Ajar ned 21.7.2019 10:22

ako sam dobro shvatio, svemir je idealno mjesto za godišnji jer tamo nikad nije pretjerano dosadno. s obzirom na to koliko je prostran, sve što se može i ne može zamisliti tamo se već zbiva(lo). ustvari, svemir je poput hrvatske.  

Anđeo bez falinge ned 21.7.2019 10:56

u prirodnim znanostima možeš brljati koliko hoćeš jer se podrazumijeva da znanost nije dogma i uvijek se nešto može naknadno osporiti, dokazati drukčije pa onda opet i to opovrgnuti i dokazati opet nešto peto..

uvijek si u trendu i cool.... 

 

 

limitedition ned 21.7.2019 12:24

Neutronske zvijezde su i inače bizarni objekti. Imaju promjer od svega desetak kilometara, a oko svoje osi okreću se stotinama pa i tisućama puta u sekundi. Gustoća im je ekstremno velika, 1018 kg/m3. Jedna čajna žličica (što je približno 1 cm3) materije s neutronske zvijezde na Zemlji bi imala istu težinu kao 100 000 Eiffelovih tornjeva..

 

Ok, uvijek me zanimalo što si znanstvenici pri tome zamišljaju. Taj 1cm3 materije se uzima u obzir na mjestu uzimanja uzorka ili na mjestu vaganja? :D

danen ned 21.7.2019 12:30

Razlika između znanosti i pseudoznanosti je što znanstvenik hipoteze testira, a pseudoznanstvenih u njih slijepo vjeruje. Tako se znanost pretvara u mitologiju. (Još bih dometnuo o ovoj usporedbi neutronske zvijezde s Eifelovim tornjem. Taj je toranj baš primjer rijetke gradnje: masa Eifelova tornja manja je od mase zraka koji se nalazi u piramidi koju on zatvara.)

ihush ned 21.7.2019 12:31

-mene pak zanimaju mjerne jedinice kao ajfel.. :) ili činjenica da ni na Zemlji ne teži jednako mada je masa stalna, zbog gravitacije i mase Zemlje ispod nogu tj specifičnog mjesta na kojem nešto mjerimo-važemo, relativnost.

-korak dalje, teški samo samo na Zemlji, ne u svemiru.. tj tamo smo u bestežinskom stanju ili stalnom padu kad je gravitacija-nula, relativno.. i izvedeno-karikriano (ok, namjerno pogrešno) možemo reći da je čitav svemir bez težine, osim anomalije kao Zemlja :)) a tad me još više čudi tako slikovita mjerna jedinica, da je barem vagon (uobičajena mjera za 10t).. y2k generacije i mjere, ništa im nije sveto, pa ni SI sustav .. a to je (razlog zašto tipkam..) znanost, osnova, standardizacija, metar, kilogram, sekunda itd.. osnova osnova.

syncmaster245b ned 21.7.2019 13:40

kao sedmo kozmičko čudo, zadnje na svojem popisu, odabrao sam Hoagov objekt. Radi se o galaksiji koju je još 1950. godine otkrio američki astronom Arthur Hoag. Galaksija je krajnje neobična po obliku: skoro je savršeno prstenasta

 

Carl Sagan je pjesnicki objasnio prstenaste galaksije:

 

"A splash in cosmic pond"

 

Dok se ne ponudi neko znanstvenije objasnjenje, "I'll stick with that"

 

***edit***

 

E da Dario, ovo je bio "loooong overdue" tekst.

 

Uzivam citati tvoje tekstove, ne bih se nimalo bunio kada bi bili mrvice cesci.

bugovac222 ned 21.7.2019 13:47

Ovo sa galaksijom bez tamne tvari je bila greška u mjerenju udaljenosti. Kasnije je ispravljeno tako da se ne radi o galaksiji bez tamne tvari nego je galaksija znatno bliže nama nego se smatralo (42, a ne 64 miliona svjetlosnih godina).

danen ned 21.7.2019 20:17

Oprostite, ovo s Eifeolovim tornjem sam se malo zabunio - jer davno sam to računao. Eifelov toranj: h = 300 m, a = 125 m, iz stoga slijedi V = 1,56 10(6) m. Gustoća zraka je 1,36 kg/m3. Stoga bi masa zraka u piramidi definianoj Eifelovim tornjem bila jednaka 2200 tona. U svakom slučaju to je izuzetno rahla građevina. Ja sam se peo stubama do njegove 2. platforme (fantastični ugođaj!) te sam imao osjećaj da se penjem kroz zrak ili paukovu mrežu.

maxym ned 21.7.2019 21:37

Samo par ispravaka...

