju (preko Amazona).

Ne odgovara na pitanje kako je život nastao, ali nas može uputiti na činjenicu da li odgovor na to pitanje tražimo na pravom ili pogrešnom mjestu.

 odnosno pravim ili pogrešnim uvjetima

Iiiiili neee, nego dokazom dokazuješ/opovrgavaš hipotezu...

Npr. nemaš dokaz da postoji Higgsov bozon, ali imaš pretpostavku da bi trebao postojati i onda radiš pokus kojim ga i dokažeš.

 Ne, postojanje Higgsovog bozona pretpostavljaš na dokazima koji indirektno govore da bi on trebao postojati. Nitko nije Higgsov bozon izvukao iz guzice jednog dana nego su postojali neki dokazi koji su ukazivali na to da postoji neka čestica koja ima ta i ta obilježja i ponaša se tako i tako i da bi ju mogli pronači tamo i tamo. Na temelju tih dokaza napravljena je teorija o njegovom postojanju, a samo njegovo otkriće je bio konačni dokaz koji je definitivno potvrdio hipotezu.

Nije darwin jedan da lupio glavom o štok i smislio evoluciju i onda tražio dokaze o njoj, nego je pronalazio dokaze o njoj promatranjem svijeta koji ga okružuje i iz tih dokaza razvio teoriju evolucije.

Znanstvenici ne rade na način da izmišljaju sve moguće teorije i onda traže dokaze za njih nego prikupljanjem i opažanjem nekih činjenica razvijaju teorije koju te činjenice podržavaju, te činjenice nazivamo dokazima.

Recimo tako je na temelju dokaza da postoje objekti koji dolaze iz drugih solarnih sustava i na temelju dokaza da razni organski materijali mogu poživjet iznenađujuće dugo u svemiru razvijena teorija o panspermiji. Teoriju o tome da je život na zemlji nastao tako da je neko božansko biće tucalo dva kamena jedan o drugi znanost ne priznaje kao valjanu hipotezu, jer ne postoje dokazi koji bi na to upučivali. Hipoteza o božanskom tucaču kamenja nije znanstvena teorija o nastanku života na zemlji. Panspermija je, klimava jer ne postoje direktni dokazi koji bi ju potvrdili, no ulazi u znanstvenu sferu mogućeg. Hipoteze o panspermiji i tucku nisu jednakovaljane i jednakovrijedne, barem što se zanosti tiče. 

Postoje dokazi i "dokazi". "Dokazi" koji nisu dovoljno snažni da nešto dokažu, ali su ipak nekakvi dokazi koji nas upućuju u nekom smjeru se zovu indicije.

Znanstvena hipoteza mora zadovoljavati nekoliko uvjeta, a među njima je uvjet da ne smije biti u konfliktu s dokazima koje već imamo. Hipoteza koja ide protivno indicijama je moguća, ali mora riješiti probleme koji time nastaju. Hipoteza koja je u skladu s indicijama se pak uzima kao vjerojatnija prema Occamovoj britvi jer ne mora unositi dodatne pretpostavke kako bi zaobišla poznate indicije.

Postojeći dokazi, neizravni dokazi ii indicije su temelji na kojima se gradi hipoteza koja se onda brani ili opovrgava novim dokazima. Hipoteze koje nisu građene na indicijama su u pravilu jako nategnute.