Jakovp sri 18.9.2019 21:57
MrBlc kaže...
hyper hyper kaže...
Ovo je čistokrvni jal, bez poznavanja materije.
1. Vlastita tumačenja za što je paušal namjenjen i interpretacije ekonomije ostavite za neke druge kafanske bljezgarije.

ZAKONODAVAC JE JASNO PROPISAO DJELATNOSTI KOJE TO SMIJU I UVJETE DO KOJIH TO VAŽI.

Ti pričaš o poznavanju materije!? Zakon jasno definira da je u slučaju prividnog pravnog posla kojim se skriva prikriveni pravni posao, prikriveni pravni posao osnova za obračun poreza (članak 12. općeg poreznog zakona). Ono što zakon nije jasno propisao su upravu uvjeti prema kojima će se nešto smatrati prividnim pravnim poslom kojim se skriva prikriveni pravni posao, već je to ostavljeno na procjenu poreznoj upravi.

 

Jasno definiranje tih uvjeta, osim što bi spriječilo muljanje, ujedno bi zaštitilo paušalce, odnosno njihove klijente, od moguće situacije u kojoj bi porezna procijenila da se radi o prikrivenom pravnom poslu. To većina europskih zemalja ima uredno izregulirano.

 Pa vidiš da nije njemu baš do zakona lol

CyberK sri 18.9.2019 22:18
Old Iggy kaže...
Dagg kaže...
-------------------------
Ti meni o teoriji a ja tebi o praksi naših IT firmi. Imam nekoliko programera frendova starih preko 40 koji su u prosjeku pola godine bezuspješno hodali po intervjuima i imaju znanje. Svi kažu da je isključivi razlog zašto nisu primljeni njihove godine iako im naravno to nitko neće reći otvoreno. Dvojica su otišli u Irsku a jedan radi sad od doma za van kao i ja.
U Hrvatskoj ako si programer preko 40, a naročito preko 45 više ne postojiš za poslodavce. Vlada velika dobna diskriminacija koju nitko ne spominje iako su puna usta medija o drugim diskriminacijama. Znači programer od 40 do 65 je prepušten sebi da se snalazi kako god zna. Bilo bi lijepo čuti poslodavce da obrazlože što to zna klinac što ne zna 40-godišnjak. A zapravo je obratno. Zaključak je da poslodavcima znanje programera nije na prvom mjestu, već je dob programera važniji kriterij. lijepa perspektiva nema šta za nove dolazeće kadrove.

Ajmo ovako: ja sam preko 40, dapače još par mjeseci i 50. U zadnjih 10 godina sam promijenio tri firme, znači u četrdesetima.

U IT-u sam preko 30 godina, znam na tisuće IT-jevaca svih struka, među njima i developera. Najveći dio ljudi koje poznajem je danas preko 40 godina.

Zadnjih godina brdo ljudi je mijenjalo poslove, developera se traži posvuda, dapače danas je njima "najlakše" naći posao od svih u IT-u. Mene na u prosjeku tjednoj bazi netko priupita za developere i u 99% slučajeva je odgovor negativan.

Što se mladih tiče - za veliku većinu ljudi koje znam dobrim im dijelom idu na živce (dobar dio viceva o milenijalcima je po meni točan). Stariji su puno normalniji.

A zašto ovi tvoji ne mogu naći posao - ima više razloga. Prvi je kakvi vražji razgovori, nije valjda da idu na natječaje u 40-ima, gdje im je socijalni networking? Spremni su za nove tehologije? Koji su im zahtjevi? Gdje žive?

Niti jedan klinac nema nikakvu prednost osim što je formalno jeftiniji.

Zgodna anegdota. No postoje postoje hrpetine studija i statistickih podataka koji govore suprotno, par primjera:
https://www.computerworld.com/article/2510342/age-bias-in-it--the-reality-behind-the-rumors.html
https://www.quora.com/Why-is-ageism-so-rampant-in-the-software-industry?share=1
https://www.computerweekly.com/opinion/IT-industry-is-paying-high-price-of-ageism ("In the IT sector it is widely recognised that age discrimination starts at 35.")
https://wolfstreet.com/2017/10/01/systemic-age-discrimination-in-tech-industry/
https://newrepublic.com/article/117088/silicons-valleys-brutal-ageism
https://www.linkedin.com/pulse/20130422020049-8451-the-tech-industry-s-darkest-secret-it-s-all-about-age

Ne znam kakve ti to frendove imas, ali ja imam dosta bivsih kolega u dobrim firmama i ti ljudi meni mogu dati preporuku i sredit interview. Ali da ce te neka bolja firma uzet bez interviewa nema sanse osim ako ti frend nije CEO.
Osobno jos nisam imao problema jer sam radio u samo dvije kompanije i u trenutnoj sam 8g, ali nekak vjerujem da te price nisu izmisljotine za plasit djecu starce...

hyper hyper čet 19.9.2019 00:12

Haha, koja komedija. Proljevanje žuči na najjače..

