besposlen pop...

Ideja je u startu promašena. KERS sa zamašnjakom u ovoj verziji jednostavno nema smisla. U prvoj verziji je dio energije odlazi na spojku kad se koči, a dio kad se pokreće, dok u drugoj verziji to više uopće nije KERS jer se zamašnjak puni tijekom vožnje, a ne tijekom kočenja, pa onda se energija kočenja ne može ni iskoristiti.

Da bi mehanički zamašnjak imao smisla, trebao bi biti spojen preko CVT-a. Idealno je beskonačnog, ali next best thing nije ovo kvačilo već konačni CVT + kvačilo za krajnje položaje (odvojeno u vožnji i pri punom zaustavljanju).

 djeluje dosta opasno, pogotovo ako ti jajceka dohvati 

Osim toga, da bi zamašnjak bio efikasan mora imati i neku masu koja kod bicikla nije zanemariva.
Ideja me pdsjeća na one hipstere koji idu gubiti kile odn. povećati kondiciju tako da stave čičak-utege oko zglobova, ali kupuju ultralaki (i ultraskupi) bicikl.

Svojedobno, na jednom amaterskm maratonu (Parenzana), ekipa mi je stavila bocu mineralne u ruksak. Na malo dužoj lagano uzbrdo dionici sam "umro" zbog tih banalnih cca 2kg viška.
Nekakav "kapacitator" sigurno ima smisla ali, ako nešto bitno ne propuštam, ovo mi je prilično besmisleno.

CVT sigurno ima smisla (zbog gubitka/iskoristivosti energije).

Super ideja i video :)

Razmišljao sam i ja već prije o tome, ja bih zamašnjak stavio na ležeći (recumbent) tricikl da se može "puniti" i pri stajanjima, zapravo potpuno bih izbacio direktni prenos nogu na kotač, nego vrtio samo zamašnjak (preko planetarnog prenosa u centru zamašnjaka) s koga bih onda dozirao prenos na kotač. To bi uklonilo dosta dijelova i trenja.

Inače, neka od prvih torpeda bila su pogonjena zamašnjakom, a sredinom 20.stoljeća su po Europi, Africi i latinskoj Americi prometovali trolejbusi na zamašnjak, koji bi struja na elektrificiranim punktovima zavrtila na potrebnu brzinu (za samo 30sec do 3min), i onda bi bus prometovao kilometrima po dionicama puta koje nisu bile elektrificirane.
https://en.wikipedia.org/wiki/Gyrobus
Razmišlja se o ponovnom uvođenju za javni transport, tvrtke kao Siemens rutinski već rade spremnike energije na zamašnjak za obnovljive i mrežnu stabilnost, koriste se gdje su potrebni za kratke energetske bursteve kao u eksperimentalnim fuzijskim reaktorima i elektromagnetskim katapultima na nuklearnim nosačima aviona, a i NASA istražuje primjene i razvija svoje sustave...
https://www.youtube.com/watch?v=8X2U7bDNcPM
https://www.youtube.com/watch?v=_QLEERYS5C8

Prednosti nad kemijskim baterijama su daleko duži vijek trajanja i teoretski veća snaga po jedinici mase, nedostatak kod vozila naravno težina.