Povezivanje na Internet

ONP za razvoj infrastrukture

thabigjc sub 6.8.2016 19:42

Država se polako pokrece i krecu projekti ''Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja'' skraceno ONP.

Na stranicama Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture (MPPI) se nalaze raznorazne prezentacije i dokumenti koji su zanimljivo stivo.

Nadam se da bi ova tema mogla dati neke informacije ljudima koje zanima sta se i gdje radi i pokrece..

Nova gradiska Slatina i Virovitica su krenule...

froxie24 sub 6.8.2016 20:46

Sad ce to polako. Organizirat ce se i skupstine po opcinama. A u izgradnju bi se tek trebalo krenuti poslije kolovoza iduće godine. Tako da za 2-4 godine u ruralnim krajevima velika večina imala pristup minimalno 30/5mbps iako bi volio da upload bude nešto veći bar 10mbps i ne vidim razloga zašto ne pogotovo ako se budu paralelno gradile i agregatske mreže ali taj dio strategije tek treba dobiti zeleno svjetlo od EK.
Ono što mene brine je to što do zadanog roka prosinca 2016. Vlada mora donijeti neke zakone vezane za javnu nabavu i sl.

froxie24 ned 7.8.2016 11:23

Jbt skužio sam zašto HT masovno prebacuje korisnike u svim naseljima kojima je parica max duljine do 800m na VDSL.

Vlada je podacima skupljenim u četvrtom tromjesečju 2013. godine bojama mapirala područja rh.
Tako su sva manja naselja bila bijela zbog kompletnog nedostatka NGA mreže.
No sad se stanje promijenilo. Naselja više nisu sva bijela već ima i sivih područja unutar naselja tj. tamo gdje je HT u lokalne čvorove instalirao VDSL DSLAM. Tako se potencijalan broj korisnika koji bi bili obuhvačeni ovim ONP-om smanjio što dovodi do toga da ovi koji su u sivim područjima mogu biti osuđeni na HT što se tiće VDSL usluga jer na tim područjima HT trenutno ne nudi bitstream usluge drugim operaterima.

Antropofob sri 10.8.2016 17:58
froxie24 kaže...
Jbt skužio sam zašto HT masovno prebacuje korisnike u svim naseljima kojima je parica max duljine do 800m na VDSL.

Vlada je podacima skupljenim u četvrtom tromjesečju 2013. godine bojama mapirala područja rh.
Tako su sva manja naselja bila bijela zbog kompletnog nedostatka NGA mreže.
No sad se stanje promijenilo. Naselja više nisu sva bijela već ima i sivih područja unutar naselja tj. tamo gdje je HT u lokalne čvorove instalirao VDSL DSLAM. Tako se potencijalan broj korisnika koji bi bili obuhvačeni ovim ONP-om smanjio što dovodi do toga da ovi koji su u sivim područjima mogu biti osuđeni na HT što se tiće VDSL usluga jer na tim područjima HT trenutno ne nudi bitstream usluge drugim operaterima.

 

Good job, Sherlock

To zvuči ko dobro objašnjenje drevne misterije zašto Tcom uvodi VDSL čak i tamo gdje konkurencija ne nudi ništa više od ADSL-a.

!

Znači ONP vrijedi definitivno samo za bijela područja?

I kako to da HT ne nudi bitstream u sivim područjima? Pa šta nisu obvezani nuditi bitstream svugdje?

Daj pliz link na taj dokument s mapiranim područjima.

froxie24 sri 10.8.2016 20:06
Antropofob kaže...
froxie24 kaže...
Jbt skužio sam zašto HT masovno prebacuje korisnike u svim naseljima kojima je parica max duljine do 800m na VDSL.