Još jednom, narodne novine u ruke.
Porezni razredi jasni, zakon jasan kao i dozvoljene djelatnosti, a majstori i dalje glume nacionalne šerife.

Pa nismo mi slastičari, da ti napišemo dvije kugle koda pa slijedeći.

MrBlc čet 19.9.2019 07:25

Zakon se čita kompletan, a ne samo dio koji ti paše ili dio za koji misliš da se na tebe odnosi. Zakon jasno definira što je paušalni obrt, tko ga može otvoriti, pod kojim uvjetima i za koje djelatnosti. Ali isti taj zakon jasno definira mogućnost da za paušalni obrt koji radi samo za jednog naručitelja porezna obračuna porez kao da se radi o zaposlenju (naveo sam ti i članak po kojem to može).

Ono što zakon propušta definirati su uvjeti po kojima bi se porezna u svojoj procjeni trebala voditi, što je loše jer legitimni obrt koji je spletom poslovno uvjetovanih okolnosti posluje neki period s jednim ili manjim brojem naručioca može biti proglašen fiktivnim pravnim poslom, te omogućuje različite kriterije u različitim ispostavama porezne uprave.

icek_picek čet 19.9.2019 08:20

Ne znam jeste li vidjeli, ali dostupan je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona. Dio predloženih izmjena se između ostalog odnose i na korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona:

 

1. poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama (ovdje se između ostalog misli i na "paušalce" koji rade isključivo za jednog naručitelja/bivšeg poslodavca)

2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama (biseri koji gase firme nakon što ostvare određenu razinu prihoda i otvaraju nove firme)

3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope  radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

 

Nikad nije bila intencija da paušalac bude netko tko radi isključivo za jednog naručitelja koji mu je ujedno i bivši poslodavac, kao sto je MrBic naveo, tu se radi o prikrivenom pravnom poslu. 

 

 

hyper hyper čet 19.9.2019 08:33
MrBlc kaže...
Zakon se čita kompletan, a ne samo dio koji ti paše ili dio za koji misliš da se na tebe odnosi. Zakon jasno definira što je paušalni obrt, tko ga može otvoriti, pod kojim uvjetima i za koje djelatnosti. Ali isti taj zakon jasno definira mogućnost da za paušalni obrt koji radi samo za jednog naručitelja porezna obračuna porez kao da se radi o zaposlenju (naveo sam ti i članak po kojem to može).

Ono što zakon propušta definirati su uvjeti po kojima bi se porezna u svojoj procjeni trebala voditi, što je loše jer legitimni obrt koji je spletom poslovno uvjetovanih okolnosti posluje neki period s jednim ili manjim brojem naručioca može biti proglašen fiktivnim pravnim poslom, te omogućuje različite kriterije u različitim ispostavama porezne uprave.

 ovo je tako prozirno. Početak teme kreće od Sumige i ekipe. Glumatanje velikih poštenjačinja, a između redaka se svodi samo na to da više nitko ne može nekoga obvezati da mu radi za sitnu paru, dan i noć. Kad ste shvatili da će vas na ovaj način zaobići veliki broj developera, počinjete s nekim pričama o moralnim vertikalama i metrikom koliko koji obrtnik smije zaraditi u nekom odnosu.

 

Ovo sve smo već prošli. Stanite na slavonsku i počnite zaustavljati sve aute s DA tablicama, 99% njih je ovaj ili onaj način manje uplatilo u proračun. To vas naravno ne smeta, jer je to ono što zakon nudi. Što znači da vas poštenje uopće ne zanima. Da možete jeftino nabavljati hrvatski IT kadar i prodavat/naplatiti ga po europskim cijenama kao što je to bio slučaj do sada, nikom ovo ne bi smetalo. Smeta vam, jer danas ljudi imaju opciju raditi 4, 7, 8 ili x sati ali da im se svi sati plate, a ne kao što ste do sada plaćali osam a dobivali 32. Ili plaćali 40 satni tjedan za 80 satni.

 

Baš me zanima koliko tih poštenjačina ima uplaćeno doprinosa na stavku prekovremeni sati. I koliko vas ima crne knjižice/evidencije na temu istih prekovremenih sati. Možemo ovako do sutra. 

 

 

Entry Point čet 19.9.2019 08:47

Hyper je u pravu, ali da je bilo zlouporabe, bilo je, i to u veliko broju. Ne podržavam da društvo ima 3 člana i 50 paušalaca zaposlenih koji rade u firmi od 8-16, te koriste njihovu opremu i nemaju sat odrađeni za nekog drugog.

