-u potpis, D.Trump.. :) + tweet..

 Napisao sam protest na Hyundai EU i Hyundai Worldwide, pa reko da vidimo...

I, imali li ikakvog odgovora, novosti itd?

Ili si vec presao na luksuzno vozilo za iste novce?

 Trebao si odvjetnika uključit, da on ''fini'' dopis napiše navedenoj auto kući ( troškove odvjetnika naravno njima dodatno obračunat ), da vidiš  kako bi dobio više novaca natrag nego si uplatio kao predujam.

Jer da si ti npr. otkazao auto, pop... bi taj iznos, a sad kad su oni zaj.... nikom ništa jelte? ''Malo morgen''....da se to riješit tako da bi na kraju mogao još i skuplji auto uzet.

Malo sam provjerio po zakonu.

Zakon o obaveznim odnosima predujam spominje isključivo u člancima koji nisu primjenjivi na ovaj slučaj.

Zakon o zaštiti potrošača kaže da se predujam vraća sa zateznim kamatama ako nije ugovor ispunjen (od strane trgovca), i to u roku od 7 dana od raskida ugovora.

Zakon o obaveznim odnosima za kaparu piše da se u slučaju neispunjenja ugovora od strane koja je primila kaparu može zahtjevati povrat kapare i naknada štete, ispunjenje ugovora i naknada štete za kašnjenje ili povrat dvostruke kapare.

Ono što je bitno još napomenuti jest da zakon o obaveznim odnosima ovo ne ograničava na pojam kapare, već je formulirano na način da se veže na samu definiciju koja kaže da je to iznos koji se plaća kao znak da je ugovor sklopljen i da se ugovor smatra sklopljenim od tog trenutka.

To u prijevodu znači da u najgorem slučaju imaš pravo na zatezne kamate, a u najboljem se primjenjuju kriteriji za kaparu, bez obzira što u ugovoru piše predujam - bitno je kako je ugovor složen - ako je važenje ugovora vezano uz samu uplatu predujma, on je kapara bez obzira kako ga je trgovac nazvao.

Također, trebaš provjeriti i ostatak ugovora, moguće da je autokuća pokrivena, a za provjeriti da li je neka stavka ništetna (zakon je nadjačava i smatra se nevažećom) će ti ipak trebati pomoć odvjetnika.

 -da/ne. Tj da je kapara, tad bi se tako i nazvalo-pisalo, predujam nije kapara. (i to svaki pravnik zna, pa time i ostatak.. koji je točan kao predviđanje 'ako je..').

-predujam se vraća + kamata + eventualno dokazivi troškovi .. ali s kaparom je stvar pravno jasna, ako odustane jedna strana ostaje onom tko je primio ili vraća kaparu na kaparu, tj u samom terminu kapara se podrazumijeva ugvoren penak penal=iznos kapare (ili predujma + kalauzula o dvostrukom povratu koja bi tad predujam izjednačila s kapaorm). .. sve to je pravno nasljeđe kao i običajno pravo ili stisak ruke (ako nema pisanog ugovora.. osim problema dokazivosti..).

-kao što i post prije spominje.. da, može se tužiti i može se dobiti, ali pod troškove samo ono što je dokazivo + ono što su troškovi odvjetnika a tad sam tužitelj nema neku korist, tj zarada ide odvjetniku, sudu itd.. pa nije nešto što se kupac ima razloga npr 'osvećivati'.. i nadati se nekoj zaradi. Jeidno što se u slučaju kao automobil, mobitel i sl sredstva za rad može tražiti zamjesnko vozilo, rentacar i sl i taj trošak ispostaviti drugoj strani koja će ga u pravilu sudskim postupkom morati podmiriti.. no što ako se spor izgubi, što ako druga strana ode u stečaj itd.. pa i slučaj kad sud presudi u koristi tužitelja ali ne mora prihvatiti sve troškove, npr kontraprimjer ovrhe-rtv-hanžek +900kn troška ili da se troškovi dijele npr 50-50% itd itd.. jer sud može sve, ličko rukovanje-sinkopa itd.

