pas mojeg susjeda je 100% hidrofoban. nema te sile koja bi ga ... 

pe se: zar ne bi bilo elegantnije ekstrakcijom iz dehidrirane dobiti hidrofobnu vodu? 

Ima neka aerogel pasta koja radi isto. Vertasium se mazao s njome. Kul izgleda

Super stvar. Kada bi postojao superhidrofobni lak, auti ne bi hrđali, superhidrofobno staklo se ne bi zamagljivalo i slično. Održavanje mnogih stvari bi bilo jednostavnije jer ih se ne bi trebalo često prati. Ovo svakako treba razvijati za daljnju upotrebu.

Postoje hidrofobni premazi za auto stakla, ali koliko sam čuo ne funkcioniraju baš najbolje.

 korozija nastaje na dodirnom mjestu metala s različitim potencijalima. vlaga nema baš neke veze. u pretkambriju su na aute zato montirali onaj masivni krovni nosač koji bi pokupio većinu hrđe (neki čak i željeznu ploču ispod auta). 

...ili bi kupili Trabant. Od nekog nerđajućeg duroplasta. Koji je, navodno bio skroz recikliran - napredan je bio taj istočni blok...

Čovik bi očekivao neku high...tech tehnologiju iz zvjezdanih staza....A većina toga u kemiji se je moglo i prije par što godina....samo nisu znali....to me ono fascinira.... jednostavnost...A tako teško dokučiva

Korozija ne nastaje samo na mjestu dodira metala različitog potencijala, a vlaga ima i te kako veze. Korozija može nastati i zbog toga što je jedan dio metalne površine više izložen kisiku od drugog. Čak i kada korozija nastaje zbog dodira dva metala, potrebna je vlaga (elektrolit) da bi moglo doći do elektrokemijske reakcije.

 Znam za to, zato mnogi brodovi (građeni od željeza) imaju žrtvenu elektrodu (mislim da je u pitanju magnezij i cink: https://hr.wikipedia.org/wiki/Žrtvovana_anoda ) koja se polako otapa i spriječava hrđanje željeza. Ali, ako je automobil napravljen od jedne vrste metala - željezo ili aluminij, svejedno, onda nemaš spoj 2 različita metala, pa tu voda ima značajan utjecaj (naročito na željezo, a slana voda i na aluminij. - pogledaj gore što piše Danen) Dakle, tu dobar nepropusan lak čini zaštitu i spriječava koroziju. Još ako se na njega ne može kondenzirat voda, nego sve oteče, još i bolje. Usput, čitao sam kako se željezo može presvući tankim slojem tvari koja se zove (ako sam dobro zapamtio) butadien - neka vrsta gume, koja stvara tanak ali vrlo žilav nepropusan zaštitni sloj i koji je bolji i od pocinčavanja i lakiranja 50*, ali onda bi limarija automobila i drugih stvari bila praktički neuništiva - a to nekome baš i ne odgovara.

Ovo s magnezijem zove se katodna zaštita, a koristi se naveliko u brodogradnji - tako da se za brodski trup pričvrsti glonđa magnezija. Koristi se i za zaštitu cijevi ispod zemlje. A što se tiče budatiena, butadien sam za sebe ne može ništa zaštititi, niti se na ništa nanositi, jer je riječ o plinu, no polimerizirani butadien, poli(buta-2,3-dien) je kemijsko ime za umjetnu gumu (buna = butadien + natrij, jer se polimerizrala preko natrija kao katalizatora). E sad, o stupnju polimerizacije polibutadiena (bune) ovise njegova svojstva, hoće li biti nešto poput laka ili nešto poput automobilske gume. Vjerojatno je moguća polimerizacija in situ, naime tako da se nanosi "ulje" (buta niskog stupnja polimerizacije) koje potom otvrdne, polimerizira se. Na tom principu rade polimerna ljepila, ali i ispune (plombe) za zube.

 Davno sam čitao ovo o butadienu i zaboravio sam detalje, ali kužiš o čemu je riječ. Po onome što sam čitao (koliko me pamćenje služi), u toku nanošenja tog poli-nečega na metal, dolazi i do neke kemijske reakcije koja stvara tanki nepropusni i kemijski inertan sloj na željezu, te stoga on neće hrđati. Nešto kao sa aluminijem gdje se stvara tanki sloj aluminijevog oksida ili bakra gdje se stvara patina koja dalje štiti bakar od daljnje korozije.