 

Podržavam društva koja imaju 50 zaposlenih i trebaju 5-10 ljudi za projekt od 6-12-18 mjeseci pa uzmu paušalce ili mix raznih oblika privremenih zapošljavanja. To je win-win situacija za sve. U toj situaciji paušalac jest paušala tj obrtnik, kompanija može na jednostavan način doći do ljudi koji im trebaju (s pretpostavkom da ih mogu naći), sve je legalno, porez se plaća, PDV se plaća, tržište je aktivnije.

R36 čet 19.9.2019 08:49
makopos kaže...

Podržavam u potpunosti sve one koji znaju koristiti sve mogućnosti.

Država je glavni krivac cijeloj situaciji i tu priča prestaje. Dok ne maknu hrpu nameta i hrpetine beskorisnih administracijskih papirologija bespotrebno je o ičemu raspravljati.

Sve već svi znamo i ptice na grani sve znaju.

Trošak vremena je samo opet raspravljati o istome jer država ne želi povećati plaće ukidanjem svih tih nameta. A to ne žele iz razloga jer taj novac hrani uhljebe.

 Slažem se s navedenim., kao što mi je drago da država pokušava krpat te rupe jer onda vidim da napokon netko tamo u državnoj službi neki k... radi.

 

Ista prića s ulaskom u sustav PDV-a. Prije si ulazio na poćetku godine bez obzira što si prešao 300.000kn nakon 2 mj. Onda zatvoriš firumu i otvoriš novu na poćetku godine i tako u krug...

 

Sad ulaziš u sustav PDV-a ćim prođeš 300.000kn.

hyper hyper čet 19.9.2019 08:52
icek_picek kaže...

Ne znam jeste li vidjeli, ali dostupan je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona. Dio predloženih izmjena se između ostalog odnose i na korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona:

 

1. poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama (ovdje se u prvom redu misli na "paušalce" koji rade isključivo za jednog naručitelja)

2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama (biseri koji gase firme nakon što ostvare određenu razinu prihoda i otvaraju nove firme)

3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope  radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

 

Nikad nije bila intencija da paušalac bude netko tko radi za jednog naručitelja, ako sto je MrBic naveo, tu se radi o prikrivenom pravnom poslu. 

 

a hyper nek trkelja što hoće :)

 

Ništa novoga, a o tome što je intencija paušalca ne piše nigdje, već si to isključivo izmislio. Toliko od mene. Nemam vremena, moram ići raditi. Uživajte u temi.

eevek čet 19.9.2019 09:38
icek_picek kaže...

Ne znam jeste li vidjeli, ali dostupan je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona. Dio predloženih izmjena se između ostalog odnose i na korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona:

 

1. poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama (ovdje se u prvom redu misli na "paušalce" koji rade isključivo za jednog naručitelja)....

Nikad nije bila intencija da paušalac bude netko tko radi za jednog naručitelja, ako sto je MrBic naveo, tu se radi o prikrivenom pravnom poslu. 

Ok, to i treba srediti, ali što je to rad isključivo za jednog naručitelja?

Što ako paušalac ima ugovor s nekom tvrtkom za mjesečno plaćeni rad, a njih sada napadamo, gdje prestaje to biti rad za jednog naručitelja?

Da li se "varanjem" prestaje smatrati već kada paušalac izda 13. račun u godini, dakle samo jedan račun za drugog klijenta ili ne?

 

Što ako netko ima poslovni ugovor s jednom tvrtkom i plaćanje na mjesečnoj bazi, ali normalno radi za sve klijente koji trebaju njegove usluge?

To je, pretpostavljam, ok. I treba biti, ali što ako paušalac izda godišnje stotinu računa za razne klijente diljem svijeta, a ima ugovor o suradnji s nekom tvrtkom u Hrvatskoj i 12 njegovih faktura za tu tvrtku mu nosi 50, 60 ili 70% prihoda kroz godinu?

Je li i to varanje ili je to jednostavno poslovanje, što i jest?

 

Može se riješiti sve i sa limitom na prihode koje možeš ostvariti od jednog poslovnog subjekta kroz godinu, ali gdje je ta granica koja neće upropastiti "normalnog" paušalca?

To bi značilo da paušalac ne može ući u njemu veći projekt s jednom tvrtkom i naplatiti, recimo, 200.000kn za taj projekt koji može trajati mjesecima i makar to bila samo jedna faktura.

Je li to u redu? Pa i paušalci mogu uzeti posao i platiti nekoga tko će im biti kao podizvođač ili partner, ne znači automatski da ljudi "varaju" državu samo zato što rade za jednu tvrtku kroz dulji period.