Netočno.

Zakon definira:

"Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno." - zakon kaparu definira opisno - dakle članak se primjenuje na vijednost koja je dana pod tim uvjetima, bez obzira kako se zove.

Nadalje:

"Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke kapare." - zakon izrijekom kaže da to što si napisao nije tako.

Što u slučaju neispunjenja definira sljedeći članak:

"Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom."

"Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare."

"U svakom slučaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakašnjenja."

Dakle, zadržavanje kapare, odnosno vraćanje duplog iznosa je samo jedna od opcija koji druga strana ima pravo zahtijevati ako je s tim ishodom zadovoljna, u protivnom obe strane imaju pravo tražiti ispunjenje ugovora i/ili naknadu štete za raskid ugovora, odnosno za kašnjenje.

 -naravno, svaka strana može tražiti, dobiti, mogu se sranke dogovoriti.. i ne moraju.

-naziv kapara ima određeno značenje, za razliku od riječi predujam i sl. + običajno pravo koje se jednako može primjenjivati ako se stranke na njega pozovu (stisak ruke npr) odnosno ako druga strana ne ospori itd itd. :)

primjeti da postoji ili, tj možeš tražiti ili-ili i možeš dobiti, kao što i ne moraš tj sud odlučuje za konkretan slučaj, ali to je pravilo. Tako da ne vidim što je netočno.. ili zakone moraš uzeti u kompletu, članke-odlomke.. koji zajendo prikrivaju tematiku, ne izdvojeno pojedini, jer već idući pasus može govoriti o drugačijem rješenju.

+ naravno, svaka strana u sporu se može držati članka koji joj odgovara, a sud može reći ličko rukovanje..

Ponekad je naziv nebitan, ako zakon definira formu, poput ovog slučaja. Zbog narodnih običaja vezanih uz pojam kapare je zakonodavac doslovno ubacio stavku koja kaže da to nije tako.

Da, sud uvijek može proglasiti i ovo i ono, što nekad ne mora ni biti u skladu sa zakonom (zato postoje više instance), međutim to ne mijenja činjenicu što piše u zakonu. Eventualno može biti demotivirajući faktor onome kome se ne riskira s takvim ishodom, te troškovima i rokovima koje to povlači.

 -naprotiv, naziv je bitan, kao i svaka upotrebljena riječ, jer riječi i služe tome, postoje, nisu iste-istznačnice.. i kad se upotrijebi riječ kapara, ima jedno značenje, predujam drugo, rezervacija treće itd. Upravo to je formalni zakonski okvir, kao što nije svejedno jel na vagi 4 ili 5 kg kad nešto kupuješ-plaćaš.

-nema kapare u temi, polog-predujam-akontacija ili kako već. Da se u tom ugovoru korisiti riječ kapara tad bi srane ugovora moge uzeti kaparu koja je penal za stranku koja odustane od ugovrenog. Pošto nije kapra, tad takve mogućnosti nema tj stranka se ne može pozvati na kaparu ako je dala npr predujam i sl.

-ali, u svakom sporu (privatnom) svaka strana može tražiti bilo što, možda dobije, možda ne.

-zakonska forma kad već spominješ je papir, tj ugovor u papirnatoj formi, kao najpoželjniji, lako dokaziv. U usmenoj problem itd.. forma je u tom slučaju samo oblik, ne sadržaj-suština.

-ugovor je 'zakon'. Ono što se navede u ugovoru svaka stavka-uvjet, postaje bitan dio, mada je inače nebitan. Npr osnovno je stranke i predmet ugovora kao i potpis, ali poželjno je ostale detalje, datum-mjesto, uvjeti isporuke, penali itd.. što više detalja to je lakše u slučaju spora nešto dokazati bez tog da sudac medijanom nešto dijeli. Ako u uvjetu isporuke naručene pizze navedeš da ti pizzu mora dostaviti gejša u japankama na rikši koju vuče crnac, tad je to bitan dio, uvjet, ako navedeš penale, tad su važeći.. a jedino klauzule koje bi bile suprotne zakonu ili osporavale neko drugo pravo drugoj strani su ništetne.

