Problem Schrodingerove mačke se jednoznačno rješava recimo nekim uratkom tvornice iz Njižnjeg Tagila (od T-34 na dalje) - ukoliko dovoljno puta pregazimo kutiju, mačka je definitivno mrtva i ne trebamo (možemo) otvarati kutiju da riješimo nedoumicu...

Po rezultatima je Neuk - Srbin, a Anđeo je Nigerijac.

hoćeš reći, sad ćemo ga vidjeti u "BoB" filmovima?

 ma nisam, đava te odnia..

hoćeš reći 0,05 ¢  ?

 
Ipak nisam inteligentan koliko sam mislio... Treba mi netko rastumačiti ovo 

 Tesla, Penkala i te fore, kontaš... 

Penkala je Slovak (iako je sam za sebe govorio da je Hrvat)

Anđele, danas fališ...

popij si jednu brlju, moždane stanice ti se tresu...

ma ajde, kako može slavoljub biti besrpsko ime... šešelj je rekao da je slavoljub srbin.

 
Dobro, možda sam se ipak malo glupo se izrazio.
Čuo sam i ja za te statistike  s obzirom da pratim Petersona, a on to često ponavlja. Nema razloga da ne vjerujem da postoji korelacija između visokog IQ-a , 

Međutim, s obzirom da sam rješavao dosta IQ testova primjetio sam da svaki sljedeći sve bolje rješavam.
Naravno da IQ testovi nešto pokazuju, ali moje je mišljenje da to što IQ testovi pokazuju ne smije biti presudno u ocjenjivanju sposobnosti nekog čovjeka. 
Uostalom, svatko od nas zna dosta ljudi iznimne inteligencije koji su propali, a znamo isto tako i dosta ljudi "skromnih kapaciteta" koji su premašili same sebe a i sva tuđa očekivanja svojim upornim radom.

Inteligencija (ne izjednačavam je sa IQ testom)  je po mome iskustvu nešto fluidno i jako teško mjerljivo. Sam se nad sobom iznenadim kako znam biti glup ako neko vrijeme ne učim i ne vježbam sive stanice. Na loše rezultate utječe i rastresenost, stres, nenaspavanost, bla bla bla...

Po mome mišljenju, ljudi imaju enorman kapacitet za "procvjetati" ako im se to omogući, ako se poslože uvjeti i ako sami na tome rade. 

P.S. ne može IQ test predvidjeti kakav će netko biti radnik ni čovjek. 

 u kur'anpediji piše ovako (dakle, i hund i mile, iako je navodno poslije djelovao pod pseudonimom pero naliv). neuče, anđelo te htio po(h)valiti, jer se mnogi komšija proslavio u rvata (arsen dedić a.k.a. arsene d'gabi, rade šerbedžija a.k.a. ruski general, josip runjanin kao kompozitor hrvatskog himena, što je muško od himne, nives celsius-reumir-fahrenheit-kelvin, rođ. zeljković i tak. s devete strane, čika vojo fefelj je h'vat. kao što bijaše i znameniti srpski hrvat i jezikoslovatelj vladimir anić (v. pod pravopis ili ne, jer je većina ionako nepismena). miješano meso + kilo i sifon. 

ja volim Novaka Đokovića..

majka mu je rvatca iz vinkovaca 

  vs

 
Ništa se drugo od tebe i nije moglo očekivati... A plačeš na drugim mjestima o rasizmu, fašizmu, šovinizmu..
Upravo ovo što si ti aludirao spada u govor mržnje ako ćemo se voditi definicijom koju je meni se čini Drago neki dan na jednoj temi postavio.
Nešto je išlo kao diskriminacija pojedinaca ili skupina na osnovu boje kože, vjere, podrijetla, stupnja obrazovanja, spola,...itd


De mi reci tko je od ovih hercegovac: 
Todorić, Sanader, Vidošević, Končar, Gavrilović, Zagorec, Hanžeković, Polančec, Tedeschi, Čermak, Gregurić, Ježić, Čačić, Kerum, Roglić, Horvatinčić, itd