Vlada je podacima skupljenim u četvrtom tromjesečju 2013. godine bojama mapirala područja rh.
Tako su sva manja naselja bila bijela zbog kompletnog nedostatka NGA mreže.
No sad se stanje promijenilo. Naselja više nisu sva bijela već ima i sivih područja unutar naselja tj. tamo gdje je HT u lokalne čvorove instalirao VDSL DSLAM. Tako se potencijalan broj korisnika koji bi bili obuhvačeni ovim ONP-om smanjio što dovodi do toga da ovi koji su u sivim područjima mogu biti osuđeni na HT što se tiće VDSL usluga jer na tim područjima HT trenutno ne nudi bitstream usluge drugim operaterima.

 

Good job, Sherlock

To zvuči ko dobro objašnjenje drevne misterije zašto Tcom uvodi VDSL čak i tamo gdje konkurencija ne nudi ništa više od ADSL-a.

!

Znači ONP vrijedi definitivno samo za bijela područja?

I kako to da HT ne nudi bitstream u sivim područjima? Pa šta nisu obvezani nuditi bitstream svugdje?

Daj pliz link na taj dokument s mapiranim područjima.

 Malo sam bolje pročitao tekst nakon tog komentara i evo izvući ću ovdje neke bitne stvari i staviti u komentarima. 

Što se tiće boja: 

"Prema pravilima SDPŠM-a, u bijelim područjima ne postoji odgovarajuća širokopojasna infrastruktura te niti jedan operator ne planira graditi širokopojasnu infrastrukturu u iduće tri godine. U sivim područjima postoji širokopojasna mreža jednog operatora te niti jedan drugi operator ne planira graditi dodatnu mrežu u iduće tri godine. U crnim područjima postoje barem dvije širokopojasne mreže koje pripadaju dvama različitim operatorima (ili će barem dvije mreže biti izgrađene u iduće tri godine). Primjena državnih potpora opravdana je u bijelim područjima, može biti uvjetno opravdana u sivim područjima, dok u crnim područjima primjena potpora općenito nije opravdana."

 

"Tijekom javne rasprave o NP-BBI programu održane u četvrtom tromjesečju 2014. godine, HT je najavio plan ulaganja u unaprjeđenje aktivne mrežne opreme u svojim postojećim pristupnim čvorovima (uvođenjem VDSL2 DSLAM-ova). HT tvrdi da će, na taj način, biti u mogućnosti ponuditi usluge s brzinama od 30 Mbit/s i 40 Mbit/s korisnicima koji su udaljeni od pristupnih čvorova najviše 800 metara8 , čime se opravdava označavanje takvih područja oko postojećih pristupnih čvorova kao sivih NGA područja. Međutim, preostalim korisnicima, koji se nalaze na većoj udaljenosti od pristupnih čvorova, usluge s brzinama od 30 Mbit/s i 40 Mbit/s neće biti dostupne. Slijedom toga, takva područja izvan dosega nadograđene HT-ove mreže prema prethodnom opisu, smatraju se bijelim NGA područjima."

 

HT nudi trenutno bitstream u tim područjima samo na ADSL-u ne i na VDSL-u ali mislim da će kasnije ako ništa drugo biti primoreni dati i bitstream za VDSL. 

 

Evo ti trenutno mapiranje boja s tim računaj da je to iz 2013. god i sigurno će svježija verzija biti dosta izmjenjena.

Mapiranje NGA boja iz 2013. god

froxie24 sri 31.8.2016 20:06

Evo malo i novosti. Ništa značajno ali eto barem naznaka da se radi na tome... 

 

"ZAGREB, 31. kolovoza 2016. – Nastavno na donošenje Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. godine i Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP), Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) upućuju poziv na sastanak svim operatorima elektroničkih komunikacija zainteresiranima za ulaganje u širokopojasni pristup.

 
Tema sastanka bit će otvorena pitanja vezana uz provedbu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, modeli ulaganja i dosadašnja iskustva te suradnja na razvoju širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju do 2020. godine, s naglaskom na područja u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.
 