-upravo kod kapare se zna da ili ostaje kao penal, za odustajanje kupca ili povrat dovstruko za neizvršen ugovor. Provjeri, samo s riječi kapara u zakonu imaš taj dio, kapara na kaparu.. nemaš u pologu-predujmu itd. i upravo to sama riječ kapara uključuje, kao što kad se kaže mjenica ili hipoteka znamo što je to, kao i bilo koje jamstvo ili osiguranje... sve slično, ali zna se što je što.

-dakle, nije zakonodavac rekao da to nije tako, upravo obrnuto.. ali naravno, kapara je iz starog običajnog prava, kao i stisak ruke ili ljudski dogovor.. zakon želi/traži papirantu formu ugovora, tad je lakše nego s usmenom formom. Ako piše, tad je to što piše zakon.

ili, čemu sad lamentiramo o kapari, koja nije dio teme, osim što je spomenuto kao moguć penal.. pošto nije kapara, tad nema ni pravne osnove pozivati se na kaparu tj potraživanje dovstrukog uloga od druge strane. Da forumaš koji piše kaže da je dao kaparu, tad bi se mogao i pozivati na kaparu kao pravni oblik koji uključuje i penale i upravo to bi u normalnom sudskom postupku dobio, .. osim kad sudac kaže sinkopa ili ličko rukovanje tj nikad ne znaš što će sudac reći. Ovako s akontacijom može samo tražiti povrat uplaćenog, moež tražiti stvarne troškove-štetu itd. dok bi kaparom taj iznos bio upravo iznos kapare. Smiješno je reći da kapara ne postoji, da zakon ukida kaparu i sl.. jer je i to dio slobode stranaka, tj kako god stranke svjesno sklope ugovor i stave potpis, .. to vrijedi, tj osporiti može biti vrlo teško jer ugovor = zakon.

Doslovno sam ti citira zakon koji kaže da se te stavke odnose na novac koji je dan kao potvrda zaključenja ugovora. 

Znači, ako je potpisom ugovora on zaključen i ti si dužan platiti predujam u nekom roku jer si potpisao ugovor, onda je taj predujam samo predujam.

Ako u ugovoru stoji da isti vrijedi od trenutka plaćanja predujma, a ne od trenutka potpisivanja, onda to spada pod zakonsku odredbu koju sam ti citirao koja doslovno opisno obuhvaća takav način sklapanja ugovora, bez obzira na naziv. Naziv "kapara" se spominje u zagradi kao referenca za daljnji tekst, međutim, sama odredba se ne veže na naziv "kapara" već na način zaključenja ugovora. Dakle, treba pogledati ugovor i vidjeti od kad vrijedi - od trenutka potpisivanja ili od trenutka uplate predujma - ako je slučaj ovo drugo, vrijedi citiana odredba jer ona doslovno kaže da vrijedi za tako sklopljene ugovore. 

Doslovno sam ti citirao stavke zakona koje kažu da to nije tako, ali ti i dalje lamataš po svom. Ostavljanje kapare kao penala, odnosno vraćanje dvostruke kapare je jedna od opcija koju oštećena strana može tražiti, ali nije nešto što ide po defaultu niti jedina opcija. Ako možeš tražiti naknadu stvarne štete ili duplu kaparu, odabrati ćeš ono što tebi ide u prilog, pa ako ne možeš dokazati stvarnu štetu veću od iznosa kapare, onda ti se isplati tražiti duplu kaparu, ali trgovac nema pravo reći "evo ti dupla kapara, ugovor je raskinut", niti ti imaš pravo reći "zadrži kaparu, ja odustajem od kupnje".

 -uplaćen je predujam. Tako je nazvan, tako piše, dakle nije kapara.. i što na to kažem? Što ispravljaš?

 -da citirao si zakon.. i što s tim? Postoji kapara? U ovom slučaju je predujam, nije kapara i tad po toj osnovi ne može tražiti kaparu. Može.. ovisi, možda uspije.