Nađi sam liste najbogatijih hrvata pa pogledaj koliki je udio hercegovaca. 

 više se nemreš ni zajebavat da te netko ne shvati ozbiljno 

Danen:

Neke razlike je jednostavno nepotrebno utvrđivati na razini populacije, isto kao da govorimo da Hrvati imaju pretežito zelene oči. Ako naša gošća iz sjevernijih krajeva poželi jegnog s plavima, ima ih, bude si ga našla. Vezano za fiziologiju, razlika između mene i moje sestre blizanke je veća nego što će ikada biti između mene i nekog crnca iz Afrike. Djeca vs odrasli, bolesni po jednoj bolesti u odnosu na zdrave i tako redom.

Da, govorimo o vrijednostima do kojih držimo. Stvarati generalizirane podjele, razlike među ljudima bez ikakve potrebe je kontraproduktivno koliko god se nekome činilo zanimljivim istraživanja. Mislim da matematika i znanost nisu sami semi svrha već bi ih trebali koristiti kao alat koji nam pomaže da svi skupa bolje živimo. Baš kao što onaj smrtonosni automobil koji si spomenuo možemo koristiti s oprezom i nikad nikoga ne ubiti s njim.

Uh što bi rado volio da mi je netko od predaka...."Niger".....tako da mi je određeni dio tijela malo ipak duži:)


Inače zar nije jedna ljudska rasa krenula iz afrike...i onda su se razdvojili...i onda pod utjecajem klime i okoline došlo je do pojave određenih razlika....koje su samo prilagodba na klimu i okolinu u kojoj žive

Ne želim moralizirati ni prežvakavati i dalje poticati jalovu diskusiju, samo želim ukazati na prečest primjer oholog, lakonskog stava - ovakvih lakomisleno ispaljenih izjava:

U vrijeme Turinga bilo je sramotno biti homosekusalac, on je to dobro znao i mogao se kloniti toga. 

...i oprostiti Đuri što ga je (Đura) tukao ("Balkanski špijun")?

Otprilike kao: da je rođen kao crnac, trebao se kloniti toga da bude crnac?
(još fali "or else" ? - tipična fraza "neizrečene" prijetnje)

Ovu drastičnu, apsurdnu analogiju postavljam kako bih ukazao na kompleksnost i osjetljivost stvari uopće.

Promišljenosti i odgovornosti (za izrečeno) nikad nije dosta: 

Zato što mi danas mislimo da je homoseksulalizam OK.

Ovo previše implicira da je, danas, "gay je OK" nekakva pomodnost, pa si netko, poput košulje, može "odjenuti" vlastitu pripadnost.

Mislim da bi prije davanja takve izjave, odnosno: zauzimanja takvog* supremacističkog stava svatko trebao sebe "izdresirati" da ponovi dvije činjenice:

1. Nitko nije birao kakav će se roditi;

2. nelogično, neopravdano je pretpostavljati da itko svjesno i namjerno mazohistički "izabire" da bude pripadnik bilo koje društveno diskriminirane manjine.

* nažalost uobičajenog nepromišljenog i u pravilu benevololentnog a ne maliciznog... no istodobno u pravilu "nesvjesnog" supremacističkog stava

Konkretno: "mi" ovdje pretpostavlja neku dominantnu većinu, a "mislimo" relativizira pretpostavku (i činjenicu!) da je nekima homoseksualnost bitak, zadatost.

Homoseksualnost je realnost i reći da "je to OK" je jednako sutupo kao i tvrditi da je "drvo OK", "grmljavina je OK", "gripa je OK"  itd zato što - postoji.

U protivnom: "Znanost je OK, ali to je samo današnje mišljenje"?

Gospodine Danen, "mi" ne postoji - svi smo (svaki od nas) u nekom pogledu manjine i upravo to je ono što nas kao društvo određuje. To nema veze s pomodnošću i trenutno važećim moralnim kriterijima. Težnja većini, prosjeku (a  ne elitizmu - prečesta zabluda) je prirodna... ali prava (većine, autoriteta...) uvjetuju i odgovornost  (većine, autoriteta...).