To svi zaboravljaju.

 

Besmisleno je ograničavati definitivno najjednostavniji način poslovanja za ljude koji kreću u nekakav manji posao, a pod manji posao smatram sve ispod milijun kuna godišnje. Sve ovo o čemu pričamo je kikiriki i time je cijela priča još smješnija jer se svi grče suzbiti jednostavan način rada umjesto da se definiraju precizna pravila za ovakav oblik poslovanja i da se on iskoristi za poticanje ljudi na samostalnost u radu.

 

Poticanje na nekakve osnovne poduzetničke vode svakako nije prisiljavanje da se otvori (j)d.o.o. ili "puni" obrt.

 

I ne, jednostavno poslovanje poput paušalnog obrta ne treba biti rađeno i dostupno isključivo za šeširdžije, postolare, ključare i kojekakve druge poslove koji ne da izumiru nego su mrtve već dulje vrijeme.

 

SVI bi trebali imati mogućnost poslovati jednostavno, bez straha, zamršene papirologije i bez nebuloznih oporezivanja, a kad i ako uđeš u neku višu kategoriju jednostavno ćeš otvoriti tvrtku jer tada ti to i nije problem.

bruno1026 čet 19.9.2019 09:50

kao prvo, zvučat će kontradiktorno mojem postu, ali da, skidam kapu svakom malom čovjeku koji iskoristi svaku zakonsku rupu koju mu je država omogućila i na njoj opelješi državu. ozbiljno. ovoj usranoj državi treba treba plaćat što manje moguće. samo, ovakav paušal nije rupa, nego kršenje zakona koje za sobom može potegnuti i sankcije.

 

Ferritin kaže...
bruno1026 kaže...
...

 Već više od par puta spominjano u temi i opet se krivo gleda...

 

Cifra od "samo 7%" ne drži vodu u 99% slučajeva. To su slučajevi gdje se radi o direktnom prikrivanju poslovanja.

 

Zbog nekolicine budala koje direktno krše zakon automatski treba svima ostalima povećati porez? Promisli malo zašto plaćaš 40% poreza?

 

Zato što onda u drugu ruku kao firma imaš razne benefite i načine legalnog izvlačenja love od priznavanja troškova za najam prostora, povrat PDV-a na kraju godine, mobitele i automobile "na firmu", plaćene godišnje i bolovanje itd.

 

Paušalaci NEMAJU te povlastice. Sve financiraju sami svojim novcima te za sve odgovaraju SVOJIM imovinom.

 

 primijeti da ovaj članak eksplicitno govori o paušalcima koji to nisu. dakle, zaposleni kod poslodavca preko paušalnog obrta. što je, surprise-surprise, izričito zabranjeno.

 

O_O_O kaže...
bruno1026 kaže...

svrha paušalnog obrta...

 Ja sve ljude koje znam nagovaram da otvore paušalni obrt.

 dok je malo ljudi u svojevrsnoj ilegali, takve stvari idu ispod poreznog radara. budući ti i svi tvoji nagovaraju ostale, pa onda i oni svoje ostale, paušalci su se namnožili tamo gdje treba i gdje ne treba. jel te onda čudi što danas porezna poteže pitanje promjene propisa?

 

tko je jamio, jamio, dok derete državu, derite, samo nemojte biti naivni i očekivati da IT bude poseban i porezno izuzet od ostalih djelatnosti jer po baš ničemu nije poseban. usput, prilikom "deranja" treba pripaziti da i porezna ne odere svoje zaostatke. poslije jeb*** nema kajanja.

 

Old Iggy čet 19.9.2019 13:22
bruno1026 kaže...

kao prvo, zvučat će kontradiktorno mojem postu, ali da, skidam kapu svakom malom čovjeku koji iskoristi svaku zakonsku rupu koju mu je država omogućila i na njoj opelješi državu. ozbiljno. ovoj usranoj državi treba treba plaćat što manje moguće. samo, ovakav paušal nije rupa, nego kršenje zakona koje za sobom može potegnuti i sankcije.


 

To je standardna igra, država hoće uzeti pare i donosi zakone, mi želimo smanjiti ta davanja na sve moguće načine i tražimo rupe.

Problem je što nema pravog pristupa ni s jedne strane dok god država malo po malo mijenja kad shvati da nešto nije dobro.

MrBlc čet 19.9.2019 13:33

Prvo, odakle ti uopće ideja da sam ja poslodavac? Ja sam zaposlen, a paušalni obrt bih otvorio isključivo ako bih radio nešto sa strane uz posao.

Ti pretpostavljaš da su svi sugovornici motivirani osobnim interesom, što više govori o tebi nego o sugovornicima.