-što konkretno kažem pogrešno? Postoji predujam kao pravni pojam-termin, postoji kapara, postoji rezervacija itd.. i svaka riječ ima specifično značenje, pa tad i pravno tumačenje kao i kad se koji članak primjenjuje. Npr da bi se neki članak zakona primjenjivao, ti se kao stranka trebaš na njega pozvati, ili osporiti ga.. tad se primjenjuje ili ne primjenjuje, mada je i dalje zakon-papirnato isti, nije novi i sl.

-što ja lamatam? tko uvodi kaparu koja ne postoji u konkretnom slučaju? Što to kažem, pogrešno, kad podcrtam tvoje citate zakona, tj objasni što tad znači podcrtani dio .. i kakve to veze ima što ja lamatam ili jesam li u pravu? Tvoj citat zakona, podcrtano.. (u prošlom postu da sad ne qouotam još plahtu..)? Ne postavljam se čak kao tumač, mada sad govorimo o tumačenju-značenju..

Pročitaj članak 303 i 304 https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima

Znači, zakon ne definira "ako je dana kapara", već se veže na način sklapanja ugovora, a u daljnjem tekstu danu vrijednost naziva kaparom. Zar je to teško shvatiti!?


Isto tako, ako ja i ti sklopimo ugovor koji vrijedi od trenutka kad ti prenesem vlasništvo nad zemljištem, a ti se obvezuješ do tog i tog dana na moje ime prenijeti stan te i te površine, orijentacije... u zgradi koju ćeš na tom zemljištu izgraditi, ta zemlja je također kapara, uz uvjet da ja tim činom potvrđujem zaključenje ugovora.

U osnovi svaka novčana kapara je i predujam, s tim da kapara može biti i u drugoj vrijednosti, dok svaki predujam nije kapara. Recimo, ako dogovorimo da ti ja gradim zgradu, a ti pola iznosa moraš platiti mjesec dana od početka, onda taj predujam nije kapara (jer ne potvrđuje zaključenje ugovora), ali onda, za razliku od kapare, za takav predujam mogu dignuti ovršni prijedlog ako ga ne platiš na vrijeme.

 opet.. u čemu je problem? ili i dalje treba dokazivati da kapara postoji kao termin-riječ, pravno značenje i sl? .. pošto je zakon u zaštićenom formatu (ne može se selektirati-kopirati..) evo s drugog izvora, ili je to nevjerodostojno?

 copy-paste s linka.. (i da, možeš reći da to nije službena stranica, no red iznad je razlog..)

Kapara (engl. earnest money, deposit, njem. Anzahlung, Angeld), svota novca ili određena količina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor zaključen i kao sigurnost da će se izvršiti obveza iz ugovora.

Prema tome, kapara je jedan od dokaza postojanja ugovora i jedno od sredstava osiguranja izvršenja ugovornih obveza. Po svojoj pravnoj prirodi kapara je sporedni realni ugovor koji služi u prvom redu kao znak da je ugovor zaključen (arrha confirmatoria). Ukoliko se ugovor ispuni, kapara će se, ako je istovrsna s ugovornom činidbom, uračunati u činidbu, a ako nije, vraća se. Kapara se također mora vratiti ako stranke sporazumno raskinu ugovor, ako do ispunjenja ugovora nije došlo zbog uzroka za koji ni jedna od strana ne odgovara (npr. zbog više sile).

Kapara se mora vratiti i onda kad su obje strane krive za neizvršenje ugovora. Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru tražiti izvršenje ugovora, ako je to još moguće, i tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti, ili se zadovoljiti primljenom kaparom. Ako je za izvršenje ugovora odgovorna strana koja je preuzela kaparu, druga strana može, po svojem izboru, tražiti izvršenje ugovora ako je to još moguće ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.