Ovdje govorimo o homoseksualnosti, a ne o "homoseksualizmu" (...egzibicionizmu, pederastiji, nastranosti, uvrnutim sklonostima, bolesti itd).

Ono na što, ironizirajući, indirektno ukazujete jest (doista postojeće) zloupotrebljavanje institucija pozitivne diskriminacije, nepotrebnih tabua i "pomodno progresivnih" devijacija u društvu uopće, ne samo u znanosti.

Odličan primjer činovničkog mentaliteta i nepromišljenosti jest u Švedskoj, gdje gotovo kontinuirano imaju probleme s biranjem kadrova "lokalne samouprave" zbog visoko postavljenih kanona oko zastupljenosti manjina ("kvota"), tako da su prisiljeni raditi negativnu selekciju - slijepo provodeći zakon i pretpostavljajući (načelno ispravne) kriterije pozitivne diskriminacije ispred nekih drugih kriterija. Racionalno se buneći protiv tog riskirate da vas svaki tupavac proglasi ksenofobom, rasistom itd. 

Da, doista ponekad postoje zloupotrebe koje rezultiraju stanjem poput onog vica gdje, kako bi prenevirao otkaz, bekrija kaže "danas sam nekako gej" - no one su iznimka, a ne pravilo.

Luksuz tog tipa, kojeg si je jedan Jakov Sedlar mogao priuštiti - oportuno započinjući karijeru praveći se da je gej, zatim glumeći naci-patriota i aktivno falsifirati povijest ("Jasenovac - Istina", "Četverored" itd), da bi se danas deklarirao kao iskonski prijatelj židovstva uopće - takav karijeristički luksuz "gej pomodnosti" si Turing nije mogao priuštiti.

Uglavnom:

Staro drvo je teško savijati/mijenjati, ali bi se, da parafraziram, trebali kloniti ovakvih brzopletosti.

Eugenika itd:

Civilizacijski nismo dorasli da bi apsolvirali/prenevirali negativne posljedice takvih "pokusa". Eugenika i manipuliranje genima jest vjerojatna budućnost i nužnost (Hawking, Kurzweil...), što podrazumijeva da ćemo morati uzeti u obzir i npr genotipske zadatosti. No:

Društvena realnost - rastuće populističke idiokracije (a ne meritokracije) u kojoj živimo - jest da su nam vrhunski civilizacijski domet Brexit i Trump; iluzorno je predmnijevati da su znanost, znanstveni ciljevi i znanstvenici imuni/isključeni iz tog trenda opće banalizacije i generalizacije.

I pretpostaviti da će neki npr IQ kriterij, test podobnosti "elite" itd popraviti/riješiti taj problem. 

Smiješno je "zaboraviti" pouke iz povijesti i kuda to u pravilu vodi, a ispred njih staviti "kulturu linča".

Neodgovorno otvaranje pandorine kutije s razlogom izaziva pretjerano vrištanje i "šikaniranje".

Šikaniranje, znanost itd:

U pravilu, nije riječ o (nametnutoj) autocenzuri, tabu temama, šikaniranjima i ("anonimnim") etiketiranjima. Ne valja po iznimkama utvrđivati pravilo. 

Frustracija jest opravdana, ali cilj ne opravdava sredstva. Nazovi-demokracija je pokazala raspad kriterija uopće, pa je danas doista moguće da netalentiran znanstvenik sumnjive diplome napreduje zahvaljujući šikaniranju "pravih" znanstvenika, putem populizma (linč) i dodvoravajući se trenutno važećim društvenim kanonima. No bijeg u elitizam, zazivanje "paralelnih kriterija" i (posljedično) "preventivna diskriminacija nepoćudnih" nije riješenje.

Vrli, novi svijet ne postoji: dobrodošli u Netokraciju.