Sastanak će se održati u četvrtak, 8. rujna 2016. u 10 sati, u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, IX. kat, dvorana 904. Napominjemo da je broj predstavnika svakog pojedinog operatora ograničen na dvije osobe, a dolazak je potrebno potvrditi najkasnije do 6. rujna 2016. do 14 sati na adresu elektroničke pošte: uprava@caacro.hr"

 

Izvor:

https://www.hakom.hr/default.aspx?id=8047

 

 

froxie24 ned 4.9.2016 13:04

Znaci 31.08.2016 Vlada rh je pozvala i javnu raspravu na stranicama e-savjetovanja u vezi Okvrinog nacionalnog programa za izgradnju paralelne agregacijske mreže HT-ovoj tamo gdje ne postoji nacionalni interes za ulaganja drugih operatera. Nositelj projekta i vlasnik mreža bi bio OiV.

thabigjc uto 6.9.2016 15:50

link za e-savjetovanje

 

malo citam to na esavjetovanjima pa cu ubacit neke zanimljivosti...

 

''Koristan životni vijek postojećih svjetlovodnih niti – većina HT-ovih postojećih agregacijskih svjetlovodnih kabela (niti) položena je tijekom 1990-tih, tj. trenutan prosječni životni vijek tih niti iznosi 15-20 godina. Budući da prosječan korisni životni vijek svjetlovodnih nīti iznosi 20 godina, HT-ova postojeća svjetlovodna infrastruktura bi trebala biti zamijenjena novom u prosječnom roku od idućih 5 godina, što bi nametnulo dodatne jednokratne troškove za Program, koji bi iznosom bili jednaki trošku izgradnje nove pasivne svjetlovodne infrastrukture s većim brojem svjetlovodnih niti22.''

froxie24 uto 6.9.2016 17:07

Hvala za link zaboravio sam ga umetnuti u komentar. :) 

 

Pročitao sam na poslu čitav dokument za ONP agregacijskih mreža i izdvojit ću neke bitne zanimljivosti i informacije koje se tiću posebno izgradnje NGA pristupnih mreža. 

 

Prva je citiram: "Bit će potrebne prosječno 3 godine da bi se dovršila migracija korisnika na NGA mreže, s obzirom na trenutak u kojem NGA mreža u određenom naselju postane operativna."  

Znaći ukoliko bi bilo sve po planiranom rasporedu redosljed bi išao 2017-2018 vađenje svih potrebnih dokumentacija i razrada projekata te usklađivanje zakona radi lakše provedbe projekata ONP-a.

2018. početak izgradnje NGA pristupne mreže, početkom 2020. prvi korisnici spojeni a tek nakon 2023 svi bi trebali biti migrirani na novoizgrađenu NGA mrežu. Napominjem da se to isključivo odnosi na ruralna područja koja su zahvačena ONP NGA programom i ne treba biti iznenađen pošto će biti slučajeva da recimo "poznanik" u istom selu kilometar dalje od tebe je recimo spojen 4-5 mjeseci prije tebe. 

 

"U Hrvatskoj, u slučajevima u kojima će biti implementirana NGA mreža temeljena na FTTx rješenjima, pretpostavljeno je da će prosječne najveće brzine širokopojasnih priključaka iznositi 40 Mbit/s, što je povezano s očekivanim prosječnim brzinama maloprodajnih paketa u 2019. (istovremeno, ova brzina predstavlja i minimalnu brzinu koja je nužna za NGA mreže koje će biti implementirane u okviru ONP-a"

Unatoć tome što je u EU digital agenda 2020 smjernica minimalno 30 Mbit/s naši su malo podigli tu granicu. Pohvalno. :)

To će naravno biti veliki skok za sve stoga ne treba se čuditi da naknadno ne bude većeg porasta brzina: "pretpostavlja se da će stope porasta brzina nakon 2019. u Hrvatskoj biti niže od početnih vrijednosti za EU koje su primijenjene u razdoblju od 2014. do 2019.; pretpostavljene stope porasta brzina u Hrvatskoj su još niže u razdoblju nakon 2026. (uključujući i ograničenja kod FTTx rješenja, u slučaju brzina postignutih preko FTTx priključaka"