-u ovom slučaju kupac auta je dao predujam, ne kaparu i tad se ne može pozivati na kaparu ili tražiti npr dvosturku kaparu (kao uobičajeno). Tu ću stati, jer to je uvod u našu raspravu koja je besciljna.. ne vidim što treba dokazati ili u čemu je problem, smisao? Da je do kaparu, tad bi mogao tražiti kaparu na kaparu.

-npr primijeti, kapara je jedan od dokaza postojanja ugovora.. + znak da je ugovor zaključen. Ako se ugovor ispuni, dio činidbe-plaćanja-predujma.. ako nije vraća se + obično se traži dovsturko, kapara na kaparu. Čim postoji takva formulacija i zakon koji to opisuje, kao i izvor koji daješ, to znači da je to pravno tako, po zakonu, da vrijedi i da se upravo po toj osnovi može tražiti i dobiti, no u ovom slučaju nije kapara i tad je sve besmisleno. AKo kaparu navedemo kao dokazu postojanja ugovora, dovoljno da obje strane priznaju da su kaparu dale-primile.. i tad se smatra da je ugovor sklopljen, naravno to je još iz vremena nepismenosti ljudi, stiska ruke i sl.. kao staro običajno pravo, dok se danas sve radi papirnato + potpis. Kaluzule koje se ugovorom mogu unjeti su kaluzule i ovise o strankama tj njihovoj iskazanoj volji što potvrđuju potpiom ugovora kao i to da je opće prihvaćeno značenje nekih riječi i da ih ne moramo stalno definirati, kao jamstvo, hipoteka, mjenica, itd pa i pojam kapara.

Problem je u tome što ti nisi u stanju shvatiti da se dva pojma mogu preklapati.

Kapara je vrijednost (ne nužno novčana) koja je dana kao znak da je ugovor zaključen.

Predujam je novčana vrijednost dana prije izvršenja/isporuke ugovorene usluge/dobra koja može biti plaćena prilikom zaključenja ugovora ili kasnije.

Dakle, novčana kapara je ujedno i predujam, odnosno predujam plaćen prilikom zaključenja ugovora je ujedno i kapara.

Zakon ne definira da se može ugovoriti predujam ili kapara, već ako je vrijednost dana prilikom zaključenja ugovora, ona je kapara i za nju vrijede ta pravila. U ugovoru ne mora nigdje pisati da je to kapara, već je dovoljno da piše da se predaje u trenutku zaključenja ugovora.

P.S. Što se tiče ovog dijela o vraćanju duple kapare, zakonski, onaj kupac ima pravo potraživati duplu kaparu ako smatra da mu je ta opcija najisplativija. Ako procijeni da može dokazati stvarni trošak u većem iznosu od iznosa kapare (jedan iznos kapare mu se svakako vraća + trošak), onda će ići na to. Ako je u ugovoru definiran penal, onda penal iz ugovora vrijedi, ali, ako nije, prodavatelj nema pravo vratiti duplu kaparu i smatrati da je on riješio svoje obveze, već je kupac taj koji bira da li će duplu kaparu ili povrat kapare i stvarni trošak.

Prije puno godina sam imao problem s ovlastenim servisom jedne marke...

Konkretno, radilo se o steti koju su prouzrocili djelatnici tog servisa na limariji auta, dok je auto bio kod njih na ugradnji originalnih dijelova, kupljenih kod njih, dakle, sve tocno onako kako zahtjevaju pravila i propisi....

Nakon natezanja sa konkretnim zastupnikom, obratio sam se glavnom uvozniku za hr.... nakon usmenog i pisanog objasnjenja sto se tocno desilo, kako i zasto, oni su mi odgovorili da proizvodjac automobila, konkretna marka, te oni kao glavna organizacija i zastupstvo u HR nemaju nista sa radom koncesionara, te da ne mogu poduzeti nista da bi se steta nadoknadila... te da je najbolje da pokusam dogovoriti s koncesionarom koji je uzrokovao problem...ili da ih privatno tuzim, no oni kao zastupnistvo, te proizvodjac automobila kao takav nemogu nista poduzeti...niti zele.

Možeš li napisat o kojoj se marki auta radi?