Imaš pravo, loše sam se izrazio. Nisam mislio na to može li nešto dokazati u kontekstu znanstvene potvrde, već u kontekstu logike kojom je došao do pretpostavke ili ideje koja je naknadno potvrđena. Higgsov bozon je nedavno potvrđen, ali teorija koja ga predviđa je i prije toga bila logički konzistentna i u skladu s dotadašnjim znanjem. Opća teorija relativnosti je u to vrijeme bila toliko neintuitivna da je djelovala kao nemoguća, ali je bila utemeljena na ispravnom znanju i ispravnoj matematici.

Dodatno, neke ideje su same po sebi bile toliko značajne da su čak i uz neke pogrešne pretpostavke predstavljale važne prekretnice u znanosti.

Ideja da se iz fizičke osobine mogu pročitati intelektualne sposobnosti, osobnost i slično je poprilično stara, ali nikad nije naišla na ikakvu potvrdu, uz par iznimki koje imaju veze s hormonalnim utjecajem na razvoj čovjeka, poput agresivnosti i obilježja koja su uvjetovana razinom testosterona. S druge strane, sve ovo što navodiš ima zajednički uzrok - prilagodbu na uvjete života. Stanovnik Afrike svijetle puti je neprilagođen, kao što je neprilagođen stanovnik Afrike ravne kose ili uskog nosa. S druge strane, inetelektualno zakinut stanovnik Afrike je jednako neprilagođen koliko je neprilagođen intelektualno zakinut stanovnik Skandinavije.

Mogućnost da je negdje postojao manji evolucijski pritisak na razvoj inteligencije postoji, međutim, isti nije direktno povezan s prilagodbama na jako sunce, pa trpanje čitavih rasa u isti koš nema ni teorijsku osnovu ni znanstvenu vrijednost.

Doduše, ovo je BlackDog22 puno bolje i detaljnije obrazložio.

Podaci ukazuju i da češći odlazak na trafiku uzrokuje rak, pa nitko neće to tvrditi. U konkrentom slučaju je iznesena jaka tvrdnja na temelju posrednih podataka, što nije nimalo znanstveno, a ako je tome još ideološki motivirana, onda je to zloupotreba znanosti.

Neke studije pokazuju da razlika nestaje kad se otklone sociološke komponente, dok druge pokazuju suprotno. Međutim, sociološke komponente je jako teško otkloniti i zbog toga sam manje sklon povjerovati studijama koje tvrde da su ih otklonile. Primjer studije koju je Volos linkao, osim što je već sama činjenica da posvojeni crnac živi i školuje se u pretežito bjelačkom gradu (i to što je posvjen i to što odudara od većine predstavljaju sociološka opterećenja). Međutim, postoji i još jedan mogući sociološki faktor - ovisnost inteligencije roditelja i vjerojatnosti da će uopće dati dijete na posvajanje značajno je kulturološki uvjetovana. U nekim kulturama je prihvatljivije dati dijete na posvjanje da bi imalo bolje mogućnosti, dok je u drugima neprihvatljivije. Negdje se nadzor socijalnih službi vrši revnije, negdje manje revno.

Članak koji je Volos linkao koristi podatke iz studije iz 1976., čiji su autori Sandra Scarr and Richard A. Weinberg. Sami autori navode da je studija promatrala isključivo obiteljski okoliš, a ne društveni i da ne eliminira mogući utjecaj diskriminacije crnog djeteta u bijelačkom okruženju. Dodatno, navodi se da su svi osim jednog bijelog djeteta posvojeni unutar savezne države, dok su crna dijeca posvojena iz 12 različitih saveznih država, a azijati iz više zemalja diljem svijeta (što bi moglo upućivati i na inteligentnije roditelje koji su svjesni da će im dijete imati bolji život ako ga daju na posvajanje). 