 

"Kolokacijski prostor u čvorovima Programa omogućit će svim operatorima fizički pristup infrastrukturi neosvjetljenih niti koje završavaju u čvorovima, te postavljanje vlastite pasivne i aktivne mrežne opreme u svrhu transmisije u agregacijskim mrežama"

Nema više HT-u moj mili, mili daj udijeli i nama malo pa nas oderi. :D 

 

"S obzirom da je HT agregatna infrastruktura iz 90-ih dostarjela i u nekim područjima postavljana direktno u zemlju, tijekom izgradnje nove agregatne mreže bit će potrebno izgraditi i DTK koji će omogučiti lakše održavanje vodova u budučnosti."

 

Kratice:

NGA- New Generation Access

ONP- Okvirni nacionalni program

DTK- Distribucijska telekomunikacijska kanalizacija

Agregacijska mreža- mreža koja povezuje pristupne točke (centrale) sa jezgrenom mrežom. 

Pristupna mreža- mreža koja povezuje krajnje korisnike sa centralom. 

 

froxie24 pet 9.9.2016 15:34

Jep jep jep...
U dokumentu koji je sastavila vlada lijepo piše zašto trenutna ht-ova agregacijska infrastruktura nije isplativa za daljnja ulaganja.
Normalno da EU ne podrzava to jer je tamo glavna Merkelica pod kojom upravlja DT. Ako bi drzava izgradila paralelnu agregatsku infrastrukturu kao sto sam vec rekao HT bi ostao bez monopola nad agregacijskom infrastrukturom i normalno da ce srati kako je plan drzave apsurdan. Je kad je u pitanju njihov đep a to što bi oni šturo odradili tu jeftiniju i bržu nadogradnju. Mislim koliko je jeftinije i dugoročno isplativo uz zastarjele optičke kablove iz 90-ih "nadograditi" sa par novih kablića i onda da pritom krajnji korisnici pate zbog loše usluge kad radi povečane iskorištenosti kapaciteta počne pucati veza. U ostalom vec je netko negdje napisao da je dosta centrala spojeno mikrovalnom vezom a ne optičkim vodovima a u ovom projektu oiv bi dovukao opticke kablove i do tih centrala.

Antropofob pet 9.9.2016 20:11

Ne kužim zašto se uopće u dokumentu raspravlja o Tcomovoj infrastrukturi i starosti iste?

Jasno mi je da je Tcom protiv državne optike, to se podrazumijeva, ali zašto su autori dokumenta našli shodno da ulaganje u državnu optiku opravdavaju starošću Tcomovih vodova?

Mislim, čemu opravdavanja, svima je jasno da je državna optika dobra stvar.

U biti, čemu uopće rasprave, ako imaju pare od EU nek grade novu mrežu, koga briga za Tcomove povređene osjećaje.

 

EDIT

eh baš pročitao ictbusiness članak, sad mi je jasno 

znači starost tcom optike im je u biti glavni argument da dobiju pare od europljanina za državnu optiku

kompleksna situacija, najoptimalnije bi bilo da se europljani isprse i daju dovoljno para za državnu optiku a da još ostane para i za izgradnju lokalne mreže

S obzirom da EU najavljuje 700 milijardi investicija, možda nam se i posreći dio kolača

froxie24 pet 9.9.2016 20:20

ne znam ugl davor iz ht-a je rekao kao da razlog za odbijanje eu komisije prethodne verzije je dokumenta navodno upravo to sto nema smisla ulagati u nesto cime ht vec raspolaze. a to sto time dere druge operatere i korisnike nema veze.

froxie24 pet 9.9.2016 20:24

ne mogu editirati ali za pristupnu mrezu program je vec dobio zeleno svijetlo. ne da mi se sad traziti ali ima objavljen sluzbeni dokument europske komisije. znaci novci su spremni sad treba lolalne samouprave osvjestiti i informirati te ih potaknuti da krenu sa izradom projekata posto su lokalne samouprave nosioci programa.

ali da prvenstveno im je razlog 90% vlasnistvo ht-a nad agregacijskom infrastrukturom cime drze monopol nabijaju cijene i onemoguciju konkurentnost.

froxie24 čet 15.9.2016 19:44

Mi nismo ni krenuli a već je EU komisija donjela ciljeve za 2025.god. 