 -sve je ok, osim što nema 'komutacije', prvi dio rečenice je točan (i ostatak posta kao i ostalih postova), drugi ne, predujam nije kapara jer za kaparu postoji 'kapara na kaparu', za predujam ne, tj uvjek možeš tražiti povrat ili bilo što, no u slučaju kapare se točno zna pravilo, zna se iznos, koji je ujedno predujam i penal u slučaju neispunjenja ugovra, dok to u slučaju kad se ne koristi kapara nije tako nego kaluzule-penali ili utvrđivanje nastalih troškova-štete.. u slučaju kapare jednostavno nema potrebe za takvim dokazivanjem.

-razlika, s penalima, npr telekom 10kn/sat za neisporuku usluge, zg za smeće po danu (kad za godinu krenu kazne) ili npr most koji grade kinezi, ako kasne penali ako su prije roka moguć bonus ovisno kako se ugovori i koji iznos, dok s kaparom sama kapara je taj iznos, neovisno što svatko može svakoga tužiti i potraživati bilo što, bilo koji iznos, naknadu itd. Da, kapara je ujedno i predujam, ali predujam nije kapara jer nema predviđenog automatizma i u pravilu, kapara ostaje ako se odustane ili se vraća kapara na kaparu, dok se predujam može tražiti nazad ali ne mora se dobiti kao ni bilo što drugo.

-u gore navedenim primjerima nema kapare za telekom, nego je penal i nije uopće tip ugovora koji bi se ugovarao s kaparom, dok to može biti za neku kupnju i sl. kao jednokratni iznos, penale možeš plaćati po danu-satu ili bilo kojem ugovorenom iznosu, kaparu ne nego točno toliko, jednokratno kao i plaćanje-kupnja itd..

-ili opet, u čemu je problem? Nije kapara, da je kaprara tad bi kupac mogao tražiti kaparu na kaparu... ovako može tražiti povrat + troškove/štetu koje može dokazati. Može tražiti i par bubrega, no nema neke osnove po kojoj bi ih dobio, dok da je u ugovoru spemenuta riječ kapara, tad bi i glavica kupusa ako je data bila dio podrazumijevanog povrata ili bubreg ili novac itd.. ali u jednakom iznosu kapare, ne po danu i sl. odnosno, to je (prastaro) napušteno običajno pravo, iz drugih vremena i više se recimo ne primjenjuje pa tako ni jedan standardni ugovor kao kupopordaja auta/robe/usluge neće imati kaparu nego polog-predujam-akontaciju-rezervaciju i sl. ili jamstvo-hipoteku-mjenicu kao osiguranje itd itd..

npr rezervaciju u restoranu u pravilu ne plaćaš, ali ako platiš i ne dođeš, ne dobiješ nazad, tj možeš tražiti ali ne moraš dobiti. Rezervacija sjedala u vlaku je poseban račun, plaćaš, nema povrata i nema čak veze s cijenom karte tj dvije odvojene stavke. Rezervacija nije predujam ili kapara i zato je druga riječ s drugim značenjem, kao i kaluzule o povratu koje npr za kupnju na daljinu daju pravo kupcu povrata 14 dana .. osim za kupnju npr karata za koncert ili prijevoz, jer to je terminski vezano i nema povrata kao izuzetak. Tad ne možeš dati kaparu za kartu jer nema pravnog smisla ni mehanizma povrata kao i kapare na kaparu. Kartu ne možeš kupiti predujmom, tj moraš platiti konkretan iznos, ne dio ili kaparu (ako podrazumijevamo da su predujam-kapara ugl manji od iznosa cijene, nelogično da su npr veći) Da možeš kartu za koncert kupiti predujmom-kaparu, tad bi mogao i vratiti-odustati i izgubiti samo predujam-kaparu, no tad bi prodavatelj mogao tražiti plaćanje ostatka iznosa cijene karte itd. To su banalni-karikirani primjeri koji samo opisuju kako neke ugovore ne možeš sklopiti na način kako možeš druge + klauzule ne mogu biti na štetu stranke protivne drugim zakonima-pravima i sl osim kao izuzetak kao kupnja karte za koncert i sl. Da organizator koncerta u pretprodaji prihvati kaparu i ako odustane od koncerta, tad bi umjesto povrata kupac mogao tražiti +kaparu, + u slučaju neodržavanja koncerta, opet kupac karte ima pravo na povrat, mada nema po 14 dana osnovi itd.. (samo kao primjeri kako iste-različite stvari nisu uvjek primjenjive i izuzetci..).