Dodatno, da ne prevodim čitav pasus:

The study showed significant differences in adoption patterns of mixed-race black/white and black adopted children as was noted by Scarr and Weinberg (1976):

It is essential to note, however, that the groups also differed significantly (p < .05) in their placement histories and natural mother's education. Children with two black parents were significantly older at adoption, had been in the adoptive home a shorter time, and had experienced a greater number of preadoption placements. The natural parents of the black/black group also averaged a year less of education than those of the black/white group, which suggests an average difference between the groups in intellectual ability. There were also significant differences between the adoptive families of black/black and black/white children in father's education and mother's IQ.[1]

Svi smiju prisustvovati u diskusiji, ali nema svačije mišljenje jednaku težinu. Mišljenje koje je potkrijepljeno znantveno utemeljenim argumentima ima znatno veću težinu od nečijeg mišljenja temeljenog na subjektivnom dojmu.

S druge strane, u znanosti vrijede malo modificirana pravila - znanost traži dokaze. I dok ti kao pojedinac možeš imati svoje mišljenje i izražavati ga, ako nešto predstavljaš kao znanost, onda to mora biti potkrijepljeno znanstvenim argumentima. Ako ih nemaš ili ih navlačiš i razvlačiš da pokriješ svoje subjektivno mišljenje, onda gubiš znanstveni kredibilitet. Tvoja sloboda govora ti ostaje, ali više nemaš privilegiju govoriti u ime znanosti jer si prokazan kao pseudoznanstvenik.

Što se tiče boldanog, očito nikad nisi vodio diskusiju s antivakserom, flateartherom ili pobornikom teorije zavjere - tu argumenti ne pomažu. Da parafraziram dr. Housea:

If you could reason with conspiracy theorists, there would be no conspiracy theorists.

Moram priznati da uopće ne razumijem svrhu ovog.

Npr ovo pod 1 se moglo napisati A+(A+1)=1,10 (edit: jer je B=A+1) - a budući da zagrada nije potrebna: A+A+1=1,10 (iz čega je jasno da su A+A=0,10 itd) tako da je ovo valjda test čitanja s razumijevanjem? Opsjenarski trik iluzije "zakukuljenim" kontekstom?

Meni je to analogno ovom - s time da za razliku od ovog gornjeg trika, u ovoj iluziji doista ne možemo vidjeti ispravan odgovor (čak i kad ga znamo i razumijemo zavaravajući kontekst):

https://en.wikipedia.org/wiki/Checker_shadow_illusionA=B?

Zašto spominješ to povezivanje, kad to nitko ovdje ne tvdi?

 'Manji evolucijski pritisak' u polarnom krugu? Dobra šala. U Africi trebaš biti brz (ne brži od lava, ali brži od kolege) i eventualno snažan. U Skandinaviji da bi preživio moraš znati sagraditi nastambu i to tako da ti ne padne na glavu, naći hranu kad je nema, pripremiti zalihe kad je ima i izađivati oruđa za sve to. I možda najbitnije, biti ponekad sposoban staviti društvene potrebe iznad svojih. Kada se govori što južnije to tužnije, obično se može pratiti porast egoizma prema jugu. Znaš li ijednu zemlju s crnim stanovništvom da nije korumpirana?

Činjenica je da neke osobine ide zajedno, činjenica je da je u hladnijim krajevima zahtjevnije živjeti. Iz toga uz minimum intelektualnog poštenja treba priznati da je mogućnost da se inteligencija poklopila s još nekim obilježjima vrlo realna.

Što se 'nepostojećih rasa' tiče, forenzičari mogu s velikom točnošću pogoditi 'socijalnu percepciju' nečije rase bez da vide kožu ili kosu, što govori da postoje jasna genetska obilježja koja su karakteristična za neku rasu.

@Visak
Sram te bilo, kako mozes tako govoriti. Rasa je iluzija koju su izmislili rasisti 😁

 Čuj, ono s južnim krajevima, egoizmom i korupcijom se odnosi i na Hercegovce. 