Prvo si govorio da je zakon jasan i da je sve po zakonu, a kad sam pokazao da to nije tako, sad ti se svi argumenti svode na to da se vara i na druge načine. E, pa i ti drugi koji varaju će tako reći "što se od nas kreće, što ne sredite lažne paušalce". Od nekud treba početi, a ako će to istovremeno donijeti i benefit pravne sigurnosti (da znaš za što možeš biti kažnjen, a za što ne), onda bi to svakako trebalo imati prioritet jer je pravna sigurnost jedna od najbitnijih stavki po pitanju poduzetničke klime.

hyper hyper čet 19.9.2019 13:56

Tema je startala od strane poslodavaca, a jedan od zacetnika je nanobitov ceo. Jucer je doduse malo spustio loptu.

l dalje govorim da je zakon jasan.

Trenutno je jasno što je to prikriveni radni odnos.

Ono s čime se ne slažem je lov na vještice i ograničavanje poduzetnickih sloboda da radiš s kime želiš raditi. Do granica propisanih od strane zakonodavca.

Jos manje da mi ti ogranicavas hocu li raditi s jednim klijentom ili x. Hocu li jednom naplatiti 200000 a drugim dvadeset po 5000.

Rad na opremi, kao da je od tih novaca tesko kupiti laptop. Moj radni tesurs je mozak i tipkovnica.

Tamo gddje ima usb port ustekam se i radim, pogotovu ako klijent ima odredeni security policy. Npr. Banka. I sl.

Ako radim na awsu, ili digitaloceanu, spajam se sshom, kaj radim na tuđoj opremi? Treba li me digital ocean zapisliti? Tko ce to kontrolirati.

Shvacam i dio vaseg gnjeva gdje mozda kodirate gazdi neki softwer, kartografiju i sl. A ovaj do vas je jucer radio isto, a danas ima 10k vise od vas. Dajte si to rjesite u vlastitoj kući ok?

icek_picek čet 19.9.2019 14:48

Nisam ni poslodavac/paušalac/ITjevac, samo komentiram sa zakonodavne strane :) osim samih zakona postoji nešto što se zove i nacrt Zakona kod svakih predloženih promjena (što uostalom ima i gore na linku) gdje uvijek lijepo piše objašnjenje i neka ekonomska/zakonska logika zašto se neke odredbe mijenjaju/dodaju nove.

 

Znači ako si ti XY godina radio kod nekog poslodavca i jednog dana si se sjetio dat otkaz, otvorit paušalni obrt i opet radit isključlivo s tim bivšim poslodavcem to je čisti prikriveni radni odnos, pa nek si ljudi opravdavaju kako god žele (opće nebitno jel pričamo o IT sektoru ili nekom drugom gdje je to dozvoljeno). 

hyper hyper čet 19.9.2019 15:39

Aha, sad su i pravnici nasli dio kolaca.

Pa eto prokomentraj ovo:
Ako sam godinama radio baze za jednog poslodavca, a u međuvremenu naučio raditi frontend ili backend i odlučio otvoriti vlastitu firmu/paušal.

Znači da sada vise nikada ne mogu pružati specijaliziranu uslugu bilo gdje da sam ranije u zivotu radio. LoL na kvadrat.

Majstore, ja sam promjenio vise od pet firmi u zadnjih 15 godina, a radio sam kao podizvođač na jos dvadeset drugih mjesta. S time da sam i ranije imao svoju firmu nekoliko godina. I sada ja koji sam stekao kontakte i ostavio negdje dobar utisak ne bi smio odrađivati Gigove povremeno po projektima.

Jal, nista drugo. To sto nisi it-evac tek pokazuje koliko je ova tema ostisla u krivom smjeru, a kombinacija postoji neograničeno.

miki1981 čet 19.9.2019 15:59
hyper hyper kaže...
Aha, sad su i pravnici nasli dio kolaca.

Pa eto prokomentraj ovo:
Ako sam godinama radio baze za jednog poslodavca, a u međuvremenu naučio raditi frontend ili backend i odlučio otvoriti vlastitu firmu/paušal.

Znači da sada vise nikada ne mogu pružati specijaliziranu uslugu bilo gdje da sam ranije u zivotu radio. LoL na kvadrat.

Majstore, ja sam promjenio vise od pet firmi u zadnjih 15 godina, a radio sam kao podizvođač na jos dvadeset drugih mjesta. S time da sam i ranije imao svoju firmu nekoliko godina. I sada ja koji sam stekao kontakte i ostavio negdje dobar utisak ne bi smio odrađivati Gigove povremeno po projektima.

Jal, nista drugo. To sto nisi it-evac tek pokazuje koliko je ova tema ostisla u krivom smjeru, a kombinacija postoji neograničeno.