- Neovisno o tome, u svakom pravnom sporu svaka strana može tražiti bilo što.. a hoće li to dobiti tj kako će sud prosuditi je nešto drugo, no sud recimo sudi po zakonu i koristi termine koji su tamo navedeni. Kapara je poznat termin, naveden u zakonu, predujam je drugi termin sličan ali ipak su to dva termina.. pa do ličkog rukovanja što spada u slobodu sudca tj ni jedan slučaj ne mora biti jednako presuđen jer da je to tako kao mat.formula tad ni sudovi-advokati ne bi bili potrebni.

-jednostavna razlika, ako imamo kaparu, koliki je iznos koji jedna/druga strana gubi/dobija? Koliko je to u ostalim slučejvima s ili bez predujma ili ostalih sredstava osiguranja ugovora? U slučaju kapre to je taj iznos, u ostalim slučajevima ovisi o klauzulama koje se uvedu, proizvoljno, tj nema nikave veze s npr cijenom robe/usluge i sl kao u slučaju telekoma 10kn/sat kao penali. To je penal koji propisuje regulator-država-zakon, ne ugovor između stranaka, dok za kineski most postoje stavke ugovora koje to definiraju a država-regulator s tim nemaju nikakve veze. To nije kapara niti je ikako iznos s tim povezan niti ga je moguće povezati i mada je kapara=predujam, obrnuto nije, slično ali različito.

+ u postupku, mada postoje svi članci zakona, prvo se stranka mora na neki članak pozvati, ako druga strana ne ospori, tad se primjenjuje.. ne mora se uopće primijeniti itd. Npr zakasniš na žalbu i tad uopće nema veze imaš li pravo, koji članak.. jer zakasnio si. Ako netko lažira tvoj potpis na ugovoru, prvo ga moraš osporiti, reči 'ja to nisam potpisao'.. ako tako ne pobiješ potpis, tad je to važeći ugovor, ako ga pobiješ tad nije itd. a o tome ovisi može li sam ugovor biti predmet rasprave kao i presuda na temelju takvog ugovora koji može biti lažiran krivotvorenim potpisom. To zakon ne radi automatizmom, nego pretpostavlja da će stranka to reći-znati i u tome je zakon ćorav, pa se stranka prvo mora pozvati na ili osporiti neki članak... tek tad se (ne)primjenjuje. Ako u ugovoru postoji riječ kapara, tad se upravo taj smisao koristi, ako piše predujam tad taj smisao-definicija-značenje, ne kapra i tad se ne može tražiti kapara na kapru (nigdje u zakonu i primjerima nećeš pronaći formulaciju predujam na predujam u smislu kapara na kaparu, to je razlika kapare-predujma ili dokazivanja štete-penala-troška..), tj možeš tražiti bilo što, ali to ne znači da ćeš dobiti.

Ajde da ne čitam plahte teksta bez veze, a s obzirom da se samo ponavljaš bez argumenata ili pokrića, označi ako si negdje naveo novi argument...

- ja ili ti ili netko treći? Tko govori o kapari? ŠBB-KBB na što kažem da/ne, tj da je kapara, ali nije nego je predujam ostalo je sve besmisleno svađanje i plahte texta kao i citati zakona bez svrhe, tj ništa što bi promijenilo činjenicu da kapara nije i da tad sve po toj osnovi otpada. Ali svaka strana u sporu može tražiti bilo što, možda dobije, možda ne.