Vi ste malo evoluiraniji crnci. 

zato ti se i danas vode burne rasprave u krugovima psihologa o testovima IQ, što to oni točno mjere i tak to.

 https://psyche-unizg.weebly.com/test-kognitivne-refleksije-kao-prediktor-podlo382nosti-pristranostima-prilikom-donoscaronenja-odluka.html

Ovdje sam imao priliku pročitati dosta poprilično out there stavova, jeda od njih je da su IQ testovi iz nekog razloga naklonjeni zapadnjacima i bijelcima.

Postoje dvije studije( klik1, klik2) i obje pokazuju da velika većina stručnjaka koji se bave istraživanjem inteligencije smatra kako bias ne postoji. U prvoj linkanoj studiji(iz 2008.) njih 84.6% se slaže s izjavom("Professionally developed CATs are not biased against members of … minority groups"). U drugoj linkanoj studiji (iz 2003.) 81% vjeruje misli isto - BIAS NE POSTOJI. Ne mogu linkati cijele studije jer su iza platnog zida, ali ako nekoga baš zanima može dobiti pdf od mene ili još bolje ako zna gdje tražiti može je pronaći bez problema.

Nadalje, nakon izlaska knjige The Bell Curve (knjige koja zagovara ideju da na IQ utječu naslijeđeni geni, ali i okolina - ja bih rekao da je najmanje 50%, ne odbacujem ni da je oko 80%) 52 istraživača koji se bave inteligencijom izlaze s dokumentom u kojem jedan od postulata glasi: 

"Intelligence tests are not culturally biased against American blacks or other native-born, English-speaking peoples in the U.S. Rather, IQ scores predict equally accurately for all such Americans, regardless of race and social class. Individuals who do not understand English well can be given either a nonverbal test or one in their native language."

Naravno, ako su IQ testovi naklonjeni bijelcima i zapadnjacima postavlja se jako dobro pitanje: "Što s istočnim Azijatima?"  Oni redovno postižu bolje rezultate od Europljana u svojim matičnim državama a i kada žive u Europi. Ako su likovi koji dizajniraju IQ testove i njima slične (koji su u suštini proxy za g(General intelligence)) imali namjeru prikazati Europljane najinteligentnijima izgleda da su obavili loš posao.

U studiji iz 1987. (klik) okupljaju 78 "sudaca" koji su stručnjaci u različitim područjima (sociolozi, edukatori, savjetnici)... 

"A panel of 78 judges, including professors of psychology and sociology, educators, professional workers in counseling and guidance, and graduate students in these fields, were asked to classify each of the 226 test items into one of three categories: I, least cultural; II, neutral; III, most cultural."

U rezultatima su došli do zaključka da su pitanja koja su od strane stručnjaka ocijenjena kao ona s najvećim biasom razlika između bijelaca i crnaca najmanja i vice versa. Toliko o "stručnjacima", a toliko i o navodnom biasu.

OK, ali ako su IQ i slični testovi naklonjeni nekom to bi se pokazalo i kasnije u životu jer bi razlika u npr. školskim ocjenama bila manja? Ne, čak ni to, nego u pravo suprotno - IQ testovi predviđaju veći uspjeh u odnosu na bijelce kod crnaca i hispanaca nego što on zapravo je. link Razlika nije značajna, ali opet - biasa nema, a ako ga ima - usmjeren je k bijelcima.

I na kraju, ako su neka pitanja stvarno teža za nekoga, to se može lako provjeriti. Da i provjereno je i ispada(neiznenađujuće) da gotovo nema razlike kome su koja pitanja teža, a koja lakša, da postoji bias nekim kulturama i rasama bi neka pitanja bila teža nego što su bijelcima, što nije slučaj. (link)

Ima još tu dosta stvari s kojima bi se trebalo pozabaviti, kao što je povezivanje istraživanja inteligencije s nacistima(to spada pod nerazumjevanje povijesti), nerazumjevanja akumulativne vjerojatnost, tabula rasa gluparija ali nemam više vremena, kasnije možda.

OK, hvala. Nije mi bilo jasna veza s temom, osim dijela ove "IQ" rasprave - da je vrlo lako manipulirati testnim podacima (biheviorizam, pristranost itd).