 

  • 1. Svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, kao što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, svi javni pružatelji usluga, kao što su bolnice i uprave, te poduzeća koja se oslanjaju na digitalne tehnologije trebali bi imati pristup vrlo visokoj, gigabitnoj, povezivosti (koja korisnicima omogućuje preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi).

 

  • 2. Svim europskim kućanstvima, u ruralnim ili gradskim područjima, trebala bi biti dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps, s mogućnošću prelaska na Gbps.

 

  • 3. Sva gradska područja te veće prometnice i željezničke linije trebali bi imatineprekinutu pokrivenost za 5G, petu generaciju sustavâ bežične komunikacije. Postavljen je privremeni cilj prema kojemu bi mreža 5G trebala biti komercijalno dostupna u najmanje jednom velikom gradu u svakoj od država članica do 2020.

 

A naši su računali da će ovih 30mbps biti dovoljno do 2080.god. xD 

 

Izvor: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-3008_hr.htm

Old Iggy pet 16.9.2016 10:10
froxie24 kaže...
ht i vip/bnet naravno da su spremnu ali ugl samo u večim gradovima i to ne svugdje, zato kažem za našu "vladu" tj. lokalne samouprave i općine da su za ništa a imaju priliku se iskazati.

A što bi oni jadni mogli napraviti?

Uzeti brdo para iz europske kasice prasice i napraviti DTK? Centrale? Postati provider?

To je biznis i tako mu treba pristupiti. Ako netko želi uvesti telekomunikacije pod obavezna prava, tako se mora i postaviti i to u cijelom opsegu projekta.

sandokan111 pet 16.9.2016 12:02
froxie24 kaže...
ht i vip/bnet naravno da su spremnu ali ugl samo u večim gradovima i to ne svugdje, zato kažem za našu "vladu" tj. lokalne samouprave i općine da su za ništa a imaju priliku se iskazati.

 Neznam zasto mislis da je samo veci gradovi? Prilicno sam siguran da imaju  rjesenje i za "manje sredine" samo eto, nisu ga rekli nama, kao sto i ne trebaju. Kad bude vrijeme, rjesit ce se. Mozda grade milion repetitora a mi pojma nemamo i sve ce povezat s mobilnim netom gdje im je isplativije. Ima milion stvari koje mi u ovoj stolici ne vidimo a oni tamo u upravi rade. Evo koliko je skepse bilo s tim ormaricima i vdslom, vidim sad iskacu ko gljive poslje kise. Moramo malo razlikovat ipak ljude u upravi ht-a i slicnih koji vec godinama posluju u velikom plusu (nastranu sto im je vlada dala ogromni pocetni head start, dali su i nekim drugim firmama pa su ih vlasnici zatukli u pod) i "vladu" koja se svako par godina mjenja i primarni cilj joj nije profit.

srcipesak pon 19.9.2016 12:03
sandokan111 kaže...
froxie24 kaže...
ht i vip/bnet naravno da su spremnu ali ugl samo u večim gradovima i to ne svugdje, zato kažem za našu "vladu" tj. lokalne samouprave i općine da su za ništa a imaju priliku se iskazati.