-ako si me zamijenio za nekog trećeg, ok.. normalna stvar, + ne da mi se u svakom postu detaljno objašnajvati jer računam da i druga strana zna.. a tad se dese nesporazumi i ja bi trebao što točno dokazivati-argumentirati? Kaparu? :) -predujam.

Jesi pokazao da postoji odredba koja kaže da predujam nije kapara? Odredba koja kaže koja odredba se primjenjuje u kojem slučaju. U zakonu nigdje ne kaže da se ugovara predujam ili kapara, već definira koja prava proizlaze iz kojeg oblika ugovorenog odnosa. Situacije u kojima oštećena strana ima prava po više osnova su sasvim uobičajene. Ako si dao predujam koji je uplaćen nakon potvrde ugovora, on je pokriven jednim zakonom, a ako si dao predujam kao potvrdu ugovora, onda se uz stavke vezane uz predujam primjenjuju i stavke koje sam citirao, a koje se vežu direktno uz takav način zaključivanja ugovora, a ne uz sam pojam kapare. Znači ugovor doslovno kaže, ako je ugovor zaključen na taj način, primjenjuje se to i to, a ti tvrdiš da nije tako - gdje su ti argumenti?

-gle.. da je kapara, tad bi u ugovoru stojala riječ kapara. Pošto piše predujam.. -jasno? Ako nije, što sad, da ti tražim zakon koji će zbog tvojeg uvjeravanja reći da predujam nije kapara? Misliš da je netko pisao zakon-članak koji će to samo za tebe objašnjavati? Kažem ti pokušaj googlati kapara na kaparu i pokušaj istu formulaciju predujam na predujam, jedan pojam postoji u zakonu, drugi ne, ostalo je dedukcija-logičko zaključivanje kojim se vode sudovi kao i stranke koje u ugovor unesu odgovarajuće kaluzule (ili mala slova).. tj kao što je potpis prihvaćanje ugovora tako su i termini korištenih riječi već definirani, ako ne zakonom tad riječnikom.. npr doživotno-dosmrtno (uzrdžavanje i sl.) .. probaj, googlaj, ali ne traži me neki zakon samo zato da bi bio zadovoljan odgovorom jer ne postoji, jer je implicitno uključiv kao objašnjenje i nikome ne pada na pamet imati saborsku raspravu samo zato da bi u zakonu pisao članak koji kaže da kapara nije predujam ili da opisuje razliku u pravnom smislu.. tj imaš to, piše ti, kapara na kaparu.. itd. i kapara je kao predujam, ali predujam nije kapara, skup-podskup. Dovoljno jasno-uvjerljivo? Ako nije, što još mogu?.. osim zamoliti za razumijevanje... :)

no evo samo za tebe, jer si korektan forumaš.. primjer-google, upozorenje, kapara nije akontacija-predujam..

• Iako zakonodavac nije propisao minimalan ili maksimalan iznos kapare, u praksi se kaparom smatra iznos do 10% od ugovorene kupoprodajne cijene. Više uplaćen iznos smatra se dijelom kupoprodajne cijene i ne zaračunava se kao odustnina.

• Avans (predujam), akontacija i sl. nije kapara te se na tako ugovorene pojmove ne primjenjuju iste odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na kaparu.

• .. -dovoljno za uvjeriti te? Primjeti da je kapara=odustatnina, tj predujam je jedan iznos, odustatnina drugi, ako se navede kapara, tad je ona oboje, ali predujam nije kapara i tad ako želiš moraš ugovoriti odustatninu.. itd itd..

 Covjek ima problema sa shvatanjem da logika i zakon nisu nuzno isto.... I ne samo on.....

Predujam nije kapara, to sam i napisao, međutim, ako se traži uplata predujma kao potvrde ugovora, onda takav način zaključivanja ugovora spada pod citiranu zakonsku odredbu koja ne kaže "ako je ugovorena kapara" već ako je ugovor sklopljen na taj način.

 -u čemu je problem? čitati znaš, vidiš link -citat gore? Ili si ti autoritet tumačenja zakona? Uozbilji se.

U mom slucaju, radilo se o Peugeot-u