OK, sve je to lijepo i krasno i vjerujemo ti na riječ; ali ajde prestanite više drkati po rasama, OK?

Evo, ja se osjećam kao crnac (doduše malo albino) i usvojit ću crnca (pozdrav Danenu) pa me statistički "rasno" odredi.

Što se mene tiče, možeš dokazati i da je de Coubertin imao plemenitu ideju osnivanjem Olimpijskih igara, a ne dokazivanje supremacije "bijelaca"; dokaži i da je narandžasti "bijelac" na čelu dominantne "bijelačke" zemlje doista "najinteligentniji predsjednik uopće" a čitav konstrukt koji je doveo do toga plod neizmjerno superiorne inteligencije.

Odigraj partiju GOa/šaha sa AlphaGo/DeepMindi i kad izgubiš ustvrdi da su žute "rase"...

Turing je bio fujpeder a još toliko inteligentan, mora biti da je bio Kinez.

OFFTOPIC.

Što vjerojatno govori o izopačenosti kulture kolonizatora.

Ili su sad crnci, osim što su lijeni, glupi i smrde, još i rasno kvarni?

A "žutci" - Kinezi - imaju predispoziciju biti narkomani, jer su jadnim Englezima namjestili Opijumske ratove?

Dok je opće poznata stvar da su Indijanci u stvari kockari, jer sad drže kazina po USA.

Ajde brate ne generaliziraj.

Svi primjeri koji si dao karakteristika koje su svojstvene pojedinim rasama se odnose na izgled (proporcije, boja kože, kose, očiju, kovrčavost dlake), a svojestvene su jer upravo po njima i definiramo rasu. Iste su rezultat sličnog seta prilagodbi i znamo zašto idu u paketu.

S druge strane, nema znanstveno utemeljene teorije koja bi objasnila zašto bi neke druge karakteristike koje nisu povezane s vanjskim izgledom bile posljedica istih tih prilagodbi, već imamo samo vrlo upitne statističke testove, od kojih neki pokazuju jedno, drugi pokazuju drugo i na temelju njih ne možemo donijeti zaključak. 

Unutar svake rase imaš dovoljno velike varijacije po pitanju konkretnih izazova po pitanju preživljavanja i ne možeš jednostavno svesti na zajednički faktor sve bijelce, crnce, azijate po tom pitanju. Ako inzistiraš na toj mogućnosti, onda očito povezuješ, direktno ili preko zajedničkog faktora, fizički izgled i inteligenciju.

Aha, znači, Afrika je uteči od lava i prstu u uho!? Eto, dotukao si me argumentima, nema što. Samo ćemo malo ignorirati da su se upravo prve civilizacije (za koje je bilo potrebno staviti društvene potrebe iznad svojih) razvile upravo na području Afrike i Bliskog Istoka. Neandertalci su živjeli u hladnijim krajevima, ali mi smo ih ipak potisnuli, pri čemu se pretpostavlja da je prevagnula naša inteligencija. Upotreba oruđa je praktički krenula iz subsaharskih područja, što znači da je itekako predstavljala benefit i da je postojao evolucijski pritisak. Domovina demokracije je u jednoj poprilično toploj i južnoj Grčkoj, kako tužno.

Što se tiče same inteligencije, testove rješavamo sve bolje, ali je pitanje da li to znači da naša inteligencija i dalje evoluira ili se samo mijenja dostupno znanje i, posljedično, način na koji je koristimo. Ako stvarno postajemo inteligentniji, znači da se upravo odvijaju veće evolucijske promjene koje bismo trebali biti u stanju dokazati genetskim testovima, a ako se samo mijenja način korištenja istog potencijala, onda to znači dvije stvari:

- upitno je koliko značajna može biti razlika u genetskom potencijalu s obzirom kad se pogleda cjelokupno postojanje ljudi i razvoj rasa

- društvene okolnosti koji uvjetuju kako inteligenciju koristimo imaju velik utjecaj na rezultat testova

Ako lovac s razvijenim vizualnim korteksom testu rješava grafički, a matematičar pristupa numerički i zbog toga dobiju različite rezultate, da li to znači da je jedan od njih inteligentniji ili samo znači da je po pristupu problemu sličniji onom tko je sastavljao test? S obzirom da je inteligencija snalaženje u nepoznatoj situaciji, i onaj s lošijim rezultatom bi vrlo lako mogao biti inteligentniji upravo zato što je taj rezultat postigao unatoč činjenici da se našao u daleko nepoznatijoj situaciji nego test predviđa.