 Ne znam odakle vadiš ovo ali koliko sam ja čitao, ovo boldano, baš nitkou temi nije rekao.

O_O_O čet 19.9.2019 16:09
icek_picek kaže...

Nisam ni poslodavac/paušalac/ITjevac, samo komentiram sa zakonodavne strane :) osim samih zakona postoji nešto što se zove i nacrt Zakona kod svakih predloženih promjena (što uostalom ima i gore na linku) gdje uvijek lijepo piše objašnjenje i neka ekonomska/zakonska logika zašto se neke odredbe mijenjaju/dodaju nove.

 

Znači ako si ti XY godina radio kod nekog poslodavca i jednog dana si se sjetio dat otkaz, otvorit paušalni obrt i opet radit isključlivo s tim bivšim poslodavcem to je čisti prikriveni radni odnos, pa nek si ljudi opravdavaju kako god žele (opće nebitno jel pričamo o IT sektoru ili nekom drugom gdje je to dozvoljeno). 

 kme kme ....kme

MrBlc čet 19.9.2019 16:42

Ili si nešto gadno krivo shvatio ili trollaš.

Ono za opremu je bio odgovor na temu troškova - paušalnom obrtu je porezna osnovica primitak, a ne dobit, pa porez po čistoj lovi ispada veći, međutim, kod prikrivenog pravnog posla u pravilu nema troškova. Ima slučajeva gdje su nekima čak plaćena bolovanja, što bi po strogoj definiciji bila pronevjera (naručitelj plaća za neisporučenu uslugu). Tvoja opaska o AWS-u je totalno promašena - ili nisi shvatio o čemu se priča ili namjerno mutiš vodu da sakriješ nedostatak argumenata.

Što se poduzetničkih sloboda, neke od daleko slobodnijih država (npr Njemačka u koju toliko Hrvata bježi od naših nesloboda) imaju to regulirano na sličan način kakav se i tu predlaže, ali imaju jasno propisane kriterije, pa se tamo zna što možeš, a što ne (pravna sigurnost).

Mene moj poslodavac pošteno plaća, problem je što država uzima i meni i njemu dobar dio kolača. Za to su s jedne strane krivi uhljebi i ostali na državnoj sisi, a s druge strane upravo oni koji krše zakon da bi izbjegli porez jer se onda trošak države dijeli na manje nas poštenih što smanjuje prostor za porezna rasterećenja.

hyper hyper čet 19.9.2019 16:56

Nema smisla više o ovom raspravljati porezna će dati svoj odgovor nadajmo se s 1.1.2020 i ne vidim mjesta gorčini.

Dali smo svi svoj pogled na stvar, ostalo je na zakonodavcu.

Valjda će se i HOK konačno primiti svog posla i opravdati plaćanje članarine.

balck2x11 pet 20.9.2019 11:47

odličan komentar na e-savjetovanju, citat:

 

Smatram da ovaj opis nesamostalnog rada nije dovoljno precizan. Prema iščitanom proizlazi da je nesamostalni rad onaj gdje:
- postoji subordinacija radnika,
- radnik radi osobno i za plaću,
- radnik radi po uputama,
- radnik radi pod nadzorom poslodavca,
- radnik radi u prostoru poslodavca,
- radnik radi u određenom radnom vremenu

 

Ovdje ima više problematičnih stavki. Svaki radnik na svijetu radi u odredjenom radnom vremenu, ne mogu smisliti slučaj gdje će inspektor radno vrijeme protumačiti kao neodredjeno. Uostalom, radno vrijeme je potrebno unjeti u Interni akt tvrtke. Radnik radi po uputama i pod nadzorom poslodavca - ovo je takodjer pre opširno. Upute i nadzor su u naravi većine poslova/djelatnosti i jednostavno je jako teško da se to neće pojavljivati i kod poduzetnika koji djelatnost obavljaju samostalno. Primjerice, ukoliko tvrtka ABC angažira servisera klima uredjaja da im preseli unutarnju jedinicu sa jednog zida na drugi, i pritom nadzire da li taj serviser posao radi savjesno - da li to znači da je serviser klima uredjaja u prekršaju s obzirom da radi sa tudjim opremom (klima je u vlasništvu tvrtke ABC), u tudjem radnom prostoru (u prostoru tvrtke ABC), prema tudjim uputama i pod nadzorom. Ukratko, ovime se dovodi u neravnopravni položaj i moguću diskriminaciju uslužnih djelatnosti koje se obavljaju kod naručitelja - na terenu.

ihush pet 20.9.2019 12:04
balck2x11 kaže...

odličan komentar na e-savjetovanju, citat:

 