 Neznam zasto mislis da je samo veci gradovi? Prilicno sam siguran da imaju  rjesenje i za "manje sredine" samo eto, nisu ga rekli nama, kao sto i ne trebaju. Kad bude vrijeme, rjesit ce se. Mozda grade milion repetitora a mi pojma nemamo i sve ce povezat s mobilnim netom gdje im je isplativije. Ima milion stvari koje mi u ovoj stolici ne vidimo a oni tamo u upravi rade. Evo koliko je skepse bilo s tim ormaricima i vdslom, vidim sad iskacu ko gljive poslje kise. Moramo malo razlikovat ipak ljude u upravi ht-a i slicnih koji vec godinama posluju u velikom plusu (nastranu sto im je vlada dala ogromni pocetni head start, dali su i nekim drugim firmama pa su ih vlasnici zatukli u pod) i "vladu" koja se svako par godina mjenja i primarni cilj joj nije profit.

 Ima ona studija isplativosti optike, i definitivno je isplativije doć u zgradu nego u kuću. I naravno da ima brda i doline gdje nema Z od zgrade gdje se "nikome ne isplati" vući optiku. Ne bih htio coprati, ali budući da nije jasno definirano ništ, brijem da će kuće riješiti sa 4G ili 5G (budući piše kućanstvima omogućiti 100mbit download, to imaš i sad na 4G, nije da igdje piše da mora biti FLAT :P) ili eventualno ak se neko udostoji mini centrale bacit u kvartove pa da se bakar skrati. Meni je i ta opcija prihvatljiva. 

 

Recimo kod mene (grad od 40-50k glava) zgrade su spojili ili finiširaju koliko mi poznato (rade već par godina na tome tak da su valjda pri kraju). Za kuće baš ne čujem da je itko dobio, osim ak je baš na trasi pa ajde ajde nek ti bude. 

froxie24 uto 20.9.2016 21:32

"I dok Hrvatska i dalje nije povukla novac za izgradnju širokopojasno pristupne mreže iz EU fondova, novca koji nam stoji na raspolaganju a koji je blokiran jer nema jasnog načina trošenja, o čemu je ICTbusiness.info već pisao, raspodjela širokopojasnog pristupa u fiksnoj telefoniji i dalje je koncentrirana na gradove i to one velike.

Pokazuju to i HAKOM-ove brojke o širokopojasnom pristupu na kraju drugog ovogodišnjeg kvartala gdje je vidljivo da su vodeće županije upravo one gdje su i najveći gradovi u Hrvatskoj. I dok se država ne može dogovoriti tko će graditi pristupnu mrežu do gradova i drugih naselja u Hrvatskoj novac i to više od 220 milijuna eura čeka kako bi bio potrošen na i gradnju mreže od koje bi se onda gradili priključci prema kućanstvima i poslovnim subjektima." 

 

Izvor:ICT:Širokopojasni pristup koncentriran u gradovima

 

Malo im se pobrkali lončići piše pristupna mreža do gradova i naselja. Urednik je vjerojatno mislio na agregacijsku mrežu i država smatra da bi OiV trebao biti nositelj ali HT se suprostavlja tome i tu dolazi do kočenja. 

 

Što se tiće prisupne mreže i novaca na raspolaganju treba pričekati sastavljanje vlade jer moraju donijeti bitne neke promjene zakona. Prvenstveno vezane za bržu nabavu potrebnih dokumenata, dozvola i nabavke robe i sl. te upoznati sve lokalne samouprave sa programom i potaknuti ih na izradu nacrta projekta. 

Old Iggy uto 20.9.2016 21:49
froxie24 kaže...

 

Što se tiće prisupne mreže i novaca na raspolaganju treba pričekati sastavljanje vlade jer moraju donijeti bitne neke promjene zakona. Prvenstveno vezane za bržu nabavu potrebnih dokumenata, dozvola i nabavke robe i sl. te upoznati sve lokalne samouprave sa programom i potaknuti ih na izradu nacrta projekta. 

Donijeti neke bitne promjene zakona prevedeno znači godine čekanja. Ima tu jako puno toga što je potrebno plus dogovori s lokalnom samoupravom (a prije će Sjeverna Koreja u kapitalizam nego to normalno proći).