 

ihush kaže...

teški samo samo na Zemlji...

 I na Zemlji možemo vrlo lako ostvariti bestežinsko stanje, slobodnim padom tj. padom sa više na nižu visinu.

 

ihush kaže...

..., ne u svemiru....

 I u svemiru možemo osjetiti težinu, stojeći na nečemu što spriječava slobodan pad (tipa površina nekog planeta ili njenog prirodnog satelita)

 

ihush kaže...

... tj tamo smo u bestežinskom stanju ili stalnom padu kad je gravitacija-nula,

U slobodnom padu smo, naravno, u bestežinskom stanju, a kako je slobodan pad uvjetovan gravitacijom, ona je daleko od nule, tj. uvijek je prisutna (u većoj ili manjoj mjeri, ovisno o tome koliko smo udaljeni od najbližeg nebeskog tijela, i kolika je njegova masa).

ZovemseZoranidolazimizRijeke pon 22.7.2019 00:17

Ljudi razumiju svemir koliko čimpanze kvantnu fiziku. Mogu se truditi koliko god hoće i pokušavati razumijeti u što jednostavnijem obliku je to moguće, međutim njihov će maksimum i dalje biti jedino kliknuti na crveni gumb kako bi dobile bananu.

 

 

Svemir nije stvoren zato da ga mi istražujemo. On nije logičan, uređen niti ima ikakvog smisla.

Apsolutno sve dosadašnje pretpostavke došle su od ljudskog maštanja i pokušavanja davanja reda i smisla svemu oko nas.

 

 

Ništa nema smisla. Trebamo više gledati životinje, posebice pse. Psi su čudo.

Festus pon 22.7.2019 10:18

Zar nije 'tamna energija' najveća misterija svemira?

 

ZovemseZoranidolazimizRijeke kaže...

Ljudi razumiju svemir koliko čimpanze kvantnu fiziku, bla bla bla...

 

 

Ništa nema smisla. Trebamo više gledati životinje, posebice pse. Psi su čudo.

 Pišeš besmislice, a psi nisu ništa posebno u usporedbi s mnogim drugim životinjama, pa i ostalim živućim organizmima.

 

danen kaže...
"Ima mnogo čuda na svijetu, ali najveće je čovjek." (Platon)

 ...često je bio gost i na Platonovim predavanjima, gdje je uvijek nastojao da mu oponira u mišljenju, pa se jednom prilikom desilo da je Platon rekao kako je čovjek biće bez krila i perja, objašnjavajući kako je um čovjeka nešto što je na prvom mjestu. Diogen je otišao na polje, raščerupao prvog pijetla na kojeg je naišao, otkinuo mu krila, ušao u prostoriju u kojoj je Platon držao predavanje i rekao: "Evo Platonovog čovjeka."

 

Visak kaže...
Ne postoji čudo, postoji samo neznanje. 
Kod nekih ljudi postoji čudo koliko ne znaju.

 Iz šupljeg u prazno. 'Čudo' je samo još jedan pojam u moru pojmova kojima se mi ljudi koristimo kako bi si pojednostavili život ili ukratko nešto opisali i kategorizirali, ili pak zasladili neku svoju primjedbu, jer zašto ne? Ništa drugo doli pomalo zaslađen naziv za iznimku. Možda bi najzvučniji naziv ipak bio 'jedinstvenost'? Neznanje je u redu i treba ga prihvatit, jer je jedno od osnovnih uvjeta za stjecanje znanja, odnosno pronalaženje istine. Neprihvaćanje je pogrešno jer vodi na krivi put, vodi u zabludu. Upravo zbog toga velika većina ljudi slijepo vjeruje, vjerovala je i vjerovat će u besmislice.