Smatram da ovaj opis nesamostalnog rada nije dovoljno precizan. Prema iščitanom proizlazi da je nesamostalni rad onaj gdje:
- postoji subordinacija radnika,
- radnik radi osobno i za plaću,
- radnik radi po uputama,
- radnik radi pod nadzorom poslodavca,
- radnik radi u prostoru poslodavca,
- radnik radi u određenom radnom vremenu

 

Ovdje ima više problematičnih stavki. Svaki radnik na svijetu radi u odredjenom radnom vremenu, ne mogu smisliti slučaj gdje će inspektor radno vrijeme protumačiti kao neodredjeno. Uostalom, radno vrijeme je potrebno unjeti u Interni akt tvrtke. Radnik radi po uputama i pod nadzorom poslodavca - ovo je takodjer pre opširno. Upute i nadzor su u naravi većine poslova/djelatnosti i jednostavno je jako teško da se to neće pojavljivati i kod poduzetnika koji djelatnost obavljaju samostalno. Primjerice, ukoliko tvrtka ABC angažira servisera klima uredjaja da im preseli unutarnju jedinicu sa jednog zida na drugi, i pritom nadzire da li taj serviser posao radi savjesno - da li to znači da je serviser klima uredjaja u prekršaju s obzirom da radi sa tudjim opremom (klima je u vlasništvu tvrtke ABC), u tudjem radnom prostoru (u prostoru tvrtke ABC), prema tudjim uputama i pod nadzorom. Ukratko, ovime se dovodi u neravnopravni položaj i moguću diskriminaciju uslužnih djelatnosti koje se obavljaju kod naručitelja - na terenu.

- da, problem je moguće tumačenje svake rečenice-stavke zakona, to radi zakonodavac-inspektorat-država, ne mi. Oni moraju dati odgovor tj precizirati inače je besmisleno, pa će ostati po starom ili će sve možda biti kažnjivo itd.

- kad se takvi prijedlozi daju, tad se često zapravo ništa ne napravi, tj dimna bomba koja će par dana biti tema brbljanja i nestati. Zakon mora biti precizan-jasan da bi imao svrhu, ako predlagatelj o tome nije ni razmislio..

 

npr primjer za tumačenje honorarnog posla (povremenog-privremenog i sl.) vs stalnog radnog mjesta. Vanjski honorarac ne radi u prostorijama firme, dok u prostorijama firme moraju biti zaposlenici te firme i eventualno kupci kao u trgovini ili nitko više kao u ostalim pogonima-firmama. Vzač autobusa, ako je to npr zetova linija tad to ne može raditi honorarac, tj to je stalni posao, konkretan sa zadanim vremenom, nije povremeni posao kao izuzetak, dok bi vozač nekog dodatnog autobusa mogao biti npr za izlet ili vandrednu liniju, tj ne ono što je redovito. Tako se kao primjer tumači stalan posao vs 'honorarac'

- ... ako se nešto takvog ne napraiv za paušalce-zakon, tad se zapravo ne planira ništa napraviti, jer zakoni moraju biti jasni da bi bili provedivi.

-drugi mogući primjer, honorarac koji se zapošljava kao privremeni, na određeno vrijeme (nekad na htvu bio problem 'honorarci' tj većina ljudi koji su godinama bili zaposleni ali ne za stalno, problem npr kredit-stan i sl. pa ako je duže od 3mj ili 3x mora dobiti status na neodređeno vriejme vs određeno). Ako je to stvarno vanjski-honorarac, može biti firma-paušalac-umjetnik-samostalna djelatnost i sl. tad on ispostavlja račun firmi za koju obavlja posao kao račun, ne kao plaću-dohodak i sl. ali ako se privremeno na određeno vrijeme zaposli, tad ne ispostavlja račun nego prima plaću koju obračunava računovodstvo firme, plaća poreze i sl.. npr managerski ugovori i sl... razlika tih honoraraca je tko obračunava plaću-poreze, dok su sindikati i zaštita radnika išli na to da dobiju status na neodređeno mada to ponekad osoba ne želi (nije interes osobe pa nije ni zaštita na radu kao zakon).

 

-zakon i prijedlog mora biti jasan, razumljiv .. a ponekad je i to nemoguće jer zakon formalno pokriva sve slučajeve, dok se pojedinačni mogu kao karikirani-izuzetak pojaviti i tad ih i treba tako definirati tj kao izuzetak, ne kao pravilo ako želimo sve urediti nekim zakonom.