O izradi projekata za EU - to je većini noćna mora najgore vrste.

froxie24 pet 7.10.2016 12:37

Ovo je samo dio odgovora HT-a na prijedlog vlade za projekat izgradnje nove agregacijske mreže povlačenjem fondova EU. Link: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3947

Inaće napisali su cijeli referat kao odgovor. :D 

 

Suprotno tome, umjesto izgradnje nacionalne agregacijske mreže, EU fondovi se trebaju iskoristiti za značajno jeftiniju nadogradnju postojećih agregacijskih mreža: 1. kako bi se Sredstva iz NP-BBI usmjerila na najučinkovitije rješenje, 2. preostala sredstva iz NP-BBI usmjerila na gradnju pristupnih mreža i tako povećao iznos sredstava dostupnih u okviru Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (dalje: ONP) koja su trenutno predviđena u iznosu značajno ispod stvarnih potreba, a sve u cilju boljeg ostvarivanja ciljeva Digitalne Agende za Europu do 2020. godine koje s postojećim nacrtom NP-BBI neće biti moguće ostvariti.

froxie24 sri 26.10.2016 20:50

Info:

Trenutno u procesu preliminarne provjere nacrta PRŠI-ja (Projekat razvoja širokopojasne infrastrukture pristupa internetu) su slijedeći nositelji projekata i sudionici:

 

-Grad Vrbovec +(Grad Sveti Ivan Zelina i Općine Bedenica, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec)

-Grad Virovitica + (Općine Gradina, Lukač, Pitomača, Suhopolje i Špišić Bukvica)

-Grad Ivanić-Grad + (Grad Dugo Selo i Općine Brckovljani, Kloštar Ivanić i Križ)

-Grad Velika Gorica + (Općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Rugvica)

-Općina Medulin + (Općine Barban, Ližnjan-Lisignano i Marčana)

-Grad Đurđevac + (Općine Ferdinandovac, Kalinovac,Kloštar Podravski, Molve, Novo Virje, Podravske Sesvete i Virje)

-Općina Nerežišće + (Gradovi Hvar, Komiža, Stari Grad, Supetar, Vis i Općine Bol, Jelsa, Milna, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta)

-KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA + (Grad Koprivnica i općine Drnja, Đelekovec, Gola, Hlebine, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Novigrad Podravski, Peteranec, Rasinja, Sokolovac)

-Grad Valpovo + (Grad Belišće i Općine Bizovac i Petrijevci)

-Grad Zaprešić + (Općine Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Marija Gorica, Pušća)

-Grad Kaštela + (Gradovi Split i Trogir i Općine Lećevica, Marina, Okrug, Prgomet, Primorski Dolac i Seget)

-ZADARSKA ŽUPANIJA + (Grad Zadar i Općine Bibinje, Kali, Kukljica, Pašman, Poličnik, Preko, Sali, Sukošan, Tkon, Zemunik Donji)

-Grad Rovinj-Rovigno + (Grad Vodnjan-Dignano i Općine Bale-Valle, Kanfanar, Svetvinčenat i Žminj)

-Grad Beli Manastir + (Općine Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac, Popovac)

-Grad Buzet + (Grad Pazin i Općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lanišće, Lupoglav, Motovun i Sveti Petar u Šumi)

-Grad Novigrad-Cittanova

 

froxie24 ned 30.10.2016 23:40

Konkretno, u Planu razvoja uzeto je da uz usporedivi kapacitet:

- FTTC + VDSL rješenje ima manju početnu investiciju zbog korištenja postojeće bakrene infrastrukture za pristupni dio mreže, ali su s njim povezani troškovi za izgradnju elektro postrojenja uličnih kabineta osjetno veći; veća je energetska potrošnja od npr. optičkih rješenja do kuće (FTTH), kao i operativni troškovi vezani za najam postojeće bakrene mreže i zamjenu aktivne opreme;