Ne znam nijednu zemlju koja nije korumpirana, znam samo zemlje koje su više ili manje korumpirane i da itekako ima zemalja s crnim stanovništvom koje su manje korumpirane od Hrvatske. S druge strane, radi se o indeksu percepcije korumpiranosti, pa on ne mora biti nužno mjerodavan. U uređenijim državama je u pravilu manja percepcija korumpiranosti jer, tamo gdje korupcije ima, ista se odvija malo profinjenijim metodama, dok u manje uređenim zemljama se uredno lova daje na javnom mjestu bez da se itko osvrne.

Međutim, najveća korupcija je upravo tamo gdje su europa i zapad napravili sranje zbog vlastitih interesa i time digli tenzije unutar države i praktički blokirale razvoj civilnog društva, čime ulazimo u sociologiju.

Što nitko ne spori.

Svaki ekstrem je zahtjevniji, međutim, svakom je ono okruženje na koje nije prilagođen zahtjevnije.

Zapravo, uz minimum intelektualnog poštenja, treba priznati po pitanju same mogućnosti, to ne mijenja previše. Mogućnost jest realna i to nitko ne spori.

Doduše, mnoge druge mogućnosti su također realne: mogućnost da Bog postoji, mogućnost da živimo u simulaciji, mogućnost da ja ovu raspravu samo sanjam...

Praktički, sve što nije nemoguće je realno moguće, pitanje je samo koliko je izgledno i koliko jake dokaze imamo da to jest tako. U ovom slučaju imamo podatke koji ukazuju da bi moglo biti tako i podatke koji ukazuju da to nije tako. S jedne strane je jasno da je studiju koja će pokazati isključivo genetski utjecaj gotovo nemoguće izvesti, a s druge imamo poziciju koju zastupaš da bi različiti evolucijski pritisak mogao objasniti ove rezultate koji to potvrđuju. 

Međutim, taj evolucijski pritisak se značajno razlikuje unutar iste rase. Koliko je to veći evolucijski pritisak na bijelca na Mediteranu u odnosu na crnca u Alžiru? Ili kad usporediš bijelca na Mediteranu i bijelca blizu polarnog kruga. Ili crnca u Alžiru i crnca u Južnoafričkoj republici? Tu mjerenja ne pokazuju obrazac, već se obrazac poklapa s uređenošću država, razvijenošću civilnog društva i dostupnošću obrazovanja. Naravno, opet možeš reći da je to posljedica, a ne uzrok, međutim, uz činjenicu da ni mi nismo tako davno srali po ulicama, to bi značilo da je došlo do naglog evolucijskog skoka kojeg nismo primijetili.

Jesam li ja njegdje tvrdio da rase ne postoje?

To je i dalje manji postotak od postotka Hrvata koji vjeruju da Bog postoji. Znači, dokazali smo Boga?

A da naučiš razliku između biasa i urote. Biasa često nisi ni svjestan, a urota je planirana. 

A što je to nego bias - ti rezultati upravo proizlaze iz činjenice da je podsvjesni bias utjecao na procjenu stručnjaka pri određivanju koja pitanja su kulturološki uvjetovana, a koja ne.

A srednjoškolske ocjene su se pokazale kao jako dobar pokazatelj inteligencije?

Dao si link na onu istu studiju koju si gore linkao i pritom posrao stručnost stručnjaka na temelju čije procjene kulturološke povezanosti pitanja se studija temelji...