MrBlc pet 20.9.2019 18:19

Ako ja tebi premještam klimu:
- radno vrijeme: ja određujem u kojem vremenu radim, a ako tvoje potrebe i moje radno vrijeme nije moguće uskladiti, uzeti ćeš nekog drugog (primjerice, u tvojim prostorima nema nikoga tko mi može otvoriti kad ja mogu doći)
- ja premještam tvoje vlasništvo, ali koristim svoju opremu (unutarnja jedinica u tom poslu nije oprema/sredstvo rada, već objekt zadatka, oprema je moj alat vakuum pumpa, boca s plinom)
- ti pri ugovaranju posla postavljaš zadatak i imaš pravo nadzirati da li ga radim po pravilima struke i po ugovorenom zadatku. Eventualne izmjene ugovorenog zadatka su stvar dogovora, a ne tvog naređenja, a tehnički dio posla mi nemaš pravo uvjetovati (primjerice, ako želiš korekciju malo lijevo/desno, to je stvar moje profesionalnosti, a ako želiš da je žuto-zelena faza, ne može)

hyper hyper pet 20.9.2019 23:01

Kompliciras i tjeras vodu na svoj mlin. Cini mi se također da dolazis iz nanshita ili imaš vezu s njim.

Sad kad ste počeli razglabati o klimama kao maksimalni offtopic.

Idemo dalje: ovo ljeto iznajmio sam smjestaj u kampu, mobilna kućica, kad sam stigao procurila je klima.

Nazvao sam recepciju, a oni su pislali vanjskog servisera koji popravlja njihovu klimu u njihovom smjestaju. I zamisli stao je na stolicu umjesto na svoje ljestve.

Trkeljas, radi se o tvojoj čistoj zavisti i tvom osobnom skrivenom interesu. Jer vec nekolimo dana pokušavaš na bilo koji način iskrenuti priču koja je potpuno jednostavna.


Zna se koja prava nudi radni odnos
Godisnji, bolovanja, regrese, sigurnost, edukacije, otpremnine i jos stosta.

Izdavanje fakture bez tih elemenTa ne znaci apsolutno nista u vidu prikrivanja. Nigdje u zakonu ne stoji da ti ne smijes prekinuti radni odnos i staviti se na trziste rada.

Takoder ne smijes nikoga odbiti pa tako ni prosloga poslodavca jer bi to bila neka diakriminacija i ne bi bio na slobodnom trzistu. Jednako kako ne smijes zabraniti npr romima da piju u tvojoj birtiji.

Dakle, ako dva poslovna subjekta rade neki posao i pri tome nitko nikoga ne obvezuje na radni odnos. Onda to nije prikriveni rad.

Ovo ce dokazati svaki odvjetnik, a tebi zelim uspjeh u kafanskim diskusijama, a nanoshit, ag04 i slicne koji su ovo pokrenuli predlazem zaobilaziti.

Ne trebate raditi s nama ak vam je bed ima tko hoće.

hyper hyper pet 20.9.2019 23:30

Taman sam mislio to napisati. Izgleda da se sada odjednom svi pomalo peru od pocetnog PR a koji su zakuhali.

Možda su trebali malo razmisliti prije nego su nahuškali pola hrvatske javnosti na nas i prikazali nas glavnim kriminalcima.

Mislim o čemu se radi? 300 000 kn u najboljem slučaju?

Veliki dio od tih novaca se direktno upumpava u hrvatsko gospodarstvo kao infuzija. Od toga imaju koristi svi, od pekara do zidara.

Za razliku od toga kada gazda prebaci dobit u neku oazu, kupi dva para traperica i jedan auto. A ostalih 200 milja cuce na sejselima.

Da slažem se da vam to stalno zapislenima izgleda nepošteno, ali što vi riskirate?

Radili ne radili plaća ide i dok ste pola sata na wcu, dva na kavi i sl.

Ne mogu vam ni otkaz dati osim ako ste certificirano glupi pa da skrivite neku tešku glupost.

A nakon tri godine idu otpremnine.
Gazda odgovara minimalno, dok mi svojom cijelokupnom imovinom.

I da ovisimo o poštenju da će nas netko i platiti.

Mirovinu nećemo imati kao vi, već onoliko koliko uspijemo staviti na stranu.

Tko god želi preuzeti takav rizik, realno treba imati i dodatne povlastice.

bocic pon 23.9.2019 13:37
hyper hyper kaže...
Mirovinu nećemo imati kao vi, već onoliko koliko uspijemo staviti na stranu.

Tko god želi preuzeti takav rizik, realno treba imati i dodatne povlastice.

 Da još malo nadopunim:

- ni u slučaju maksimalnih prihoda ne odvaja se samo 7%, postoje i druga davanja koja moramo platiti,

- nismo uopće ili smo slabo kreditno sposobni,

- ništa se ne može voditi kao trošak. NIŠTA!

- ovisimo isključivo o poslu koji uspijemo sami ugovoriti,

- i zadnje, ali ne manje važno - "običnih" paušalaca je ZNATNO više nego ovih zbog kojih se digla buka, a koji možda ni nisu željeli tako što, bez obzira na veću zaradu.