- FWA – LTE rješenje ima manju početnu investiciju zbog gradnje fizičke mreže samo do stupova za odašiljanje, ali su s njim povezani troškovi za izgradnju elektro postrojenja točke odašiljanja (stup, kabinet ili kontejner, itd.) i najveća energetska potrošnja po krajnjem korisniku od svih analiziranih rješenja. Trošak periodične zamjene aktivne opreme kod ovog je rješenja razmjerno najveći. Kod ove opcije nisu kalkulirani dodatni troškovi eventualnih tendera za korištenje frekventnog prostora za LTE;

- FTTH-P2P i FTTH-P2MP razlikuju se u investiciji po broju optičkih niti na primarnom razvodu, koje su potrebne za izgradnju mreže (u slučaju FTTH-P2MP kalkulirano je da je do svakog naselja potreban isti broj niti kao za FTTC-VDSL rješenje) i po trošku aktivne opreme (P2MP aktivna oprema iznosi manje). U operativnim troškovima ova se dva rješenja razlikuju po potrošnji energije (P2MP troši manje) i po iznosu periodične investicije za zamjenu aktivne opreme (P2MP iznosi manje).

froxie24 pon 14.11.2016 09:49

Tko je sad tu lud? 

 

MPPI:

Svi prethodno navedeni novčani iznosi su izraženi bez PDV-a. Pretpostavke pod e) i f) su prilično konzervativne u odnosu prema nacionalnim strateškim ciljevima, budući da odražavaju postignuće samo minimuma/dijela ciljeva DAE-a (pretpostavka je da će se nuditi usluge od samo 30 Mbit/s u područjima ciljanim analizom, bez ikakvog povećanja brzina aktivnih širokopojasnih priključaka iznad praga od 30 Mbit/s i ponude usluga s brzinama od 100 Mbit/s). Zbog navedenog se rezultati ove analize mogu smatrati visoko pouzdanima, jer nisu pretpostavljeni preveliki ulazni kapaciteti, koji bi onda rezultirali pretjeranim i nerealnim operativnim troškovima vezanim uz agregacijsku mrežu.

Analiza u ovom poglavlju pokazuje da bi većina agregacijskih vodova alternativnih operatora trebala imati kapacitet između 100 Mbit/s i 1 Gbit/s (kao što je pokazano u poglavlju 1.6.3.2, regulirane naknade za usluge iznajmljenih vodova u ovom rasponu kapaciteta su značajno više nego u drugim državama EU-a).

 

HT:

Nadalje, analiza se temelji na pretpostavci da će se nuditi usluge od samo 30 Mbit/s te se navodi da bi u protivnom rezultati analize bili pretjerani i nerealno visoki operativni troškovi agregacijske mreže. Ova pretpostavka je u potpunosti netočna budući da povećanje brzine ne uzrokuje visoke operativne troškove. Naime, troškovne kalkulacije veleprodajnih cijena pristupnih usluga koje je izradio HAKOM ne priznaju veći trošak po kriteriju povećanih pristupnih brzina. Navedeno je također utvrđeno kroz test istiskivanja marže razvijen od strane HAKOM-a.

 

Odgovor MPPI na HT:

U kontekstu poglavlja 1.6.3.3 radi se o agregiranim brzinama pojedinačnih korisnika iz pristupne mreže, sukladno pretpostavci iz točke f) poglavlja 1.6.3.3. Prema tome, pretpostavka o ponudi NGA usluga od samo 30 Mbit/s je vrlo konzervativna u pogledu korištenih agregiranih kapaciteta u agregacijskoj mreži. U slučaju ponude većih brzina u pristupnoj mreži (npr. s brzinama od 100 Mbit/s i više), rezultati analize iz poglavlja 1.6.3.3 još bi izraženije ukazivali na neisplativost poslovanja ostalih operatora izvan većih gradskih središta.